Pocetak
Razglednice
Bedastoce
Free Slanje SMS-a
Melodije za mobitele
Zid za grafit
Upisite pjesme, price...
Tekstovi, izjave, grafiti
Forum
Chat
Mali Chatek
Privatne poruke!!!
Igre
Tko zeli biti milijunas
Pronadjite razlike
Geografija-pikaj i uci
Sudoku
Nagradna
Natjecanje u tetrisu
Natjecanje u mastermindu
Natjecanje u memoryu
Vicevi
SMS poruke
Fotografija
Smijesne slike
Kviz
UvRnUti KViZ-evi!
IQ testovi
Home
E-cards
  Graffiti wall   Write a poem, story...   Win a free game   Forum   Chat   Shout box   Send free SMS   Ringtones   Funny texts and stories   Foolish things   Games   Championship in Tetris   Championship in Mastermind   Championship in memory   Jokes   SMS   Quiz   Photos   Funny pictures


Arhiva (Archive)
Novi upisi (New entries)

9892 upisa na 396 stranica (stranica br. 90)
9892 entries in 396 pages (page No. 90)
propala ljubav
luster izjavljuje frizideru ljubav,frizider odbija,luster se obisi a frizider ostaje mrtav hladan
Utipkao lala - 1.8.2008. u 01:39 Komentari ( 0 )

*****LjUBAV_Povjerenje_i_SIGURNOST
Ljubav – povjerenje i sigurnost

Iskustva govore da se ljubav (povjerenje i sigurnost) u eovjeka uevršauje ili slabi od samoga poeetka života, dakle od zaeeaa pa do nekoliko godina iza ro?enja. Svakako su od izuzetne važnosti prenatalne okolnosti za opai razvoj djeteta. Kljueno je uvijek to, jesu li roditelji uopae željeli (iz ljubavi) dijete, je li prihvaaeno i nošeno s puno pažnje i nježnosti, da li se razmišljalo ili govorili o pobaeaju, sva?a me?u roditeljima, traume majke (uvrede, tuea, strahovi i poniženja) za vrijeme trudnoae, teška i bolna trudnoaa, težak (kompliciran) porod. U drugoj – postnatalnoj fazi kljueno je da li se dijete prihvaaa s radošau nakon poroda ili ne, strogost roditelja, grub odnos prema djetetu, manjak nježnih rijeei, boravak u bolnici – odijeljenost od roditelja se doživljava kao odbaeenost od strane roditelja, poslovna zauzetost (karijerizam) roditelja, ... Nakon šest mjeseci vea se razvio odnos majka-dijete kao kljueni faktor razvoja socijalnog vladanja, ali i razvoja povjerenja prema dobru, ljubavi, pravdi – prema onome što je oslonac djetetove egzistencije. Eim je prisnija (toplija) veza majke i djeteta tim više se dijete osposobljuje za odnose s drugim ljudima, s okolinom i svijetom. Ako odnos majka-dijete ne funkcionira “korektno”, eim je slabije me?usobno povjerenje, nastaju disfunkcije u razvoju djeteta, što kasnije ima teške reperkusije u njegovom životu uopae.

Nakon treae godine dijete vea poeinje shvaaati sebe i okolinu, sposoban je razlikovati i usvajati odre?ene životne norme i datosti u životu. Ono za eime eovjek eezne jest biti sretan, a to znaei biti ljubljen i prihvaaen, te moai ljubiti i biti vrijedan (bitan) i koristan. Okolina ima snažan utjecaj na ljude pogotovo na malu djecu. Socijalna sredina nastoji razvoj i rast dijeteta uskalditi sa socijalno usvojenim normama življenja pa stalno urazumljuju (odgajaju) dijete onako kako misle da je po prilikama dobro za dijete. Doga?a se da okolina djetetu upuauje neprimjerene “lekcije” (mediji) popraaene krivim savjetima (medve?im uslugama). Takav odnos se uvijek negativno odražava na djeeiji razvoj i ostavlja jako loše tragove na njegovoj duhovnoj strukturi, i to u obliku nepovjerenja u ljude, bježanje i strah od ljudi, tjeskobe i agresivnosti.

Kod nekih se doga?aju neuspjesi i razoearenjau školi, športu, ... kasnije u ljubavi i na poslu, zatim razne bolesti i nesreae, gubitak (smrt) drage osobe ili pak fizieka hendikepiranost (uro?ena ili usljed nesreae), ... U slueaju postabortivne traume (PASS) koje poga?aju ženu i muškarca, a i one koji u tome sudjeluju bilo nagovorom ili obavljanjem pobaeaja javlja se duboki osjeaaj krivnje zbog poeinjenog zloeina. Gotovo ga se ne mogu riješiti. Pogo?ena osoba se zatvara u nesigurnost i bezna?e. To je tako veliki grijeh da poeinitelji jednostavno nisu u stanju vjerovati da se to može oprostiti, misle da to ni sam Bog neae. Me?utim, Bog koji je ljubav, svakako to može i hoae pod jasnim uvjetima dubokog i iskrenog pokajanja. No, eešae se doga?a da oni napuštaju Boga, okreau se od njega, proklinju ga i govore protiv njega. Tako još dublje tonu u grižnju savjesti i naginju drugim grijesima.

Možemo si samo pretpostaviti što se doga?a u duši majke ili oca kada im se rodi nesposobno dijete. Osjeaaju se kažnjeni od Boga za tko zna koju životnu situaciju. Nerijetko su ljuti na Boga, misleai da to nisu nieim zaslužili. Mrmljaju protiv Njega i predbacuju Mu – kakva je on to Ljubav kada daje takovo što. Zli i konkurencija nikada ne miruju, napisao je jednom Dr. Rupeia. Doga?a se da djeca eak od rane dobi dožive nemile životne situacije, time što ih na neprimjeren naein zlostave/ljaju (siluju) druge osobe ili pak navedu na nemili ein. To su traume koje se nose kroz eitav život, pogotovo ako ih je poeinio netko bližnji ili pak nastavnik, prijatelj, vjeroueitelj...

Život ljudi pogo?enih tim oblicima patnji i krivnji biva oeajan i besmislen. Te osobe ne mogu oprostiti ni sebi, a kamoli drugima ili druge moliti za oprost. Da bi trebali oprostiti i Bogu toga se i ne sjete. U takvim situacijama ne pomaže nikakav nagovor o postojanju životnog smisla unatoe težini krivnje i patnje koja ih muei. Moguae je jedino vraaanjem na izvor povjerenja i Ljubavi, odnosno posvješaivanjem da postoji Praštanje i da je Otkupljenje moguae. Treba im posvijestiti da samo jedna kap krvi Otkupiteljeve muže i hoae oprati i otkupiti sve krivnje u povijesti eovjeeanstva. Nužno je se samo pokajati i prihvatiti spasenje (Ljubav i Praštanje). Potrebno ih je naueiti kako nema smisla nekoga prisiljavati da ih voli nego tebaju samo dopustiti da ih netko voli (primati ljubav). Da nauee kako nije dovoljno da samo drugi opraštaju nego da i sami moraju moliti za oproštenje i opraštati drugima sebi i Bogu.

Štap
Da imam sina, štap i torbu dao
Jednom bih njemu, pa mu reko: idi!
Sav svijet obi?i. Što ti oko vidi,
Nek nije duši ostaviti žao.

S dobrima dobar, a ni s kime zao,
Svog srca glasa nikad se ne stidi.
Pusti nek vrcnu ko iz kremen-hridi
Iskre što prosut ja ih nisam znao.

Kud i?ah maštom, ti aeš nogom proai.
Što dirah mišlju, ti aeš taai rukom.
Što sanjah, ti aeš i uradit moai.

A kad se vratiš iz daleka svijeta.
Dok stablo moje jedva lista s mukom,
I štap ae tvoj u ruci da ti cvjeta.
Vladimir Nazor

.....CLOSING-TIME.....
Utipkao ....CLOSING_TIME..... - 31.7.2008. u 21:19 Komentari ( 7 )

ZALJBLJENI
Sto je drhtaj dok se more pjeni,
znaju samo vjecno zaljubljeni.
Sto je nada dok te rane bole,
znaju samo oni sto te vole.
Sto je srce dati jednoj zeni,
znaju samo vjecno zaljubljeni.
Sto je uzdah dok te ruke mole,
znaju samo oni sto te vole.
I kad sunce nestane u sjeni,
ostat cemo vjecno ZALJBLJENI.


DA BAR JOS MOGU VJEROVATI U OVU PJESMU KAO NEKAD
Utipkao miljenka - 30.7.2008. u 17:31 Komentari ( 0 )

HELPPP
Molim vas moram da izadjem sa jednim deckom veoma je zgodan pametan...Roditelji mi ne daju.Zato sto kazu da sam previse mlada za njega a on previse krupan i misicav za mene.Pa da me moze povrediti.Ali ja u to ne verujem.POMAGAJTE PLIZZZZZZZZZ KAKO DA NAGOVORIM RODITELjE DA MI VERUJU DA CU BITI DOBRO?????A DA SAM IH NAGOVORILA TOME ZA CEO ZIVOT!?!??®
Utipkao pacenica - 29.7.2008. u 22:38 Komentari ( 6 )

SUPER
SUPER SUPER SUPER VI NEMATE POJMA KOLIKO SAM ZADOVOLjNA SVIM VASIM PESMAMA !!! VOLELA BIH DA I JA ZNAM PISATI TOLIKO LEPE PESME I PRICE ALI NE ZNAM ZADOVOLjNA SAM SA TIM STO MOGU BAR DA CITAM TAKO LEPE TEKSTOVE. VELIKI POZDRAVI SVIMA VAMA
Utipkao OK GIRL - 29.7.2008. u 21:37 Komentari ( 0 )

moj san
dok u dusi osecam bol
U daljini osecam miris tvoj
carobni miris tvoje kose
Vjetrovi s'juga sto mi donose
I kao da cujem reci te
kao da kazes VOLIM TE
Sto si mi dalje To vise te srce voli
Sto nismo zajedno mnogo me boli
I dok u srcu krijem bol
U daljini cujem glas tvoj
Kako me zove kako me trazi
Mom srcu boli da ublazi
I dok se noc spusta duga
u mom je srcu jos veca tuga
jos vise te srce voli
jos me vise tuga boli
gledam kako mjesec tuzno sja
pa mu kazem: Mjesece reci mu da ga najvise volim ja
U tom trenutku desi se cudo
Zavoljeh te jos vise ludo
U meni vatra poce da gori
Jos vise te srce zavoli
I dok gledam slike tvoje
tjesim tjesim srce svoje
da si blizu i da te volim
Da me tuga nezaboli
Utipkao miljenka - 29.7.2008. u 02:03 Komentari ( 1 )

ZELIMO Srecu i SIGURNOST,A Trazimo..????
Želimo sreau i sigurnost, a tražimo ...?


Mislimo uvijek na to da nam je današnji dan, sadašnji trenutak,
darovan kako bismo njime zaradili vjeenost.
Zato pretvarajmo svaki trenutak života u trenutak spasenja za sebe i za druge!
(Fra Petar Ljubieia)



Nema onoga koji ne eezne biti sretan i siguran. Svakoga od nas stišae i muei besmisao i ništavnost. Svaki od nas je stvoren da živi, stoga nas i vodi misao o vjeenom životu. Želimo živjeti, a ne umrijeti. Ljudsko biae stvoreno je na sliku Stvoriteljevu s toeno odre?enim ciljem. A to je, život ispuniti radošau i smislom. Živjet s dubokom sviješau da nas Bog ljubi. Eovjek je predivno Božje stvorenje. Slobodno i odgovorno biae, i kao takav treba ostvariti smisao vlastitog života. Kao posljedica toga doga?a se samonadilaženje – autotranscedencija i samoostvarenje. Životni smisao moguae je ostvariti – ostvarujuai neko djelo, doživljavajuai neku vrijednost i ako vea tako mora biti - trpeai. Bog je svakog pojedinca u ljudskoj povijesti stvorio kao jedinstveno i neponovljivo biae i to Bogu slieno. Upravo zato eovjek nadvisuje sva ostala biaa – sva zemaljska stvorenja. Eovjek svojim životom potvr?uje einjenicu da je ljudsko opstojanje odgovorno opstojanje kao konkretnost jedinstvene osobe i date (jedinstvene i neponovljive) situacije. U skladu s time moramo znati koliko smijemo i možemo oeekivati od datog trenutka kojega (ne)odgovorno sukreiramo.

Svjedoci smo kako se danas eesto zna reai da je sav smisao u životu zapravo užitak. Da je sve ono što einimo, odnosno svo ljudsko djelovanje rukovo?eno težnjom za sreaom. Pa su gotovo svi duševni procesi odre?eni naeelom ugode. Me?utim, ugoda nije cilj ljudskih težnji nego posljedica njihovih ispunjenja. Dakle, ugoda (kao nedjelatan osjeaaj) nije ono što životu daje smisao, pogotovu ako se zna da svaki eovjek u prosjeku doživljava kudikamo više neugoda nego ugoda. Eovjek koji je na fronti u obrani svoga doma i naroda nesebieno podario svoje zdravlje i dio svog života, zasigurno se ne bi odrekao tog iskustva makar kako ono bilo bolno i neugodno, makar mu pružalo sve samo ne užitak i ugodu. Eovjek nije na ovom svijetu iskljueivo za uživanje, a užitak nije ono što njegovom životu daje smisao.

Slika današnjeg svijeta rezultat je sveukupnog ljudskog i povijesnog razvoja, a proizilazi iz njihovog stvaralaekog duha, prožetog snažnom voljom da unaprijedi, oplemeni i usavrši sve ono što koristi eovjeku i okolini u kojoj živi. Eovjek je obezumljen u košmaru ove svakodnevnice. Traži svoju sreau, svoje zadovoljstvo, svoj mir. On teži k tome da sebi priskrbi uvjete u kojima ae moai mirnije i lagodnije živjeti, voljeti i biti voljen. Ali sve mu to, kao po nekom planu nedostižno izmiee. Treimo kao indijanci oko vatre, a grijemo se vlastitom akcijom. Ne razumijemo da smo se svojim materijalizmom i grijesima ogradili neprozirnim zidom od istinskog Izvora sreae.

Eovjek je uvijek nastojao unijeti dio sebe u taj impozantni projekt, bilo istražujuai aud i zakonitosti prirode, bilo osmišljavajuai skladniji odnos eovjeka i prirode, ili na neki drugi naein. On ulaže silnu energiju nebi li trajno ostao vezan svojim imenom uz povijesni razvoj svijeta, ostao trajno postojati – trajati. Najsuptilniji sadržaji eovjekovog srca, jedinstvenost osobe, njeno dostojanstvo, sloboda, jednakost sviju, osjeaaj za demokraciju, poštivanje temeljnih ljudskih prava, solidarnost, istinitoljubiva znanost, ... odlika su onih koji su nesumnjivo einili veliko djelo u pravcu ostvarivanja napretka ovome svijetu i na taj naein oslikavali su svijetlu stranu povjesnog razvoja. No me?utim, nije uvijek bilo tako. Bilo je i onih koji su se u drugaeijem liku upisali na stranice ljudske povijesti.

Eovjeeanstvo je oduvijek pokušavalo doskoeiti logici posljednjih stvari, ali oslanjajuai se pri svojim istraživanjima samo na materijalne, odnosno prirodne znakove i argumente dosezalo je samo do spoznaja vezanih uz vrijeme i prostor, tj. sueeljavalo se s neeim jednostavno definiranim kao neshvatljivo. Eovjekova ogranieenost vremenom i prostorom prijrei da riješi te zagonetke. On je svojom egzistencijom privezan uz Zemlju i izvan toga može samo naga?ati. Znanstveni se odgovori trebaju temeljiti na promatranjima, jasnim einjenicama i razumu, a ne na mišljenjima, nagašanjima i osjeaajima, sumnjama, poluistinama ili pak lažima. Eovjek ne smije biti pristran, ne smije ovisiti o osobnim koristima i vlastitim stavovima ako nisu u skladu sa opae prihvaaenim – ovisiti o “ vlastitoj istini” kod svojih prosudbi o stvarnoj istini.

Dakle, eovjek vjeruje da je postojano samo ono što se može prirodnoznanstvenim i emprijskim postavkama tj. eksperimentalno pozitivno utvrditi i obrnuto što se ne može pozitivno dokazati je nepostojano, neistinito i nevažno. Me?utim sveukupni matrijalni svijet je ogranieen, to je neporeciva einjenica. Atom kao osnovna eestica, svemir je u malom s toeno odre?enom težinom elektrona koji je 1839 puta manji od neutrona, a on je pak približno jednak velieini protona. Taj savršeni odnos funkcioniranja unutar atoma ukazuje na jednako savršen plan po kojemu je jedino moguae povezivanje atoma u molekule tvoreai tako materiju koja nas okružuje i eini ovaj svijet vidljivim, materijalno postojanim.

Uspjeti u životu, deviza je svakog pojedinca. Mnogi teže uspjeti na financijskom, poslovnom, obiteljskom ili nekom drugom planu. Ulaže sve svoje raspoložive napore da bi ostvario svoje životne ideale. Svaki od nas teži za sreaom. No, što je to u stvari sreaa? Da li je to postizanje zavidnih uspjeha u službi, sportu, ... uspješna karijera? Ili je to ispunjenje raznolikih želja koje može osmisliti samo oholo ljudsko srce? Da nije možda nešto sasma drugo? Teško je pravo reai, a da ne bude drukeije. Nažalost mnogi, pa eak i kršaani drže da im je najbitnije ostvariti materijalni financijski uspjeh. Jedno je sigurno, za kršaanina nije i nebi smjela biti sreaa nešto što mu eini ugodu. Prije svega je to neopisiva radost koja se postupno (ostvaruje) otkriva, unatoe tome da ponekad zna biti jako mukotrpno i potrajati dosta dugo. Krist nam je pokazao, što nam je einiti kako bismo bili sretni.

Nije rijetkost euti iskustvo ljudi u dubokoj starosti ili koje je svladala teška bolest koji vele: „Jest, postigao samu životu sve što sam si zacrtao (zamislio), ali sam izgubio zdravlje i život“. Sve što u životu ostvarimo traje za zemaljskog života. Zato neminovno trebamo nadiai svoje tjelesno postojanje ako želimo uživati u spoznaji transcedentne vrijednosti vlastitog bitka. Valja nam, dakle izaai iz nas samih, napustiti sve svoje težnjeza nakupljanjem materijalnih vrijednosti kao onoga što predstavlja životnu sigurnost. Treba nam napustiti sve svoje težnje za udobnošau i komoditetom kako bismo bili sretni. Tako izdignuti u svijet transcedentnog gledanja sposobni smo spoznati ono što je na višoj instanci, a to je ono što za nas puno više vrijedi. To je ono krucijalno u nama, to smo mi sami, naš bitak – naša duša.

Svakodnevne naše brige i problemi potiskuju našu želju da upoznamo Boga, u sasma drugi plan. Životno iskustvo nas uei da materijalne stvari mogu samo zadovoljiti, a nikako i usreaiti. Ljudi eesto poistovjeauju svoju sreau sa sreaom „svijeta“, koja može u osnovi biti njegova nesreaa. Sreaa je duhovni pojam koji dolazi izvana, dar transcedentnog, dar svemoguaega Boga. Prava sreaa je stoga biti trajno i potpuno sjedinjen s Bogom, izvorom svakoga dobra. Biti blizak Bogu, služiti mu molitvom, predanim, eistim, kreposnim i poniznim životom siguran je put koji nas eini sretnima. Koliko je to u skladu s realnošau, jako je diskutabilno i polemieno, do te mjere, da bi se na tome mogla lomiti mnoga koplja.

Teško je pronaai najpouzdanij odgovor, a još teže formulirati ga tako da odgovara onima koji “istinu” doživljavaju ispravnom samo onda kada odgovara razini njihova shvaaanja, odnosno ako ne iznu?uje promjenu vlastitih stavova. U ovakvim slueajvima Crkva ima veliku šansu pokazati svoju superiornost, pokazujuai ljudima, zablu?enim materijalistiekom fundamentacijom, put u Istinu. Put u spoznaju bitnih Otajstava važnih za duhovnu dimenziju poimanja vrijednosti življenja, put k razbijanju vlastitih zabluda, put k obraaenju. Eitajuai i slušajuai svetopisamsku Rijee uoeit aemo kako Bog ne ostaje nikome dužnikom, pogotovo ne onima koji mu ponizno, vjerno i jednostavno služe. Moramo biti na eistu kako veli evan?elist Luka: „Zato ne tražite što aete pojesti ili popiti; ne uznemirujte se! – to sve traže pogani ovoga svijeta – jer vaš Otac zna da vam je to potrebno! Vea tražite njegovo Kraljevstvo, a to ae vam se nadodati. Ne boj se, stado malo, jer je odlueio vaš Otac da vam dadne Kraljevstvo! (Lk 12,29-32)"

Eudan je naš Bog!? Toliko je toga što nikako ne razumijemo, što nikako ne možemo povezati s Bogom koji je sama Ljubav. Na primjer: patnje, ratovi, progonstva, brutalna ubojstva, razne nesreae, katastrofe, smrt male djece ili nedužnih osoba i tome slieno. To se teško ili nikako ne uklapa u sliku Boga naših razumskih okvira. Domovinski rat je bio ispunjem bezbrojnim ovakvim slikama. Mnogi se pitaju, kakav je to naš Bog koji to sve pripušta? Gdje je u svemu tome pravda i pravednost? Je li naš Bog nemoaan pred silinom Zloga? Pitanja su naoeigled opravdana. No, treba uvijek misliti po onoj staroj poslovici: svako zlo za neko dobro, ili pak po onoj pred zoru je najmrklije. Bog iznad svega poštuje našu slobodu. On nas doduše prije svega opominje ako nešto nije u skladu s njegovom, uvijek dobrom i pravednom, voljom. Sigurno je žalostan ako se opredjeljujemo za nešto što je protivno našoj naravi. Ali u konaenici poštuje naše odluke za koje sami moramo snositi odgovornosti kako u zemaljskom taki i u zagrobnom životu.

Pitanje je koliko je eovjeku danas uistinu stalo da organizira svoj život tako da bude dostojan eovjeka? Koliko uopae promišljamo stvarnu utemeljenost i ispravnost naših postupaka? Koje su konaene posljedice naših krivih djelovanja? U kojoj mjeri i na koji naein uzvraaamo na steeena dobra (darove prirode, postojeae dobra naših predaka)? Jesmo li korektni ...? Danas imamo u društvu jako puno indicija da tomu nije tako. Reklo bi se da su ljudi više neodgovorni iako su razumska i odgovorna biaa. Nerijetko se eovjek svojim vladanjem i postupcima spušta ispod razine bilo koje životinje. Primjerice, ako promatramo životinje, onda uvi?amo da one ne mogu misliti i ono što eine, eine instinktivno. Mada ih se može dresirati pa izgleda kao da misle, me?utim one samo oponašaju eovjeka – razumsko biae. Životinje, vo?ene instinktom, nastoje svojim mladima i sebi osigurati onoliko koliko im je potrebno, eak što više, bore se za svoje mlade po cijenu vlastitog života.

Za razliku od životinja, eovjek ima slobodnu volju, instinkte i može misliti. I unatoe svemu tome ima onih koji ne uvi?aju koliki su dar i blagoslov njihova vlastita djeca. Neke majke vo?ene propagandom, feministieko-asimilacijskim anomalijama, modernizmima i sl. ignoriraju svoj majeinski instinkt (savjest) pa po svojoj slobodnoj volji ubijaju svoju nero?enu ili pak odbacuju svoju tek ro?enu dijecu. Dakle, zlom zatrovana ljudska narav nije u stanju da nadi?e niti stanje predodre?eno životinji, jer odbacuje Boga. Razumske odluke za Boga i moralne vrednote bivaju blokirane pa je Sotoni moguae da radikalno promijeni ljudski odnos prema vrijednostima života; odnosno da nadvlada eovjeka kako duhovno tako i psihieki, kako somatski tako i duševno, ali i na treaem ljudskom podrueju, pneumatskom podrueju, podrueju duha.

Te strašne pojave danas se mogu sve eešae euti. Zašto je to tako i da li netko stoji iza svega toga sa toeno smišljenim planom? Koliko ozbiljno uzimamo svekolike novo-vremene pokrete i sekte koje propagiraju tako strašne anomalije? Što nam otkrivaju „Protokoli sionskih mudraca“? Tko su to aluminati, naturalisti, masoni, gnostici, scientolozi,...satanisti? Jeli ueinkovitost njihovih programa danas oeita u svim segmentima društvenog bitka? Što nam se doga?a sa mladima? Jenjava li ljudski duh? Umire li naša savjest ili je netko smišljeno ubija? Radi eega ljudi bježe iz tradicionalizma štovanja Boga u nešto novo? Što navodi eovjeka na pomisao da je upravo tamo i za njega rezervirano mjesto njegovog osobnog božanstva. Što je ustvari božanstvo za modernog eovjeka? Može li lažni sjaj vlasti i bogatstva biti eovjekov Bog? Iskustvo govori o zabludi i teškoj prevari Zloga. Podložan iskonskom grijehu, slab i sklon padovima (propustima) eovjek i ne primjeauje kako mrzitelj Boga i eovjeka vrši svekolik i snažan utjecaj na njegove vlastite životne odluke.

Na ta i mnoga druga pitanja treba tražiti odgovor kako bi se ljudima pomoglo da na?u svoj mir, svoju sigurnost. Pomoai im utvrditi vlastitu spoznaju da je pravi put upravo Krist kojemu su bili tako blizu, kojega su ignorirali, jednostavno nisu tražilili naeina, kako s njime ophoditi. Možda nisu ni osjeaali potrebu za Bogom, bili su dostatni sami sebi. Možda je sve funkcioniralo samo po sebi u najboljem redu, ništa im nije nedostajalo. U takvim situacijama Boga se stavlja u podre?en položaj. Umjesto približavanja k Bogu, ljudi oeekuju da se Bog približi k njima, da im se pokloni. Kao Bog treba nas, a ne mi Boga. Umjesto toga eovjek stavlja sebe u središte povjesnih zbivanja. Eezneai za apsolutnim, onim božanskim, htio bi i sam postati bog. A ne može se služiti u isto vrijeme dvojici gospodara. Jer, ili ae jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili ae uz jednoga pristajati, a drugoga prezirati (usp. Lk 16,13).

Edensko središnje drvo spoznaje postalo je za Adama i Evu izazov onog trenutka kada su se po svojoj samovolji otrgli od Boga i upustili u „razgovor“ sa Zmijom, što je imalo za posljedicu gubitak najljepšeg dara Gospodnjeg – milosti posvetne, izgon iz Vrta i življenje na temelju vlastitog truda. Trpnja i patnja otada bivaju eovjekovi stalni pratitelji tijekom zemaljskog života. Eovjek bez Boga, slabašan, neuk, sklon padovima i pogreškama bez milosti posvetne biva permanentno izložen udaru Luciferova zlog nauma da zagospodari sveukupnim Božjim djelima – stvorenjima, nudeai ljudima ono što ni sebi nemože priuštiti – Božanstvo, da pijedestal Stvoritelja zaposjedne stvorenje. Povijest zorno pokazuje koliko je uzaludne energije trošio eovjek nebi li sebe ueinio Bogom. Ali dalje od umišljanja boga nije stigao. Zašto je ljudsko srce toliko oholo i pohlepno da pored toliko toga darovanog nastoji osvojiti i samoga Boga? Eovjeeanstvo do danas tomu nije doskoeilo, još nije na eistom.

Neki su sebe (vladari, faraoni) izdizali na razinu bogova iznu?ujuai svojim bogatstvom i sjajem štovanje božanstva. Drugi, zavidni ovima, eine isto pa u politeistiekom smislu zauzimaju božansko podrueje neke druge zasebnosti – bogovi: rata, pobjede, ljubavi, mora, lova, ..., a nadasve sunca, kako kod Egipaana, Grka i Rimljana, tako i kod Gota, Germana , Slavena itd. Bitno je da se tim bogovima moglo umilostiviti kojekakvim žrtvenim (blagom) prinosima. Kada se situacija u životu promijeni na lošije, onda nas uhvati panika. Molimo, zapomažemo i za slamku se hvatamo samo da opstanemo. Tada polako shvaaamo da i te kako trebamo Oca koji ae nam pomoai. Ne primjeaujemo kako nam se svakodnevno nudi u izobilju, a mi samo trebamo da se koristimo svim tim darivanjima. Ništa nam ne koristi potkupljiv (kontigentan) Bog. Eovjeku treba pravedan, istinoljubiv i milosrdan Bog, apsolutan i neogranieen.

Dobro veli prorok Jeremija: “Blagoslovljen eovjek koji se uzdaje u Gospodina i kome je Gospodin uzdanje. Nalik je stablu zasa?enom uz vodu, ... ne prestaje donositi ploda. “ Psalmist isto to potvr?uje: “Blago eovjeku koji ne slijedi svijeta opakih, ne staje na putu grešniekom ... vea uživa u Zakonu Jahvinu, o Zakonu njegovu misli dan i noa.” Oslanjajuai se samo na svoje sposobnosti i svoje vrline ostajemo vezani na vanjštinu koja zavarava, zavodi i odvraaa od Stvarnosti. Dakle, bez milosti Neba ne možemo postati Božji. U svemu moramo biti svjesni svoje ogranieenosti, priznati svoje nedostatke, svoje slabosti, padove i grešnosti, žaleai nad svim onim lošim što smo poeinili. Pomno slušajuai govor savjesti odlueivati se za dobro, istinu i ljubav.

Pravo je ukazivao sveti Pavao na potrebitost trajne borbe u ostvarivanju Božje slike u vlastitom životu. Njegova poruka: “Vrijeme je kratko! ... “ eak i danas i te kako ima svoj puni smisao. Upozorava nas da se ne uzoholimo nego: “... da se oni koji plaeu, vladaju kao da ne plaeu; koji se vesele kao da se ne vesele; i koji kupuju kao da ne posjeduju; koji uživaju ovaj svijet, kao da ne uživaju jer prolazi oblieje ovoga svijeta” (usp. 1Kor 7,30-31). I uistinu, sve zemaljsko gubi svoju vrijednost, a tegobe, nevolje, žalost ... na svojoj težini. ... “Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evan?elju!” , ozbiljno nas upozorava Evan?elje (Mk 1,15). Prihvati model življenja kojemu je temelj evan?elje znaei odbacivati krive i loše navike, iznad svega grijehe i grešan život, tražiti puninu života (životnog smisla) eitajuai i promišljajuai Rijee Božju osluškivajuai glas vjeenog Oca, glas koji nas poziva k izvoru života komu su grijeh i grešnost stranci.

Ne smijemo oklijevati! Na to nemamo niti pravo, a ni vremena, nego se obratimo od grešnog svjetovnog života. Bacimo se na koljena, podignimo svoj pogled gore i prionimo uz molitvu. Zavapimo Bogu da nam pomogne da se izdignemo iz gliba vlastitih i tu?ih zabluda. Shvatimo konaeno da naša duša eezne za duhovnim – vjeenim vrijednostima. Ne sabirite sebi blago na zemlji, … nego na nebu gdje ga ni moljac i r?a ne izgriza, gdje lopovi ne prokopavaju zidova i ne kradu. Gdje nam je blago tu nam je i srce (usp. Mt 6, 19- 21). Nastojmo više biti u “dosluhu” sa svakodnevnicom, jer svaki životni titraj nam donosi i nekakvu poruku. Naš život možemo definirati kao stalno nastojanje da se ostvaruju dobra u svakom trenu našeg življenja.

Bog je planirao sa svakim od nas naposob vea i prije nego je išta bilo stvoreno. Božje mudrost nas je sazdala vea u vjeenosti za ovaj sadašnji darovani nam trenutak da ostvarimo i proslavimo Boga u svome životu. Ono što je pokazao na primjeru odabranig naroda vrijedi i za svaki narod do današnjeg dana. Opredjelivši se za židovski narod kao odabrani narod, objavljujuai se po Abrahamu, Mojsiju, prorocima, Sinu, Apostolima, ...Bog i nama najavljuje svoje velike planove, koje želi ostvariti na zemlji, dajuai nam uvijek jasno na znanje koliko mu je mio i drag ljudski rod.

Bogu je i te kako stalo do svoga odabranog naroda, zato ga je i štitio od svih poroka koji ga mogu povesti krivim putem, putem u propast. Poznavajuai ljudsku aud i narav predade Bog Mojsiju Odredbe na gori Sinaju, kojih su se trebali pridržavati, da bi bili mirni, spokojni, i sigurni od svake pogibelji, na putu u vjeeni mir. Nizom mnogih stoljeaa Bog je bio dosljedan svojim obeaanjima izlijevajuai obilje mira i blagoslova nad svime što ae eovjeku koristiti kroz njegov zemaljski i vjeeni život. U slijedu svojega plana da privede svoje stado na livadu beskrajne ljubavi poslao nam je i svojega Sina – Krista – Pomazanika, kao žrtvu pomirnicu za naše grijehe, ludosti i propuste, za naše padove i naše bolesti. Po Njemu imamo svi jednaka prava uživati od "Božje paše“ koju daje u izobilju.

* * * * * * *


Ljudsko srce!

Kaže jedna legenda kako je neki ueitelj bio nadaleko poznat po svojoj mudrosti.
Pa je eak i sam Bog zatražio njegov savjet.
Naime, pitao ga je gdje se može sakriti, a da ga nitko od ljudi ne mogne naai?
Pitao sam An?ele, reee Bog, gdje je najbolje da se sakrijem?
Jedni rekoše: sakrij se u dubine oceana, drugi pak na najviše planine.
A treai opet na najudaljenijoj mjeseeevoj strani ili na kojoj udaljenoj zvijezdi.
Što mi ti savjetuješ, upita Bog mudrog ueitelja?
Ueitelj mu odgovori: Sakrij se u ljudskom srcu.
To je zadnje mjesto na koje ae ljudi pomisliti i gdje ae te tražiti.



Realizovao i Napisao za VAS_CLOSING&TIME









Utipkao CLOSING_TIME - 28.7.2008. u 22:14 Komentari ( 0 )

pomozite!
Pred ne znam koliko vremena(i u tom je problem) sam ovdje proeitala prieu, mislim po imenu TRENUCI i spremila je u komp.,ali kako je komp. bio na ¨eišaenju¨ sve se izbrisalo. IMa li iko možda tu prieicu u svojoj arhivi pjesama i priea skinutih s ove stranice??!! Možda? ili webmasterice mogu li to kako pronaai ovdje u arhivi a da ne listam svaku stranicu?!
Utipkao Selena - 28.7.2008. u 21:12 Komentari ( 0 )

moja tuga
dok u krevetu lezim i pjesme pisem,
ja jos za nim srcem disem.
velika je rana moja to samo nebo zna,
da zbog tebe ljbavi jos uvijek zivim ja.
ja nisam prosjak koji za ljubav moli,
moje srce ce vjecno da te voli.
i kad prodje godina, dvije,
pravi se da nista bilo nije.
ne brini se ya mene snaci cu se ja,
negdje na nebu i za mene zvijezda sja.
kud da krenem kad me sve na tebe sjeca,
reci mi postoji li tuga veca?


PS: _ ____ ___
Utipkao miljenka - 28.7.2008. u 18:06 Komentari ( 0 )

*MEDIJSKE MANIPULACIJE*_Closing_Time!
Medijske manipulacije


U svijetu najsuvremenijih tehnika i tehnologija, oslikanim materijalizmom, globalizacijom, individualizmom i racionalizma, mnogi ljudi kao da su potpuno izgubili smisao za duhovno, za realno, za pravu istinu. Mnogi su se uklopili u mentalitet komoditeta i vjerovanja u ono što nam “pametni“ serviraju kao "zdravo za gotovo". Obzirom na to da je eovjek ne samo somatsko (tjelesno) negi i duhovno biae, logiena je i njegova duhovna potreba i eežnja za duhovnim. Tu potrebu za duhovnim, a u skladu s ljudskim komoditetom, upražnjavaju mediji – novinari, elankopisci i kreatori pokretne slike sa svim popratnim konstrukcijama i informacijama.

Eovjek je biae koje rado sluša onaj govor koji mu lacka i koji podilazi njegovim zahtjevima, prohtjevima, oeekianjima, potrebama itd. Tu ljudsku stvarnost su medijski struenjci itekako dobro prepoznali i ukomponirali u svoj rad, odnosnno u one projekte koje trebaju odraditi za svoje nalogodavce iz komercijalnog i politiekog dijela društvene sfere. A kada je o informaciji rijee dobro je znati da ona dolazi od latinske rijeei informare, što znaei formirati iznutra (iz duše), dati oblik ili formu, oblikovati, dakle eovjek resorbira ponu?enu informaciju da bi ona potom djelovala iznutra prema vani u obliku njegovog stava, volje i djelovanja.

Makar se ne može generalizirati i reai kako su svi mediji i medijsku suradnici i djelatnoici upleteni u mrežu komercijalizma i ideologije, nažalost veliki, pa eak i veai, dio medija zauzima negativistieko-senzacionlistieki stav prema onome o eemu pišu i izjavljuju. Informacije su sve više u službi brzih i stalnih promjena svekolikog društvenog opho?enja i životnih stvarnosti kojima se permanentno moramo prilago?avati. Na tu temu je govorio i amerieki troretiear medija Neil Posman: On veli: “Veaina informacija je vea odavno prestala biti od bilo kakve koristi za nas, dapaee, one su postale neka vrsta otpada”. U jednoj drugoj prigodi kaže: “ Vrijeme koje danas živimo je vrijeme (TV) slike koja je uvjerljivija i ne traži nikakvo naknadno tumaeenje”.

Videomediji eine gledatelja ovisnim slikovnoj ponudi, eovjeka uljulja u gotovo složene prikaze (sekvence izvueene iz konteksta popraaene teorijama izvueene opet iz drugog konteksta … medijske istine), pasivizira volju gledatelja da osobno nešto prouei, spozna i prepozna, krade mu vrijeme za ueenje i studiozniji pristup istini i realnosti. Svakodnevno smo “bombardirani“ raznim tiskovnim kao i video-medijskim porukama i informacijama, jednostavno smo utoljeni u svijet informacijskih poruka. Videomediji pogotovo imaju snažno veliki ueinak na eovjekovo usvajanje ponu?enog (sklepanog) stava pa nekrtienog i nesamostalnog gledatelja odvode na stranputicu bavljenje nevažnim stvarima.

Velik je problem i to što su mediji najveaim dijelom u službi kapitala i profita, raznih korporacija i države pa se oni (mediji) stoga moraju i vladati po onoj staroj: Veži konja gdje ti aga kaže. Logienim slijedom se da zakljueiti da je i njihova je neovisnost tek relativna – sve ovisi o tome tko ih sponzorira ili plaaa. Dakle, ako su interesi nalogodavca manipulatorski, propagandistieki, ucjenjivaeki i tome slieno, onda nije drugo za oeekivati od medija nego li zatupljivanje i manipuliranje gledateljstvom ili eitateljstvom. Pošto svatko zna da je najlakše vladati i manipulirati (medijski) nepismenim narodom onda i ne eudi da je ure?ivaeka taktika upravo takvakakva jest – perfidno-manipulatorska.

Mediji, danas kao nikada do sada, imaju iznimnu moa neku vijest postaviti u bilo koji željeni kontekst i interpretirati je na najrazlieitije naeine: manipulirajuai podacima, inscenirajuai (nažalost preeesto) scene i doga?aje koji uopae i ne postoje, odnosno uopae ne odgovaraju istini. Medijima je jako stalo lansirati neku vijest (nebitno pri tome koliko se temelji na lažima i izmišljotinama) htijuai njome postiai ciljani efekt u javnosti. Onaj koji je neistinom pogo?en može pisati demanti makar to nikada nije toliko udarno eksponirano kao novinarska vijest pod velikim naslovom i na istaknutom mjestu. Drže se pravila: Sve više ponavljana laž postaje sve manje laž, odnosno sve više istina. Još gore postaje sve moanija (dez)informacija koja kod ljudi kreira njihov osobni politieki i ideološki stav

Mediji su uistinu tako spretni kao i podli pa im dobrim dijelom polazi za rukom svojim manipulacijama i obmanama “presedlati“ eak i dobronamjerne gra?ane i rodoljube jer nisu dovoljno dobro prepoznali svrhu i cilj dotienog priloga ili elanka. Koliko dovoljno oprezno i studiozno (izme?u redaka) eitamo neki elanak ili slikovni prilog te tko je autor istog, kojem politieko-ideološko ili religioznom sloju pripada. Kuda cilja naslov? Kakva je poruka podnaslova i uvodnog teksta? U kojim društveno-politiekim ili gospodarskim prilikama je pisan i objavljen elanak ili prikazan prilog na televiziji itd.? Naime, ako se o tome vodi raeuna i uz vlastitu kritiku (“razlikovanje duhova“)te malo poznavanje onoga o eemu se piše dezinformacija se može lako izroditi u iznimno dobru (kontra)informaciju.

Skandalozno je kada se neki novinar, bez ikakve provjere, nekoga na temelju rekla-kazala zapljusne prostaekim uvredama, vulgarnim i psovaekim rjeenikom napada na neku osobu ili instituciju, konstruirajuai pritome doga?aje i svjedoke kojih uopae nema, potkrepljujuai argumentima koji dolaze od dobro informiranih krugova. Ne samo skandalozno negi jako žalosno kada se bez argumentirane potkrepe napada na Crkvu i sveaenike imputirajuai im pri tome pedofilstvo, preljub i slieno. Razumljivo je ako se za odre?ene napade i objede ima argumentirane dokaze onda je to u redu kada se netko tko radi krivo (pa i u krilu Crkve) demistificira i izloži ruglu javnosti. Me?utim što kada tome nije slueaj, a jal i kleveta su se vea obrušili na "obraz" Crkve i njezinih službenika ili pak vijernika.

Nije li to sotonska logika negiranja i predstavljanja svega onoga što je u sebi samo negativno. Jer danas su najtraženije vijesti koje govore o skandalima, korumpciji, ubojstvima, katastrofama (…), dakle one vijesti koje govore o negativnom. Vladaju se poput sotone koji optužuje eovjeka pred Bogom (usp. Otk 12,10). Sve više se eini kao da Zli nastoji upravo preko dijela onih medija naklonjenih njegovom mentalnom sklopu razmišljanja i logike svijet i eovjekovu stvarnost prezentirati u javnosti kao opae negativnu bez trunke dobra. Jedino su oni koji to pišu dobri, pravedni i pošteni. Bog (dobro i pozitivno) kao da ne postoji u ljudskoj životnoj stvarnosti. Eovjeka se na sve moguae (najperfidnije) naeine nastoji udaljiti od Boga, od istine i dobra. Sve što više doga?a išeeznuae prisutnosti Boga u životu modernoga eovjeka i njegove stvarnosti tim više i sve u životu postaje besmisleno, beživotno i dosadno te tone u negativno.

Uz obilje najrazlieitijih informacija, poplave svega znanja i nepregledivosti raznih podataka, mišljenja i stavova nudi nam se jednako toliko i informacijskog otpada (smeaa) ispunjenog mržnjom i netolerancijom,nacionalnim i vjerskim predrasudama. To zbunjuje i zaga?uje ljudsko znanje do te mjere da u biti živimo duboko neznnje o sebi samima tko smo i što smo, odnosno što je zapravo smisao nas samih i naših života. Danas se zapravo osjeaa snažni deficit pravih i bitnih informacija što se zbilja doga?a na svim podruejima života. Teško je u javnim medijima naai (dobiti) prave informacije koje eovjeku iskreno žele pomoai u razotkrivanju prave istine, odnosno pomoai mu upotpuniti spoznati pravu istinu o sebi samome, ljudima s kojima živi i društvu u eijem životu sudjeluje (ili želi konstruktivnije sudjelovati).

Medijski (novinarski) pristup istini koju želi lansirati u javnost je površan, eesto zlonamjeran, ideologijski i politikanski – vo?en suvremenim zlom – reltivizmom vrijednosti. A to treba ozbiljno uzeti u obzir. Taj pristup je iznimno površan, nimalo studijski; najmanje postavljen na argumentima nego uglavnom dobivena iz dobro obaviještenih izvora. Dakle, mediji informacije (istinu) dobivaju od drugih, ne provjeravaju einjenice, a k tome su novinari eesto pod velikim utjecajem ideoloških pogleda i stavova koji onda nameau izbor ciljanog konteksta kao temeljni kljue za interpretaciju vijesti. Svaka ideologija u specifienom kontekstu podrazumijeva i manjak kritiene mase kod kekstopisca (i nalogodavca) i kao takva je nužno bježanje od stvarne i insceniranje željene (ciljane) istine.
Stoga je od krucijalne važnosti upravo osobno opismenjavanje, odnosno svladavanje video-medijske pismenosti (ueiti “eitati“ sve poruke koje nam se nude) jedno od temeljnih obrazovnih dužnosti u osobnom razvoju. No, bez Boga i Božjeg prosvjetljenja za provjeru duhova svakako da ne ide. Uz darove Duha Svetoga su nam potrbne kršaanska zrelost i iskustvu kršaanskog duhovnog života. Sjetimo se rijeei svetoga Pavla: “A za zrele je tvrda hrana, za one koji imaju iskustvom izvježbana eula za rasu?ivanje dobra i zla (Heb 5,14) “. Ukoliko se ne oboružamo silom odozgor može se lako dogoditi da u duhovnom životu upadnemo u zabludu, zastranimo, pa se eak i izgubimo u poplavi iskrivljenih i manipulatorskih informacija.
Kafka je jednom prigodom kazao da eovjek eita kako bi postavljao pitanja. I uistinu, dok eitamo neku tekstovnu ili video (masmedijsku) poruku, od iznimne je važnosti znati tu poruku ispravno iseitati (odnosno znati dekodirati) njezinu stvarnu poruku. Isprano iseitavanje poruka bi trebala biti primarna potreba eitanja jer mnogi tekstopisci slažu tekst upravo tako da nas on krivo informira, tj, da nas dezinformira. Eitanje bi trebao biti i misaoni dijalog s piscem nekog teksta misaoni proces popraen stalnim postavljanjem pitanja i dekodiranje skrivenih poruka tijekom eitanja ili pak gledanja nekog (video)medijskog materijala.
Istina, kritika sama u sebi nije loša ali ne na takav naein, nego kako to veli sveti Pavle: Sve provjeravajte: dobro zadržite, svake se sjene zla klonite! (1Sol 5,21) , a Apostol Ivan na sliean naein u svojoj poslanici upozorava: Ljubljeni, ne vjerujte svakom duhu, nego provjeravajte duhove jesu li od Boga, jer su mnogi lažni proroci izišli u svijet. (1Iv 4,1). Bez kritike bilo bi sve preidealno, pa je stoga potrebno mnoge einjenice provuai kroz vatru „sumnje“ jer se eak i zlato u vatri provjerava. Ne samo da je dobro, nego je i (kršaanska) dužnost sve provjeravati, suoeiti se sa svim negativnostima kako bi “pronašli“ i u javnost iznijeli ono dobro i u konaenici raskrinkali (dekodirali) ono što je loše i nevaljalo, upozorili na ono što je negativno. Svima onima kojima je prava istina na srcu treba biti poticaj dati svoj prilog na naein da se mediji i medijski djelatnici u današnjemu mentalitetu „struenjaka za negativno“ obrate na mentalitet “struenjaka za pozitivno“. To je moguae samo ako se naueimo ispravno eitati i slušati na nas upuaene priloge i elanke.
Kršaanin se treba voditi onim što nam je Krist izrieito zapovjedio, a to je držati se Evan?elja – “Radosne vijesti“. I zbilja, bit kršaanske vjere je radost, “radosna poruka“, poruka o pozitivnom. Novinski elanci koji govore o pozitivnom potieu na pozitivna razmišljanja i smisao einiti i živjeti pozitivno. Suprotno je kada se šalje (uvijek i samo) loša i negativna poruka stjeee se da se dobro istrošilo te više i nema nikakvog smisla pokušavati živjeti ono eega više ionako ne postoji. Zato se svim raspoloživim sredstvima treba boriti kako bi zdrava kritika bila put do prave istine put koja ae do srdaca ljudi donositi smisao i potrebu življenja radosti kao temelja za opae dobro za obraaenje prema Bogu ishodištu stvarne istine, dobra, pravednosti i pozitivnog.
Ta što koristi eovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi ili sebi naudi? (Lk 9,25)

Realizovao i Napisao za VAS*****CLOSING_Time!
Utipkao CLOSING_TIME - 28.7.2008. u 16:22 Komentari ( 0 )

ZIVOT
ZIVOT JE TIHA REKA KOJA POLAKO PLOVI.DUZE JA KAD SE CEKA,NEGO KAD SE RIBA LOVI.ZATO TRAZITE SRECU MAKAR U SMECU.SRECA SE POJAVI CIM JE NEKO TRAZI.SRECA JE PRIJATELj KOJI POSTAJE SVE DRAZI I DRAZI.JA SAM TAKVU SRECU DOZIVELA.ALI SE NjOJ NISAM NI NADALA.KOLKO TOLKO SAM UPOZNALA ARIEN,I SHVATILA SAM DA JE BOLjA I OD MOJE BIVSE NAJBOLjE DRUGARICE KAREN.
Utipkao BARBARA - 28.7.2008. u 13:52 Komentari ( 0 )

NAJBOLNIJA SUZA


Kad mi niz lice krene najbolnija suza
nakon toliko suza što prolih
pokidaae se i poslednja uza
jer nikada tebi ja ne odolih.
Pitam se ko ae je brisati tada
kad krene niz lice poput oštrog maea,
jer ti aeš biti negdje daleko,
a ona ae iduai samo da jaea.
Plašim se neeije utjehe i rijeei
koje samo od tebe htjedoh euti,
ali ne eujem te jer daleko si,
ma ni ne trudi se, samo auti.
Ovo je tvoja suza sa kojom se noaas
sva nada i svi snovi gube
ni sama ne znam gdje, ni zašto boli
više od udarca i rijeei grube.
Pitam se ko ae biti uz mene
nakon mnogih padanja u nizu,
znam, ti neaeš, daleko si,
a meni se einiš nekad tako blizu.
Vidim te u sjaju sunca,
zelenom listu, krilima lastavice,
a onda shvatim:ti mi jesi blizu,
u najbolnijoj suzi što pada niz lice...
Utipkao ninaaa - 27.7.2008. u 16:15 Komentari ( 0 )

NAJBOLNIJA SUZA


Kad mi niz lice krene najbolnija suza
nakon toliko suza što prolih
pokidaae se i poslednja uza
jer nikada tebi ja ne odolih.
Pitam se ko ae je brisati tada
kad krene niz lice poput oštrog maea,
jer ti aeš biti negdje daleko,
a ona ae iduai samo da jaea.
Plašim se neeije utjehe i rijeei
koje samo od tebe htjedoh euti,
ali ne eujem te jer daleko si,
ma ni ne trudi se, samo auti.
Ovo je tvoja suza sa kojom se noaas
sva nada i svi snovi gube
ni sama ne znam gdje, ni zašto boli
više od udarca i rijeei grube.
Pitam se ko ae biti uz mene
nakon mnogih padanja u nizu,
znam, ti neaeš, daleko si,
a meni se einiš nekad tako blizu.
Vidim te u sjaju sunca,
zelenom listu, krilima lastavice,
a onda shvatim:ti mi jesi blizu,
u najbolnijoj suzi što pada niz lice...
Utipkao ninaaa - 27.7.2008. u 16:15 Komentari ( 0 )

svim pjesnicima
ma toliko mi se sve svi?aju da sam ih puno, paq skoro sve saeuvala. nadam se da ova stranica neae nikad propasti samo radi ovih pjesama. vidi se da ste svi maštoviti i znate što znaei ljubav pa su mi još i draže sve. voljela bi da i ja to mogu i znam ali kad neznam, pronalazim se u vašim pjesmama.
Utipkao arien - 27.7.2008. u 12:09 Komentari ( 5 )

IZGUBLJENA SRECA
Zelim ti ljubav novu tebi kad meni nece,
mene nemoj da zalis ja sam takve srece.
neka ti se ostvare snovi tebi kad meni nece,
ja cu se tjesiti bila sam takve srece.
VOLIM TE al nisi moj ima li tuge vece,
neka me, neka patim kad sam takve srece.
Neka umjesto mene druga ti ljubav da,
NEKA TE CUVA KAD NISAM ZNALA JA!!!!!!!!!!!!



JOS JEDNA POSVETA BIVSOM DECKU FRANI
Utipkao miljenka - 27.7.2008. u 01:51 Komentari ( 0 )

sutra
Sutra kada prodje, sto je noci milo,
ti ne pricaj drugovima sta je sinoc bilo,
potajno me ljubi, zaboravi smjesta,
al ne reci tajnu nasega mjesta,
oprosti mi suze, reci mala zdravo,
al ne reci nikad da si samnom spavo.
sutra kad budem sama i bez tebe,
nasu malu tajnu, ti cuvaj samo za sebe.


POSVECENO MOM BIVSEM DECKU FRANI
Utipkao miljenka - 26.7.2008. u 15:46 Komentari ( 0 )

Ponovno
Ponovno sam se sjetila tvojih rijeci.
Neznam kako ni zasto bas danas...
Ponovno te zovem, iako neznam sto reci.
Ponovno ne prestajem misliti na nas.
Pronasla sam haljinu u kojoj sam bila
one veceri kad je odjednom nestalo sve.
Pronasla sam i tugu koju tu sam krila
i opet me je uzela... I ne pusta me.
Vidjela sam ponovno tvoje lice,
u prolazu, slucajno, tek na trenutak...
Opet sam naisla na one sitnice
koje su skrivene bile u neki kutak.
I sjetila sam se ponovno svega,
osmjehe tvoje kao da jos cujem.
Sjetila sam se da si otisao i da neznam zbog cega
i cesto zbog tog dana citav zivot psujem.
I pitala sam se opet zasto zivot mora
pustit' te da vidis ono nedohvatno?
Postoji li ceznja od ove moje gora
koja silom zeli vratit' ono nepovratno?
Proklela sam opet ljubav u sebi
i sjetila se obecanja koja si mi rekao.
Ponovno sam potrcala u zagrljaj tebi...
Da bi opet vidjela da me nisi cekao.
Utipkao Loah - 25.7.2008. u 15:26 Komentari ( 2 )

svim pjesnicima ovdje
cure i deeki samo nastavite pisati..svaka east. ne mogu pojedinaeno ostavljati komentare jer bi trajalo zauvjek. još jednom svaka east!
Utipkao arien - 25.7.2008. u 00:33 Komentari ( 24 )

Sad i sam znaš...

Bio si daleko, ali ipak sam te vidjela,
ma da si i kilometrima udaljen,
to lice uvijek bi prepoznala.
Nisi se ništa promijenio
i samo jedan pogled na tebe,
opet iznova me slomio.
Da bar na kratko još možeš biti dio mene,
pa da te pitam dali si me ikad volio?
Ako jesi, zašto si me onda tako ranio?
Dušo, da bar znaš kako sam te voljela,
koliko noai zbog tebe nisam spavala,
koliko sam jutra u suzama doeekala.
Sad se budim kraj drugog eovjeka,
on mi pruža sve ono što ti nisi htio.
Ali tebe voljet au dovijeka,
ma kakav god da si prema meni bio.
Ljudi misle da imam sve o eemu sam sanjala,
ali nisam sretna jer nemam tebe.
Dugo nakon što si otišao još sam ti se nadala,
eekala sam da se vratiš po mene.
Kraj prozora, satima sam stajala,
Plakala…
Jecala…
Molila…
Ali uzalud.
Ti se nisi vratio.
To što te volim sad moja je kazna,
ali znam da i ti si svoju platio.
Eula sam da te prevarila ona,
koju si jako volio.
Sad i sam znaš koliko boli
kad ode netko koga voliš,
a on tebe ne voli.
Utipkao entonie - 24.7.2008. u 20:25 Komentari ( 0 )

Tvoj odlazak

Rekao si rijeeima,
ali ko da si presjekao maeem,
okrenuo si se i otišao.
Nisi ni vidio da plaeem,
moju bol nisi osjetio.
Pred vratima si kratko zastao,
al nisi se okrenuo…nisi me poljubio.
Uzeo si jaknu,
vrata zatvorio
i zauvijek moje srce slomio.
I sada…nadam se da bit au jednom neeija žena,
a da ti aeš ostati samo gorka uspomena.
Bol au sakriti u duši, negdje duboko,
a suze au pustiti samo na jastuku.
Ne želim da ljudi ikada saznaju,
da ove oei još ti se nadaju.
Utipkao entonie - 24.7.2008. u 15:35 Komentari ( 1 )

CRNA DOMINA


Zvijezde su previše tihe
da ne bih pjesme eula
što sjeaaju na tebe,
moj kratki snage dahu,
a nema više sreae,
negdje je umrla trula
i tražim zadnje mrvice
u ovome boli prahu.
Mjesec je odavno zamro
u moga srca vapaju,
ali njegovo blijedilo i dalje
skriva te oei plave
i suze, jedino živo u meni,
noaas brzo kapaju,
dok smirilo se sunce
u nekom crvenilu strave.
I kao da krv želi
kroz moje oei isteai,
navrle su boli,
noai su tako hladne,
kao da sve u meni
želi od mene pobjeai,
sve ulice ove kao da su
moga bola noaas gladne.
Znam, odlazi sve iz mene,
ni ne volim ništa u sebi,
zato mi nije eudno što me
ni ti nisi volio,
voljela sam svoj lik,
samo gledajuai ga u tebi,
a šta ae mi sada taj osjeaaj,
samo bi me bolio.
Ljubavi vrijedna samo
u oeima nebeskim tvojim,
ali vea odavno u meni
poeiva kobni krik
što tjera me da umrem,
da više ne postojim
kada u tvojim oeima
ne vidim taj svoj lik.
Zamrle su odavno eežnje
na tvojim usnama slatkim,
što opijale su mene
kao najgori otrov duše,
i sada kad sve pro?e
eini se tako kratkim
da zbog tog podnosim
ove boli što me ruše.
Srce mi kao domina,
ali samo boje crne,
jer nema tebe da budeš
jedino životno bijelo
i svaki šapat i uzdah
pred jamom grijeha trne,
a srce je davno palo,
jer samo je tebe htjelo.
Moja je duša oblak,
raspršio se davno,
svaka je kapljica kiše
odnijela njegov dio,
i nebo je drugima vedro,
a meni tako tavno,
uništio si me slueajno
ili si zaista htio?
I zvijezde su opet tihe,
mjesec u smrti grca,
ko sam ustvari ja,
zašto uopšte postojim,
nisam vrijedna eak
ni ljubavi svoga srca,
jer ne vidim sebe više
ja u oeima tvojim....
Utipkao ninaaa - 24.7.2008. u 13:24 Komentari ( 1 )

Ne zanima me
Ne zanimaju me tisuce uspomena
koje nosis.
Ne zanima me ni to
sto jos mislim na tebe.
Ne zanimaju me obecanja
kojima me prosis.
Davno sam zbog njih izgubila sebe.
Ne diraju me rijeci
sto s usana ti silaze,
niti tuzan pogled u tvojim ocima.
Nit' sva ona mastanja
sto nas zaobilaze,
koja mastali smo jednom u nekim davnim nocima.
Ne zanimaju me slike
na kojima smo mi.
Svi ti tvoji osmjesi i sreca na njima...
Ne zvuci mi iskreno
ni to ''ja i ti''.
Ni sva ona ljubav koje tu jos ima.
Ne pogadaju me sjecanja
na sve one dane.
Bilo je i proslo,
ni ne zelim o tome.
I kad srce te pozeli,
pamet k'o da stane
i zaboravi da ti si
htio zivjeti po svome.
Ne zanimaju me pjesme
koje stalno sviraju.
Svi ti stihovi kao da ih
netko pise o nama...
Ni majice tvoje u ormaru
vise me ne diraju.
Ionako se i u njima uvijek
probudim sama.
Ne zanimaju me obecanja
sto mi sada dajes.
Rijeci zvuce lijepo, ali oci jasno vide.
Ne zelim ni slusati
to kako se kajes.
I to sto te volim, na moj racun ide.
Utipkao Loah - 23.7.2008. u 19:11 Komentari ( 3 )

SOVA
PETSTO MI SOMOVA
NA RAME MI SLETI SOVA
PALA JE S KROVA
I SAD JE UCIM DA PISE SLOVA.

DANJU SPAVA
NOCU JE DOSADNJAKOVICKA PRAVA,
AL NE BI ZGAZILA NI MRAVA,
NAJ BOLJA JOJ JE PRIJATELJICA KRAVA?!

SVE O MOJOJ SOVI
KOJA SADA U BAZENU PLOVI!!!
Utipkao ajna - 23.7.2008. u 17:29 Komentari ( 1 )

EJ ŽENO
DAJ ŽENO UPAMTI JEDNU STVAR
KADA KAŽE DA TE VOLI SAMO ŽELI DA MU DAŠ
DAJ ŽENO NE VJERUJ U EUDA
JER AKO MU VJERUJEŠ ONDA SI LUDA.
LJUDI AE ZNATI ONOLIKO KOLIKO IM DOPUSTIŠ
A TI SI KAO I SVI OSTALI I ZNAŠ ONOLIKO KOLIKO TI JE TO DOPUŠTENO
DAKLE ŽENO NE ZNAŠ NIŠTA
Utipkao IKAC - 23.7.2008. u 11:48 Komentari ( 0 )

klosarska prica
Ja, po zanimanju klosar, sam odlucio da podijelim svoju biografiju sa vama.
preskocit cu ono gdje sam rodjen, blablabla dok sam bio beba. krenut cu odmah sa
vremenom kad sam dilovao drogu da bih prezivio, znaci 6 godina. u tom periodu se
radja moja ljubav prema alkoholu koju i sad drzim na zivotu opijanjem dok me ne
odvedu doktorima na ispiranje jetre. skolu sam napustio prije nego sto sam i poceo
jer mi je skola bila daleko, 300 metara od moje kuce. ja jos uvijek u zivotu nisam
toliko metara presao, znaci skolovanje je otpalo. sve sto znam naucio sam na ulici, od
obijanja brava do programiranja u pascalu. tezak zivot sam vodio do 13 godine, u tom
periodu sam upoznao mirnesa, on je bio neki basket crnjo sa velikom afro frizurom.
ja i on smo se bacili kosarkaske vode, nas veliki mentor bio je spiro. spiro je bio
jedan miran momak poznih godina i lude naravi. bio je zaista jedan brilijantan um, sa
7 razreda osnovne, ali svejedno brilijantan. uz njegovu pomoc smo dospjeli na trece
mjesto regionalne lige, taj period pamtim kao meni licno najdrazi. spiro je umro
od predoziranja, mirnes i dalje ponekad baca na kos, a ja pisem ovo sa sprzenim desnim guzom.
Utipkao Iggor - 23.7.2008. u 00:27 Komentari ( 2 )

Stranica (Page):   << Natrag (Back)   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84   85   86   87   88   89  90  91   92   93   94   95   96   97   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112   113   114   115   116   117   118   119   120   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130   131   132   133   134   135   136   137   138   139   140   141   142   143   144   145   146   147   148   149   150   151   152   153   154   155   156   157   158   159   160   161   162   163   164   165   166   167   168   169   170   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180   181   182   183   184   185   186   187   188   189   190   191   192   193   194   195   196   197   198   199   200   201   202   203   204   205   206   207   208   209   210   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220   221   222   223   224   225   226   227   228   229   230   231   232   233   234   235   236   237   238   239   240   241   242   243   244   245   246   247   248   249   250   251   252   253   254   255   256   257   258   259   260   261   262   263   264   265   266   267   268   269   270   271   272   273   274   275   276   277   278   279   280   281   282   283   284   285   286   287   288   289   290   291   292   293   294   295   296   297   298   299   300   301   302   303   304   305   306   307   308   309   310   311   312   313   314   315   316   317   318   319   320   321   322   323   324   325   326   327   328   329   330   331   332   333   334   335   336   337   338   339   340   341   342   343   344   345   346   347   348   349   350   351   352   353   354   355   356   357   358   359   360   361   362   363   364   365   366   367   368   369   370   371   372   373   374   375   376   377   378   379   380   381   382   383   384   385   386   387   388   389   390   391   392   393   394   395   396   Napred (Next) >>