Pocetak
Razglednice
Bedastoce
Melodije za mobitele
Zid za grafit
Upisite pjesme, price...
Tekstovi, izjave, grafiti
Forum
Mali Chatek
Privatne poruke!!!
Igre
Tko zeli biti milijunas
Pronadjite razlike
Geografija-pikaj i uci
Sudoku
Nagradna
Natjecanje u tetrisu
Natjecanje u mastermindu
Natjecanje u memoryu
Vicevi
SMS poruke
Smijesne slike
Kviz
UvRnUti KViZ-evi!
IQ testovi
Home
E-cards
  Graffiti wall   Write a poem, story...   Win a free game   Forum<   Shout box   Ringtones   Funny texts and stories   Foolish things   Games   Championship in Tetris   Championship in Mastermind   Championship in memory   Jokes   SMS   Quiz   Funny pictures


Arhiva (Archive)
Novi upisi (New entries)

9899 upisa na 396 stranica (stranica br. 383)
9899 entries in 396 pages (page No. 383)
ZA SVE MOJE DIVNE ZENE
oprostite sto vam postajem dosadan
ali moram ovo da vam pisem
od teskih uzdaha ne mogu vise da disem
i oprostite sto vam pisem ovakve poruke
i sto moram da vam sve ovo javim
ali znajte da od svega mi nije zao
sto vas nikada necu da zaboravim
oprostite sve ljubavi stare sto moram da
vam saopstim jos jedno vazno moje otkrice
oprostite sto osim vas volim jos jedno bice
znam da ja i vi nismo se trebali sresti
kada nam sudbina to dozvolila nije
znajte da vas sve volim isuvise
a i sto cu to od vas kriti
ali sudbina nas je rastavila
valjda je tako moralo biti
ali mladost ce proci kao jedan dan
proci ce kao i ovaj zimski san
a u ovoj mojoj knjigi sa puno strana
ostati cete vijecite uspomene iz mojih dana
pisem vam ovu pjesmu iako me boli
ali znajte moje srce sada samo jednu voli
uvijek se nadam jer nada nikad ne vene
da ma gdje da ste ipak mislite na mene
hvala vam od vas sam naucio kako da se bori
od vas sam vidio kako se i voli
i shvatio kako slatke mogu biti i suze i boli
vi ste mi i snagu dale da nastavim dalje
i kad je najgorije da se nepredajem
ali samo jedno nikada mi niste rekle
nesto u cemu moje srce znanje nije steklo
niste mi pokazale kako da vas prebolim
sve vas koje moje srce najvise voli
da rastanak mora doci bez suza i boli


blackrouz@popstar.com
PIJESMA JE POSVECENA ```ZA SVE MOJE DIVNE ZENE ```OD TONY-A
Utipkao Antonio Tony Perkossi - Swiden - 26.3.2005. u 14:54 Komentari ( 0 )



* - M@G@Z!N - *






Magazin - Ako Poludim



I u dobru i u zlu
Ljudi jedva cekaju
Da ti zemlju pomaknu
Grijeh za srce zataknu

Na daleko cuje se
Da si brat od nevolje
Nevolje
Ali, ali meni si
Med i mlijeko ljubavi

Ako poludim i podjem za tebe
Reci ce ljudi sve o meni najgore
Jer ne znaju da ti za me bio si
Za me bio si jedino jutro ljubavi

Ako poludim i podjem za tebe
Jer ne znaju da ti za me bio si
Za me bio si jedino jutro ljubavi

Stavi ruku na mene
da me prodju brige sve
Ruka tvoja miluje
nosi prst od sudbine

Nadaleko cuje se
Da si brat od nevolje
Nevolje
Ali, ali meni si
Med i mlijeko ljubavi





Magazin - Balkanska Ulica



Ne prolazim tvojom ulicom
gdje setas sa svojom curicom
na te slici slatka je ko toplo pecivo
a ja jos te volim ne izrecivo

Ne prolazim nasom precicom
gdje se igras sa mezimicom
varnice joj krase lice kao ljubice
a mene blizu grizu za srce

Lijevo desno nigdje nikoga
a ja zudim da te poljubim

Balkanskom ulicom prolazim
dobar dan tvojima pozelim
tebe ne zelim ni da vidim
jer se opet zaljubim

Sjecas li se ono kad smo se
pratili do ugla Balkanske
trcala sam trcala sam
da stignem na vlak
a na peronu vec su dali znak

Ako ima Boga zasto ne
tjerao da krenem do tebe
neka druga na usta ti usne stavila
a ispod ramena se sakrila

Lijevo desno nigdje nikoga
a ja zudim da te poljubim




Magazin - Cekala



Ne teku rijeke ptice ne lete
jos nekog ceka
na mjesto jedno nevjencana
nedelja ne docekana
jedna dusa u Boga

Ne sumi vijetar ne disu ruze
jos nekog trazi
jedna ruka neprostena
jedna mladost poklasena
jedna dusa u Boga

Ref.
Cekala je jedna zena
jedna zena nevoljena
cekala je cekala

Nebo zemlji salje dugu
da sakrije njenu tugu
mirise penin u polju

Kad bi struna bila zena
plakala bi pjesme njena
heeeej a nocas napolju
bagremi cvijetaju

I svako vece zena u bijelom
jos nekog zove
kosa joj duga necesljana
haljina bijela izguzvana
jedna dusa u Boga

Ref.





Magazin - Da Li Znas Da Te Ne Volim



Teska srca priznajem
Kao da te izdajem
Cijeli dan mi proleti
Da te se i ne sjetim...
Na prste ja izbrojim sve
To sto od nas ostalo je...

Dugo nisam stopala
Grijala na tvojima
I vec dugo tebi sam
Okrenuta ledjima
I gdje su sad ta lika dva
Nasmijana na slikama...


Ref.
Da li znas da te ne volim
Cujes li, tebi govorim
Trosi se sve
Zao mi je, al tako je...

Da li znas da te ne volim
Gdje je puklo, to i ne pamtim
Trosi se sve
Zao mi je, al tako je...


Sve na svijetu mijenja se
Na bolje il na gore
Neke vatre dogore...
Sto ljubis me u krivi cas
Nije od nas, nije do nas...

Ref.





Magazin - Dani Su Bez Broja



Basale romale,
iljave corale,
neka rovad korkori,
neka merad corori.

Nisam nikom sve do danas
rekla ovo sad cu naglas,
Sad cu vikat nek se cuje,
neka svijetom odvjekuje.

Neznam dal sam mrtva ili ziva
odkad si mi skinuo krila,
nesjecam se da sam sretna bila.


Ref.:
Dani su bez broja,
imena i boja
otkad nisam tvoja ja

Pjesma galebova,
mora preko mora,
a bez tebe ja
nemogu ni koraka.


Ljubav vice na sva zvona,
sve da hoces nece ona,
nece proci svjetom sutke,
svuda nosim njene zvuke.





Magazin - Ne Tice Me Se



Evo ovaj je grad, ovaj je grad
ovaj je grad malen za mene
mislim evo i najbolje da najbolje da
najbolje da odem od tebe

Ja branila sam sve
moje i tvoje najjace boje
ja gradila sam hram
i molila za nas jucer i danas

Ref.
Evo ti sad neka te boli
evo ti sad dodji i moli
ne tice me se,
ne tice me se

Necu da za mene umres
necu da me razumijes
ja zivim za to, ja zivim za to
da se sjetis svaki dan
sto si mi ucinio

Ne tice me se,
ne tice me se

Necu da za mene umres
necu da me razumijes
ja zivim za to, ja zivim za to
da se sjetis svaki dan
sto si mi ucinio

Ref. 2x





Magazin - Suti



Sto si dobio time
sto si stavio kljuc u bravu
za sve one stvari
sto se ljubavi ticu

Ja zagrizem do kraja
kad nekog volim ja se borim
s tim se covjek rodi
i zauvijek suti

Jer ljubav je ljubav
a ponos je ponos
brdo, korijenje
jace od mene
Sad ne govori
kasno je za sve

Ref.
Suti kad te ne pitam
ne govori lazi naglas, naglas
idi, ja te ne gledam
sutra bice sto i danas
danas

Suti kad te ne pitam
imao si pricat' kada, kada
idi, ja te ne gledam
sutra bice sto i danas
sto i danas

I koliko si puta
bio u prilici da kazes
rijeci, dvije
da me tjese i smire

I sto si dobio time
sto si stavio kljuc u bravu
za sve one stvari
sto se ljubavi ticu

Jer ljubav je ljubav
a ponos je ponos
brdo, korijenje
jace od mene
Sad ne govori
kasno je za sve

Ref.





Magazin - Trosi I Uzivaj



Ratujem s tobom za sve
najdraza rijec mi je ne
i vec neko vrijeme
trazis mi zamjene
pitam se je l' do mene


Ref.
I samo te molim
da te zadovoljim
jednom te zamolim

bar jednu-dvije noci mi ostavi
da vidis sve
bez cega ces ostati

jer ova je ljubav lopovskog roda
sve mi ukrade
i sve mi proda
nista me ne pitaj
trosi i uzivaj


Par slova rekla bih ti
ne mogu docekati
i vec neko vrijeme
trazis mi zamjene
pitam se je l' do mene

Ref.





Magazin - Vitar Nosi Nevrime



Pomete vitar skale
od lipih godina
dragi nam ljudi fale
kome cu falit' ja

Naviknu tako dani
bez svitla prolazit'
al lipi snovi davni
sve ce nas ispratit'

Sve je isto samo mi
ljubavi smo zedni ostali
drugi su je ljudi misto nas ispili
ili u prolazu samo prolili

Sve je isto samo mi
ljubavi smo zedni ostali
cili zivot gledam prid sebe
a vitar je
a vitar je, nosi nevrime
a nevrime
a nevrime
tebe i mene

Kad svak na svoju stranu
povuce konope
ni vode kap na dlanu
vise ne ostane

Sve je isto samo mi
ljubavi smo zedni ostali
drugi su je ljudi misto nas
ispili, ili u prolazu
samo prolili

Sve je isto samo mi
ljubavi smo zedni ostali
cili zivot gledam prid sebe
a vitar je
a vitar je
nosi nevrime
a nevrime
a nevrime
tebe i mene

Sve je isto samo mi
ljubavi smo zedni ostali
cili zivot gledam prid sebe
a vitar je
a vitar je nosi nevrime
a nevrime
a nevrime
tebe i mene.
a nevrime
a nevrime
tebe i mene





Magazin - Zbogom Sreco



Dobro jutro moja zoro plava
mjesto mene jutros ustani
moje zlato s nekom drugom spava
zivot mi se vise ne mili

Dao mi je i sunce i kisu
sad kraj druge lezi umoran
moje grudi jos za njega disu
zbogom sreco, tugo dobar dan

Dobro vece moje drustvo staro
cijelu noc mi drustvo pravite
ako legnem ja se dici necu
vi mu nikad to ne recite

Dao mi je i mjesec i zvijezdu
nema vise nade da ce doc
drugu ljubi sada u svom gnijezdu
zbogom sreco, tugo laku noc

Opijo mi i dusu i tijelo
vilo mora oduzmi mu noc
ako legnem ja se dici necu
zbogom sreco, tugo laku noc







Utipkao HAjDuCiCa - 26.3.2005. u 14:07 Komentari ( 0 )


* - Ol!v€r Dr@gOj€v!c - *




Oliver Dragojevic - Brod U Boci



Ja nisam kao ti
da bih prihvatio kraj
bez rijeci utjehe
i bez ijednog pitanja

I moram biti jak
da podnio bih to
i da vrata otvorim
za neka nova svitanja

K'o brod u boci putujem
a neci stici nikamo
jer previse ti dugujem
da tebe bih se odrek'o

K'o brod u boci putujem
a necu stici nikamo
jer predobro se poznajem
da bez tebe bih mogao

K'o brod u boci putujem
i previse ti dugujem
a dao sam ti premalo





Oliver Dragojevic - Dva Put San Umra



Kad je nebo meni dalo te,
reklo mi je
idi, bit ces njen
u srcu sam te nosija,
otkad sam se rodija,
al' san kasno svatija
da nisan ja za te

Tog san dana tebi dosa ja,
osim sebe nisan nista ima,
a i cime bi te prosija,
da bih tebe dobija,
srce nije dovoljno,
i nisan ja za te.

Ref.
Živote moj, dva put san umra
umra za njon, prvi put
kad san je vidija ja
drugi put kad je otisla
zivote moj, dva put san umra
umra za njon

Kad te danas vidim
da si s njim,
ja od tuge za tren ostarim,
i nebo je pogrisilo,
karte je promisalo,
od mene te odvelo,
uzelo draga

Ref.





Oliver Dragojevic - Kad Mi Dodjes Ti



Pada noc puna strepnje,
nema te tu kraj mene,
a trebam te
kao pjesnik svoju bol

Na srcu mi studen zime,
na usnama tvoje ime,
i samo cekam dan
da dodjes mi

Ref.
A kad mi dodjes ti
i osmijeh vratis mi
sva patnja i bol
zivota mog ce proc'
u nocima bez sna
ja tebe dozivam
da dodjes mi ti
i kao svi pocnemo mi
mirno zivjeti

Moj dan nema kraja,
a nocu tebe sanjam,
i samo cekam dan
da dodjes mi

Ref.





Oliver Dragojevic - Pismo Moja



Pismo moja
iscidi sam dusu u tebe
i pustija te u svit
zbog jubavi moje, nesritne,
da mi svitlis put dok trazin je

Svu lipotu svita
ja stavija san tu,
u ovu saku rici,
u moju nevolju,
i sudbinu

da mi svitlis put
dok trazin je,
jer ova dusa dalje
bez nje vise ne moze

Pismo moja leti mi do nje,
i sapni joj rici najlipse,
da jos uvik nosim za nju,
posrid srca zivu ranu,
koju samo ona licit zna





Oliver Dragojevic - Ti Si Meni Sve



U polutami sobe
ulazim pred svitanje
prilazim ti tiho,
a u dusi bol ne prestaje

Daj mi reci sada,
sto se s nama dogadja,
jos me bole rijeci
sto su sisle s nasih usana

Ref.
Ti zauvijek znas
da pripadam tebi,
evo ti sad
ja priznajem to

Zelim da znas
ti oku mom si dar
i ceznja srca mog,
sam Bog zna
ti si meni sve

Ako jednom odes,
s kim cu bol pobijediti,
nikad ovaj zivot necu moci
dijelit' ni sa kim.

Ref.




Oliver Dragojevic & Gibonni - U LJubav Vjere Nemam



Dusu sam potrosio
zbog toga ne zalim
Sve sam svoje prosao
bezbroj precica do sna
bezbroj slijepih ulica

Srce se umorilo
i ne znam sta cu s njim
u sto sam se pretvorio
sretan ili nesretan
ja samo jedno znam

Ref.
Nju da sam zenio
ne bih tako uvenio
starim ja, a u ljubav
vjere nemam
Svoju djecu sam sanjao
njenim ih imenom nazvao
starim ja, a u ljubav
vjere nemam





Utipkao HAjDuCiCa - 26.3.2005. u 14:06 Komentari ( 0 )

UZIVO ISUSOVA MUKA
http://www.slobodnadalmacija.hr/20050326/nedjeljna-prilog01.asp

živa muka - Rani datum Uskrsa i hladno vrijeme sprijeeili su Imoaane
da i ove godine uživo uprizore svoju, vea tradicionalnu, Muku Isusovu
Pasija na imotski naein
Štovanje Muke Isusove na Veliki petak ovdje se drži najpobožnijim einom i najsveeanijim dijelom crkvene godine
Piše Maja PERŠEN
Fotografije: arhiv Suzane BUDIMIR
Je li obnavljanje žrtve križa ono što vjernieki puk vraaa rodnom kraju svake godine, je li procesija Velikog petka potvrda da ae križ uvijek iai ispred nas? Pasionska je baština ovdje vea nadišla vjersko, pueko i nadvisila se na razinu misterija eovjeka vjere.
Iz svake župne crkve u Imotskoj krajini polaze procesije. Za križevima zastrtim ljubieastim korizmenim platnom, pokajnieki, bogoštovni, zavjetni puk sa svojim molitvama, potreboma i zahvalama u skrušenu hodu gazi kamenjarom i stranputicama ovdašnjih Kalvarija. To Božji narod bez stalnog prebivališta na zemlji, simbolieki putuje prema svojoj nebeskoj domovini.
Za križem se kanta Gospin plae na tekstualne predloške iz 17. i 18. stoljeaa (franjevaca Babiaa, Divkoviaa i Kneževiaa). Kantanje je molitva i jedino korizmeno pjevanje na arhaieni naein, nastalo na ruralnoj dinarskoj tradiciji s izrazitim dvoglasjem i osmeraekom silabnom strukturom. Kantaei imaju status jednak bratimima u primorju. Za svakoga je east i ponos biti križonošom ili kantaeem Gospina plaea. To je iscrpljujuaa aktivnost jer je križni put dug i po nekoliko kilometara, u Runoviaima oko osam, a ponegdje i duži. Pjesnieka pažnja usredotoeena je na bol majke koja prati sina na Križnom putu i u smrt. Štovanje Muke Isusove na Veliki petak, u Imotskoj se krajini drži najpobožnijim einom i najsveeanijim dijelom crkvene godine.

Skaline poput Kalvarije
Od poeetka 18. stoljeaa kad je Imotska krajina pripala mletaekoj Dalmaciji i Makarskoj biskupiji, grad Imotski se ubrzano razvija poprimajuai mediteranske kulturne i duhovne obieaje. Potieu se pasionske procesije. Do danas su se održale dvije, i to procesija na Cvjetnu nedjelju i teoforiena veeernja procesija na Veliki petak. Procesija Velikog petka najznaeajnije je vjernieko okupljanje u godini. U prozorima se pale svijeae na pozdrav sv. Sakramentu koji sveaenik nosi pod sveeanim baldahinom. Iseljeni Imoaani i studenti putuju kuaama da bi prispjeli na procesiju. Njeguje se dalmatinsko dijatonsko višeglasje koje se oslanja na glagoljašku tradiciju. Saeuvani su starinski melodieni napjevi “Puee moj” i “Ispovidite se”, eije završno pjevanje na glavnom oltaru crkve sv. Frane dostiže katarziean zanos.
Pasionske pobožnosti se u Imotskoj krajini, dimenzijama i originalnošau, istieu unutar cjelokupnog hrvatskog korpusa. Ovdje donosimo njihov najznaeajniji dio.
Na Cvjetnu nedjelju ujutro održava se sveeana procesija. Isus, apostoli i sudionici procesije odjeveni su u kostime iz Kristova vremena s palminim granama u ruci. Tom se prigodom blagosivljaju maslinove grane kojima se kite kuae i grobovi. Ovdje je poseban obieaj ukrašavanja maslinovih grana pticama i simbolima Isusove muke (eekia, ljestve, rane). Od smokove sreike oblikuju se malene ptice i figure. Eim više bijelih ptica tim je grana ljepša. Kad procesija stigne u crkvu pjeva se Muka Gospodinova.
Me?utim, Imotski je, zaslugom fra Ante Babiaa, dobio “novu tradiciju”, Muku Isusa Krista uživo. Fra Ante Babia, bivši dekan, sretno je spojio tradiciju igranja Muke što je bogoslovi održavaju u Makarskoj bogosloviji i vlastito iskustvo iz misija u Njemaekoj, gdje se slieno uprizorenje doga?a na gradskim ulicama. Došavši u Imotski, otkrio je da su skalini koji spajaju tri gradske razine poput Kalvarije, te da je ambijent stiješnjen izme?u starih kamenih kuaa idealna pozornica. Tekst je adaptiran prilikama, trebalo je sakupiti i motivirati ljude, organizirati naporne probe, pripremiti kostime, scenografiju. Njegov rad nastavio je njegov nasljednik na dužnosti, fra Ante Bilokapia.

Muke glumaca
Uveeer na Cvjetnu nedjelju na otvorenim prostorima u gradu odvija se velieanstveno uprizorenje Kristove Muke popraaeno raznim scenskim, tonskim i svjetlosnim efektima u kojem sudjeluje oko 400 kostimiranih amatera i mnoštvo puka. Muka je prikazana u šest slika, od posljednje veeere, su?enja pred Poncijem Pilatom, Isusova padanja pod križem, do raspinjanja na brežuljku ispod starohrvatske tvr?ave koja dominira gradom. Grad je zaodjenut u tamu jer je javna rasvjeta ugašena, svijetle tek baklje postavljene u ulicama gdje se kreae povorka. Ovaj jedinstveni spektakl predstavlja vezu izme?u srednjovjekovnih mirakula i naše duhovne buduanosti.
Muka je do sada uprizorena šest puta. Na žalost, ove godine se neae održati zbog loših vremenskih prilika koje nisu dopustile probe i pripreme, te ranog Uskrsa. Dogodine ae se tradicija nastaviti. Kao što je hvarski puk za ratnog zbjega u El Shattu nosio križeve po pustinji da se procesije ne prekinu (jer su na otoku bile zabranjene), tako ae se imotski Jeruzalem dogoditi ponovno sljedeae godine.
Razgovarali smo sa sudionicima Muke, imotskim naturšaicima, koji su vea šest puta sudjelovali u predstavi, da nam osvježe sjeaanja i potvrde svoju spremnost za buduaa sudjelovanja. Evo dijela tih razgovora:
Pilata je glumio Ivan Bekavac Pivo:
- Svake godine osjeaaj je drugaeiji jer se vanjske okolnosti mijenjaju a ni mi osobno nismo impostirani na jednak naein. Pripreme iziskuju posebnu koncentraciju koju gradim višetjednim probama, jer me uloga vraaa 2000 godina unatrag na poeetak vjere, dakle ishod ishoda. Dilema Pilatove odluke osuditi nevinoga ili izazvati pobunu svjetine, parabolieno se odražava i na mene osobno. Svi mi proživljavamo svoje intimne muke i u vrijeme korizme tražimo ohrabrenje u Kristovu križu i njegovoj simbolici. Za nas koji obrazovanjem nismo stekli potrebne glumaeke vještine, samo je snaga volje i motiviranost to što nam osigurava uvjerljivost pred našim mještanima. Zahvalan sam Bogu za nadahnuae da se tako zbilo.

Provjera Judine smrti
O svojim iskustvima govori i Miae Divia, Juda Iskariot u predstavi:
- Vea od Nove godine sudionici poeinju puštati bradu, provjeravaju se kostimi, dodaju pojedinosti, priprema se scenografija. Ovlada posebno raspoloženje, svi ozbiljno ponavljaju svoje uloge, nije mala odgovornost glumiti biblijske likove. Moja uloga izdajnika osobito je nezahvalna. Juda se, nakon što su Isusa raspeli, zbog grižnje savjesti objesi o drvo koje ovdje nazivamo “drvo muke Isusove” i ja uistinu visim o takvu drvetu u podnožju raspela. Gledatelji se toliko užive u bijes jeruzalemske svjetine zbog Judine izdaje, da provjeravaju jesam li mrtav, vrte me, udaraju, eak su žarom cigarete na golim tabanima htjeli izazvati da se odam ali nisam pokazao znakove života. Bio sam u posebnom stanju i milosti pa sam glumio kao profesionalac. Eudo se dogodilo 2001. godine kad je za trajanja predstave lijevala hladna kiša i svi smo bili mokri do kože. U trenutku kad smo završili i ušli u samostan naši su kostimi i kosa bili potpuno suhi. Tako je zapamaeno.
Ratko Boria tradicionalno je apostol Jakov:
- Žao mi je što se ove godine Muka ne održava me?utim, vrijeme nam nije bilo sklono pa je bolje da se dogodine pripremimo kako treba. Uvijek ima prostora za nove scene, eto uvest aemo i scenu s Barabanom pa nam treba više vremena za pripreme. Planiramo svake godine dodati neki dio teksta ili novu scenu i na taj naein osvježiti i upotpuniti predstavu.
Poseban je osjeaaj igrati apostola i biti sudionikom Posljednje veeere i biblijskih doga?anja. Uzbu?enje i gotovo neka svetost ovladaju svima nama. Na kraju se osjeaamo oeišaenima i ponosimo se zbog milosti sudjelovanje u Muci.

Tjelesna i emotivna bol
Maratonac Jerko Breeia, koji u Muci glumi razbojnika raspetog uz Isusa, svjedoei o svom iskustvu:
- Moja uloga pretpostavlja dobru fizieku spremu jer su mi za teški jaram privezane ruke i tako hodam cijelim putem od mjesta Posljednje veeere do mjesta raspinjanja. Usto, udaraju me rimski legionari ali i svijet, gledatelji koji se užive u predstavu. Moj se kostim doslovno sastoji od komadiaa platna opasanog oko kukova te je hladnoaa proljetnih veeeri nezgoda koju treba savladati. Trenutak kada se podiže križ, i ja na njemu, osobito je neugodan. Iz povijesti je poznato da je to najneprirodniji položaj za ljudsko tijelo u kojem bolno osjeaate svaki mišia, organ ili kost. Nije slueajno da je takva kazna bila predvi?ena za najveae razbojnike. To poniženje duha i tijela, bez obzira što se radi o predstavi a ne o stvarnom životu, i najjaee uzdrma u potpunosti. Kakav je to osjeaaj, dok s visine križa slušate grmljavinu a munje sijevaju dok umire raspeti Krist, teško je opisat. Kada umiruai Krist zavapi: “Eloi, eloi, lama sabaktani!” (Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio!) a na svijet u podnožju padne mrtvaeka tišina, obuzme vas strah da je to kraj svijeta. Danima se ne mogu povratiti u normalno emotivno stanje, da ne govorimo o tjelesnoj boli. Ipak, emotivna iscrpljenost se duže nadokna?uje. Tijekom cijele predstave usredotoeenost na ulogu mora biti potpuna jer ste hodajuai okruženi masom svijeta koja prati Isusa i povorku, te promatra svaku pojedinost i izraz lica. Gotovo da opipljiva biblijska svetost si?e na nas jer kako bismo to inaee izdržali i odigrali?
Mi koji smo kao gledatelji-sudionici imali priliku i milost svjedoeiti na ovaj naein Isusovoj muci, znamo da je Korizma, vrijeme pokajanja i svo?enja osobnih raeuna, za nama. Dopustite da se u išeekivanju Uskrsne nedjelje, radosno oprostimo od vas. Aleluja!


Pohvala britanskoga glumca

Muku glume amateri bez ikakvog glumaekog obrazovanja, jedino je uloga Isusa povjerena profesionalnom glumcu, Tomislavu Martiau. Prenosimo dio pisma Simona Travesa, britanskog kazališnog glumca slueajno prispjelog na Cvjetnicu:
“…Bilo mi je veliko zadovoljstvo vidjeti vaše sjajno uprizorenje posljednjeg dana života Isusa Krista i raspinjanje. Nije pretjerano tvrditi da je to bila jedna od najsjajnijih kazališnih predstava što sam ikad vidio. Ja sam profesionalni glumac s puno godina iskustva, igrao sam u vodeaim britanskim kazalištima, tako?er s Kraljevskim shakespeareinskim kazalištem. Strast vaše izvedbe posramljuje me u svem mom iskustvu. Poput drugih, bio sam dirnut do suza. Naknadno sam doznao da je jedini profesionalni glumac bio eovjek koji je glumio Krista. Bio sam jednako impresioniran svim ostalim glumcima i jedva mogu vjerovati da su to ljudi bez ikakve glumaeke naobrazbe. Osjeaao sam se posramljenim u vlastitu samozadovoljstvu. Gotovo da sam bio izgubio iluzije kako o kazalištu tako i o vjeri. Vaše prekrasno uprizorenje Muke povratilo je moju vjeru u oboje..”

Utipkao HAjDuCiCa - 26.3.2005. u 12:18 Komentari ( 30 )

ZA TONYA
SNEZANA I GRUPA DEVOJAKA ( PREKO 30 DEVOJAKA )IZ BEOGRADA HOCE TONYA NAZAD SA NJEGOVIM PESMAMA TONY DUSO TONY SRCE JA SAM TI SE SAMA JAVILA NA TVOJ MAJL ZELELA BIH TE UPOZNATI PROCITALA SAM SVE KOMENTARE MOJE DRUGARICE KAZU DA COVEK KOGA ZELE TOLIKE ZENE VREDI PRAVO BOGATSTVO ODGOVORI MI CEKAM TVOJ ODGOVOR SVE SAM TI NAPISALA U MAJLU ZELELA BIH TE UPOZNATI
NEZNI POLJUBAC OD TVOJE SNEZANE ( TVOJE PESME SU NAJLEPSE )
CAO TONY JAVI SE CEKAM TE
Utipkao SNEZANA - 26.3.2005. u 11:46 Komentari ( 47 )

http://drugisvijet.com/index.htm
More



Kad se gore, visoko na nebu

Poenu pojavljivati sive i guste,

Prijeteae kore,

Mornari, ribari i težaci

Dozivaju upomoa more

Da ih hrabro doeeka,

Smiri, da ih vrati,

Jer treba u miru i zadovoljno doai doma,

Gdje ih eeka zabrinuta žen, veselo dijete,

S molitvom i krunicom u ruci stara mati.



Kad bi nam livade i polja

Poharali mrazevi, tuee i suše,

I kad bi se sa usana mnogih eule tužne priee:

''Za hranu nam nikad neae biti gore''

Opet bi nam u pomoa stizalo naše more.



Kad su nas zloainci i dušmani

Napali s kopna, iz zraka i s mora

I kad su se mnogi naši neprijatelji veselili i klicali:

''Buduanost im nikad neae biti gora''

Iznena?enje za sve njih, poražavajuae, neugodno i bolno

Došlo se upravo s našeg lijepog plavog

Eistog i dubokog mora.



I zato drago naše more

Nek ti je slava i hvala,

Nikad ne presuši.

Uvijek kad idem u susret tebi

U njemu ljubav raste.

Jaea, i kao da iz dubine moje duše

Izviru rijeei:

''Nikom te dala nebi,

niti pod cijenu suza

niti pod cijenu plaea''.




Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:11 Komentari ( 0 )

humor
EUVENE POSLJEDNJE RIJECI

- Bit aemo sigurni iza ovog stakla.
- Naravno da je sterilno.
- Tako je pitom da mu možeš i glavu gurnuti u usta.
- Bio je svjež prošle nedjelje.
- Ovo su jestive gljive.
- Presjeci crvenu žicu...
- Tako se i treba euti.
- Ma, imamo dovoljno goriva za još par sati leta.
- Ne boj se, napadaju samo kad su gladni.
- Mogu zadržati dah duže od tebe.
- Šef se neae ljutiti.
- Ne brini se, dušo, skupice se u pranju.
- Nikad me neae naai u ovom ormaru.
- Nista ne može poai naopako.
- Daj mi šibicu. Eini mi se da je rezervoar prazan.
- Naravno da polarni medvjedi ne mogu uai u iglo.
- Ne treba mi tjelohra...
- Samo im kaži da si moj prijatelj.
- Vjeruj mi!
- Uopae ne boli.
- Nož nije pravi.
- Ne brinite se, puška je zakoaena.
- Popij ovo.
- Ha! Ta stvareica ne bi ni muhu ubila.
- Dušo, siguran sam da sam zakljueao vrata.
- Padobrani se ne otvaraju samo na filmu.
- Ej (hik), pridržite mi (hik) pivo i gledajte ovo.
- Sada je trenutak. Sve ili ništa...
- Ha! Tu prieu su izmislili samo da bi plašili djecu.
- Nitko neae saznati.
- Nemaš ti muda da povuaeš obarae!
- Ups!
- Jel to dobro ili loše?
- Hej, pa to šišti..
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:10 Komentari ( 0 )

hallo liebe maus
DOKAZ DA JE SVIJET LUD

U Libanu muškarcima je zakonom dozvoljeno da imaju seks sa životinjama, ali životinje moraju biti ženke. Seksualni odnosi sa mužjakom životinje su kažnjivi smrau.

U Bahreinu doktor muškog spola po zakonu može pregledati ženske genitalije, ali mu je zabranjeno da tokom pregleda gleda direktno u njih. Može samo gledati odraz u ogledalu.

Muslimanima je zabranjeno gledati u genitalije leša. To pravilo se odnosi i na pogrebnike. Organi preminulog moraju biti stalno pokriveni ciglom ili komadom drveta.

U Indoneziji je kazna za masturbaciju odsjecanje glave.

U Guamu postoje muškarci kojima je posao da putuju zemljom i vrše defloraciju mladih djevica, koje plaaaju za privilegiju da prvi put imaju seks... Razlog: Po zakonima Guama djevicama je striktno zabranjeno da se udaju.

U Hong Kongu, prevarena žena po zakonu može ubiti svog nevjernog muza, ali samo ukoliko to ueini golim rukama. S druge strane, muževljeva ljubavnica može biti ubijena na bilo koji željeni naain.

U Liverpoolu, engleski zakon dozvoljava prodavaeicama da budu u toplesu, ali samo u prodavaonicama tropskih ribica.

U Kaliju, Kolumbija, žena može imati seks iskljueivo sa svojim mužem, a u toku prvog puta njena majka mora biti u sobi kako bi prisustvovala einu.

U Santa Cruzu, Bolivija, muškarcima je zakonom zabranjeno da u isto vrijeme imaju seks sa ženom i njenom kaerkom.

U Merilandu zakonom nije dozvoljena prodaja kondoma iz automata osim u slijedeaem slueaju: Prezervativi se mogu prodavati putem automata "na mjestima gdje se alkoholna piaa prodaju radi konzumacije u istom prostoru."
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:09 Komentari ( 0 )

humor
UETIV: Prdne i kaže "pardon".
CINIK: Prdne i gleda ravno u oei.
POBOZAN: Prdne i kaze - bozja volja.
BEZOBRAZAN: Prdne iz vlastitog zadovoljstva.
OSJECAJAN: Prdne i kaze "AH".
VESELJAK: Prdne i kaže: "Ko prdi zlo ne misli".
SENTIMETALAN: Prdne i misli kako bi bilo da nije prdnuo.
KAVALIR: Pusta damu da prdne prva.
SMOTANKO: Prducka cili dan i nikako da prdne.
NAIVEINA: Prdne i misli kako je ueinio veliko djelo.
NESTRPLJIV: Jedva eeka da prdne.
DOBRO ODGOJEN: Prije nego prdne moli za dozvolu.
GOROPADAN: Prdne da se svi prozori tresu.
REALIST: Smatra prdac za prirodnu stvar.
EGOIST: Prdne samo za sebe.
SRAMEŽLJIVAC: Prdne i pocrveni te objesi glavu.
MUZIKALAN: Prdne i ustanovi o kojem se molu ili duru radi.
GURMAN: Prdne preko govna da bolje smrdi.
DISKRETAN: Prdne i kaže: "Neka to ostane me?u nama"
NEOPREZAN: Prdne i usere se u gaae.
FLEGMATICAN: Svejedno mu je da li prdne ili ne.
KOLEGIJALAN: Daje priliku i drugima da prde.
ŠKRTAC: Prdi samo u zatvorenoj sobi.
PESIMIST: Jos nije ni prdnuo vea misli da se usro.
OSJETLJIV: Prdne i ode doktoru.
SIROMAH: Prosi za prdac.


7 CUDA KOMUNIZMA


1.Svako je bio zaposlen
2.iako je svako bio zaposlen niko nije nista radio
3.iako niko nije nista nije radio sve planove smo ispunili bar 100%
4.iako je plan ispunjen preko 100% radnje su bile prazne
5.iako su radnje bile prazne svi su sve imali
6.iako je svako imao sve svi su krali
7.iako su svi krali nikad nista nije falilo


Kako usreaiti ženu :

Da bi žena s vama bila sretna morate biti:


1.prijatelj
2. psiholog
3. ljubavnik
4. brat
5. otac
6. ueitelj
7. odgojitelj
8. kuhar
9. zidar
10. vodoinstalater
11. mehaniear
12. dekorater unutarnjeg prostora
13. stilist
14. zubar
15. ginekolog
16.druzbenik
18. psihijatar
19. terapeut
20. drzak
21. organiziran
22. dobar otac
23. eist
24. simpatiean
25. atletiear
26. ljubazan
27. pozoran
28. kavalir
29. inteligentan
30. pun fantazije
31. kreativan
32. sladak
33. moaan
34. razuman
35. tolerantan
36. oprezan
37. ambiciozan
38. sposoban
39. hrabar
40. odluean
41. u trendu
42. popustljiv
43. zagrizen
44. pun komplimenata
45. kupovati s njom
46. ne raditi probleme
47. jako bogat
48. ne težak
49. ne gledati druge

Tako?er mora paziti da:


50. nije ljubomoran, ali niti nezainteresiran
51. mora se slagati s svojom obitelji, ali ne smije im davati
previše vremena
52. da joj daje prostor, ali se mora brinuti gdje je ona

Od svega toga je jako važno:


53. ne zaboraviti sljedeae datume :
- obljetnice (vjeneanje, zaruke, prvi poljubac...)
- diplome
- njenog ro?endana
- ro?endana njene najbolje prijateljice (ali ne pokazati
prevelikog interesa u tom, samo spomenuti pravi dan)

Na žalost ako i poštujete sva pravila,
ne možemo garantirati 100%, da ae ona biti istinski sretna,
jer bi se lako iznenada osjetila potopljena u životu potpune
savršenosti, koja ju guši i zato bi mogla pobjeai s prvim
kojeg bi srela...

Vjerojatno je zato Bog rekao:
"Ljubi ju!", a nije nikada spomenuo "Razumi ju!!!!!".

Kako žena usreai muškarca:

1. Do?e gola...
2. ...i donese hranu i kakvo pivo.


Uh, evo mene opet. Šteta što niste bili ovdje prije 2 sata. Naime, danas 133.4.399.0229 dana otkriveno je novo tehnološko i industrijsko otkriae. Struenjaci najprestižnije vrste-ljudi, otkrili su
Uh, evo mene opet. Šteta što niste bili ovdje prije 2 sata. Naime, danas 133.4.399.0229 dana otkriveno je novo tehnološko i industrijsko otkriae. Struenjaci najprestižnije vrste-ljudi, otkrili su
kamen. Otkrili su da se kamenom može napraviti puno više nego drvetom i slamom kako su do ovog velikog otkriaa radili. Odmah sam pozvao ministra tehnologije i industrije dr. Zapanjujuae Drven na razgovor. "Ovo je novo doba u eovjeeanstva-kameno doba. Kamen je industrijski i tehnološki napredak."-rekao mi je. Dodaje kako smo prestigli majmune u industrijskom napretku. na razgovor. "Ovo je novo doba u eovjeeanstva-kameno doba. Kamen je industrijski i tehnološki napredak."-rekao mi je. Dodaje kako smo prestigli majmune u industrijskom napretku.

Prve kamene novine

133.4.399.0229
Nevjerojatno
otkriae. 1000 i 1000ljudi okupilo se na velikom doga?aju. Najslavniji znastvenik je dodao kao ae do kraja ovog ciklusa Ljudi su sada najnaprednija vrsta prirode.
kamen, predivni zvonar koji rijeku emocija eeka...

S kamenom osvojit aemo svemir!-rekao je
U govori slavnog fizieara, matematieara, znastvenika, pisca, glumca, konobara i pekara doznajem kako ae vlada ljudi financirati izgradnju 5 velikih kamenoloma. Zaposlit ae 5.500.000 radnika.
Kamen ae poslužiti u mnoge svrhe kao što su naprimjer: ubijanje životinja za prehranu, olimpijska igra bacanja kamena udalj, novo oružje u ratovima i dr.

Vrhovni vladar ljudi, eiji indentitet ne smijem otkriti jer bi došlo do atantata, kaže kako ae uvesti neke poreze. Kameni proizvodi prodavat ae se za 857.493 oraha, lešnjaka ili riže. Ako su neki siromašni pa nemogu platiti, neka se jave u opainu rada za kopati podrueje Terantika (podrueje je veliko kao Australija) 16 puta dok sunce ne za?e i dva puta punog mjeseca (9 sati na dan 2 mjeseca).

Upravo eitam oglas na oglasnoj ploei. Piše: "Za sve mještane Ljudskograda, udruga "Želimo naprijed" organizira slavlje povodom otkriaa kamena. Nastupaju slavni pjevaei u duetu s Stareeviaem Strahimirom. Ulaz 100 kukuruza. Poeetak u 20. okretu štapiaa (u 20.sati.).

Eto to bi bilo sve za današnje izvještavanje uživo i Ljudskograda. Hvala vam na pozornosti i dovi?enja.

Piše: Izgubljenik-u-vremenu



Posao ili zatvor?

Mueite se kada morate ustati iz kreveta, nabrzinu jedete, vozite se pokorno u koloni automobila, a ako zakasnite minutu, šef vas tretira kao roba?

Zatvor: sjedite u eeliji 2x3 m
Ured: sjedite u boksu 2x2 m

Zatvor: dobivate triput dnevno obrok
Ured: dobijete samo jednu pauzu za obrok, a onda to što pojedete morate i sami platiti

Zatvor: ako ste dobri, dobijete slobodno
Ured: ako ste dobri, dobijete još više posla

Zatvor: stražar vam otvara i zatvara vrata
Ured: morate nositi kojekakve kartice, koje redovito zaboravljate doma, i otvarati vrata sami

Zatvor: možete gledati telku i igrati igrice
Ured: eim vas uhvate da gledate telku ili igrate igrice, dobijete otkaz

Zatvor: imate vlastiti WC
Ured: WC morate dijeliti s hrpom idiota koji pišaju po dasci

Zatvor: prijatelji i ro?aci vam smiju doai u posjet
Ured: nema vizite, jedini kontakt s obitelji je putem e-maila, a i on se nadzire

Zatvor: sve troškove vašeg uzdržavanja plaaaju porezni obveznici, a ne morate eak ni raditi
Ured: morate sami platiti sve troškove vezane uz dolazak na posao, a zatim vam još od plaae odbiju poreze, prireze i razna davanja kako bi platili održavanje zatvora i zatvorenika.

Zatvor: morate se nositi sa sadistiaki nastrojenim upraviteljima.
Ured: ovdje ih zovu mena?erima.


Element: žena
Simbol: že
Pronašao: Adam
Atomska težina: Optimalna 54 kg, ali varira od 40 do 250 kg.
Ueestalost elementa: Veae kolieine se mogu naai u urbanim sredinama.

Fizikalne osobine:
- Površina obieno premazana bojom.
- Prokljuea odjednom, zamrzne se bez razloga.
- Topi se ako se primijeni odgovarajuai postupak.
- Neukusna ako se pogrešno proba.


Kemijske osobine:

- Lako se spaja sa zlatom, srebrom i drugim plemenitim metalima te dragim
kamenjem.
- Apsorbira velike kolieine skupih materijala.
- Može eksplodirati iznenada bez prethodnog upozorenja i bez poznatog
razloga.
- Ne otapa se u vodi, ali joj je se prijemeivost znatno poveaa ako se
natopi alkoholom.
- Najefikasniji poznati element za upijanje novca.
- Element koji se izuzetno rijetko nalazi u djevieanski eistom stanju.

Najeešaa upotreba:

Prije svega kao ukras, naroeito u skupim sportskim automobilima.
- Odlieni medikament za relaksaciju, vrlo efikasno sredstvo za eisaenje.


Izvršeni pokusi:

- Pocrveni kad se zatekne bez ambalaže.
- Pozeleni kada se stavi pokraj boljeg uzorka.

Opasnosti:

- Vrlo opasan element osim u rukama struenjaka.
- Ilegalno je imati više od jedne, iako se može posjedovati i više pod
uvjetom da se drže na razlieitim lokacijama i pazi da elementi ne do?u u
direktni kontakt.

Adam i Eva

Dodje Eva jednog dana kod Adama i veli mu: »Adam daj me!«
Adam ju pogleda, pa joj veli: »Ma da! Pa ti uopae nemaš rupe.«

Eva sva tuzna odtrai do mlake, gdje ju svu tužnu vidi eaplja, pa ju pita:
»Eva šta ti je? Zašto plaeeš?«
Eva uzvrati: »Adam me neae, veli da nema gdje…«
Eaplja joj veli: »Ti samo raširi noge, a za ostalo au se ja pobrinuti!«
I tako je i bilo, Eva raširi noge, a eaplja gurne svoj kljun izme?u.
Od onda imaju eaplje crveni kljun, a ženske rupu.
Eva se sva sretna vrati Adamu i kaže mu: »Imam rupu, daj me!«
Adam ju pogleda, pa joj veli: »Ma daj, uopae nije dlakava, to uopae nema smisla!«

Eva opet u plaa i odtrei do drveta , gdje sretne majmuna. Majmun ju pita:
»Eva šta ti je?«
Eva mu odgovori: »Adam me neae jer nemam dlakave«, a majmun veli:
»Nema problema, ti samo raširi noge, a ja au se pobrinuti za to.«
Eva raširi noge, a majmun si iz guzice išeupa dlake i stavi Evi na…«
Od onda imaju majmuni gole guzice, ženske dlakave…!


Biblijsko razglabanje

Tko je bio Isus Krist?

Isus Krist je bio iz Kalifornije jer:
- Imao je dugu rašeupanu kosu
- Šetao je svijetom bos u laganim sandalama
- Osnovao je novu religijsku sektu

Isus Krist je bio Irac jer:
- Konzumirao je alkohol (vino)
- Nikad nije imao stalni posao
- Zadnja želja u životu mu je bilo da mu daju piti

Isus Krist je bio Portorikanac jer:
- Prijatelji su ga zvali Jesus
- Bio je u sukobu sa zakonom
- Njegova majka nije bila sigurna tko mu je otac

Isus Krist je bio Židov jer:
- Ostao je živjeti kod roditelja do 33. godine života
- Vjerovao je da mu je majka djevica
- Njegova majka je vjerovala da je on Bog

Isus Krist je bio crnac jer:
- Provodio je vrijeme "na ulici", me?u ljudima
- Nitko mu nije dao stalni posao
- Sve je zvao "brate"

Isus Krist je bio Dalmatinac jer:
- Jahao je na magarcu
- Pio je vino i jeo ribu
- Nikad nije imao neki posao, a kada bi nešto napravio, to je bilo pravo eudo

Isus Krist je bio hrvatski penzioner jer:
- Živio je siromašno i teško
- Svima je vjerovao
- U zadnjim danima života bio je izdan, prevaren i ostavljen

Unatoe brojnim dokazima pripadnosti Isusa Krista raznim narodnostima i rasama, u Bibliji postoji pisani dokaz o djelu
koje jasno pokazuje da je Isus Krist mogao biti iskljucivo Zagorac. Naime, Isus Krist je znao pretvoriti vodu u vino.





Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:06 Komentari ( 0 )

http://drugisvijet.com/index.htm
Prijelaz preko mosta

Postoji jedan most kojeg se može, uz najbrže treanje, pretreati za deset minuta. Ali prijelaz preko mosta ne dozvoljava stražar, eija se stražarnica nalazi toeno na sredini mosta. Naš junak stoji na jednoj strani obale, i razmišlja kako bi se, onako bespomoaan, domogao druge strane obale. Dok je razmišljao što da radi, eovjek je zapazio kako stražar upuauje natrag svaku osobu koja bi nastojala prijeai most. Ljudi su mu se pokoravali, jer je stražar bio legalni predstavnik zakona - i to s napunjenim oružjem. Jednako tako naš je eovjek zapazio da stražar ima obieaj odspavati pet do šest minuta u stražarnici, pa tek onda izaai van i provjeriti ima li koga na mostu. Mjesto na kojem bi se sakrio na mostu nije postojalo i einilo se da nema naeina kako prijeai na drugu stranu. No, naš junak se nakon kratkog razmišljanja dosjetio rješenja i prešao most s lakoaom.

Kako mu je to pošlo za rukom?



Rješenje zagonetke: "Prijelaz preko mosta"

Kako znamo da se most može prijeai za deset minuta, znaei da bi došli do stražarnice trebamo oko pet minuta i ondje nas stražar pošalje natrag.
Isto tako znamo da stražar ima obieaj odspavati pet do šest minuta. Pa naš junak tako lijepo eeka da stražar zaspi, otrei do stražarnice, okrene se i poene hodati prema natrag (od onuda od kuda je došao). Kada se probudi stražar i vidi kako eovjek prelazi most, odmah ga zaustavi i pošalje ga "natrag" odnosno tamo kamo je eovjek i htio doai.

----------------------------------------------------------------------------
Bar

Dan je kišovit. Dva prijatelja vraaaju se sa posla, ali su prvo odlueili da odu u bar nešto popiti i prieekati da kiša prestane.
Kako je kiša jako padala ušli su u prvi bar koji su vidjeli. Bar i nije bio nešto posebno ure?en a nije bio ni previše eist.
Oboje su narueili potpuno identieno piae, eak je piae bilo natoeeno iz iste boce. Jedan je svoje piae odmah ispio jer je bio žedan, dok je drugi pio polako.
Kako je tekao razgovor jedan se od njih odjednom sruši na pod, u bolnicu nisu stigli na vrijeme i on je umro. Me?utim u bolnici su ustanovili da je otrovan.
Na to se je zaeudio njegov prijatelj jer je cijelo vrijeme bio sa njime i sam je sebi govorio kako može biti sretan što on nije poginuo.

Što se je dogodilo?



Rješenje zagonetke: "Bar"

Jedino što možemo zakljueiti je to da je nešto otrovno u onim piaima, ali onda se javlja pitanje kako to da se je samo jedan otrovao.
Odgovor je - otrovan led. Onaj koji je svoje piae popio odmah njegov se led nije još otopio i nije popio otrov. Ovaj drugi nije ni mogao zakljueiti da sa piaem nešto nije u redu jer je njegov prijatelj to popio i on nije žurio nego je prieekao da se led otopi.
Kako se je led stopio sa piaem on je sve to popio i otrovao se
----------------------------------------------------------------------------

Kinez i lubenice

Bolestan Kinez, željan lubenica, reee sinu: ''Idi u grad i donesi mi jednu lubenicu: samo moraš mislit na to da aeš proai pored eetiri poreznika, od kojih ae ti svaki uzeti polovinu lubenice koje budeš nosio. Zato moraš kupiti više lubenica da poreznicima možeš dati što im prirada i da kuai ipak do?eš s jednom lubenicom.'' Koliko je lubenica morao kupiti sin?


16 lubenica

----------------------------------------------------------------------------
Katovi

Živi jedan eovjek u stanu na dvanaestom katu. Kada ide van spušta se liftom do prizemlja, a kada ide kuai do?e do desetog kata i onda stubama hoda do dvanaestog kata. Do dvanaestog kata (sa liftom) ide samo ako je netko u liftu ili ako vani pada kiša.

Zašto to eini?


Rješenje zagonetke: "Katovi"

Eovjek je patuljastog rasta. To objašnjava zašto ide do 10 kata a ne direktno na 12 (ne može doseai). Ako vani pada kiša onda ima kišobran u ruci i pomoau kišobrana pritisne gumb 12. Ako je netko sa njime u liftu on mu pomogne i za njega pritisne gumb
----------------------------------------------------------------------------


Ni laž, ni istina

Prije više stoljeaa kineski mandarin Šu-Fu-De pozove nekog mladiaa koji je eamio u zatvoru kao talac te mu reee:
''Moraš reai jednu jedinu reeenicu. Bude li istinita bit aeš strijeljan. Kažeš li laž bit aeš obješen!
Što je mladia rekao kad ga nisu ni strijeljali ni objesili nego ga pustili na slobodu?

Mladia je pred mandarinom izgovorio reeenicu: ''Bit au obješen!''. To mu je spasilo glavu. Nisu ga mogli strijeljati, jer je izrekao laž! Kad bi ga htjeli objesiti, on je govorio istinu, a za istinu je predvi?ena kazna strijeljanjem.



Kratke zagonetke


1. U kojem je slueaju zbroj dvaju bojeva jednak prvom pribrojniku, a u kojem drugom?

2. Koja su dva broja zbrojena ako je poznato da je njihov zbroj veai od jednog pribrojnika za24 i taj zbroj tako?er veai od drugog pribrojnika za 16?

3. Eemu je jednak umanjitelj ako je razlika manja od umanjenika za 48?

4. Da bismo našli umanjenik, razliku smo uveaali za 37. Koliki je umanjitelj?

5. Kanta napunjena eistom vodom teška je 9 kg, a kad se u nju ulijeva samo do polovine, tada je teška 5000 g. Koliko litara vode može stati u tu kantu? (litra eiste vode teška je 1000 g.)

6. Letvu treba izrezati na 6 jednakih dijelova. Koliko puta treba rezati letvu?

7. Brat i sestra su imali istu kolieinu jabuka. Brat je dao sestri eetiri jabuke. Za koliko je sada sestra imala više jabuka od brata?

8. Eetrdeset stupova ograde postavljeno je na rastojanju 4 m jedan od drugog, po pravoj liniji. Kolika je dužina te ograde?

9. Koliko se dobije ako se šest desetica podijeli na dvije desetice?

10. Svaka od tri sestre ima brata. Koliko u toj porodici ima djece?





1. kad je drugi broj nula

2. 24 i 16

3. 48

4. 37

5. 8 L

6. 5 puta

7. za 8 jabuka

8. 156 m

9. 3

10. 4







Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:04 Komentari ( 0 )

huhu
Problem sa šeširima

Stoje tri eovjeka, jedan iza drugoga, svaki s po jednim šeširom na glavi. U igri je pet šešira: tri bijela i dva crna, no preostala dva šešira se NE vide. Zadnji eovjek u koloni, koji vidi šešire od te dvojice ispred sebe kaže: "Ja ne znam koji šešir nosim na glavi"Eovjek u sredini kolone vidi samo eovjeka ispred sebe i njegov šešir, te tako?er kaže: "Ja ne znam koji šešir nosim na glavi".Prvi eovjek u koloni, koji nikoga ne vidi, ali je zato euo što su rekli ta dvojica iza njega, malo se zamisli i kaže: "ja znam koji šešir imam na glavi"
Dakle nije dovoljno samo pogoditi koji šešir ima prvi eovjek (za poga?anje su izgledi sasvim lijepi: pola-pola), nego valja i objasniti kako je došao do toenog rješenja. I to bez papira i olovke (što neki smatraju nužnim za rješavanje tog logiekog zadatka)



Rješenje zagonetke: "Problem sa šeširima"

Najvažniji eovjek u koloni je onaj zadnji, jer on vidi šešire preostale dvojice. Jer kada bi zadnji eovjek ispred sebe vidio 2 crna šešira onda bi znao da on nosi bijeloga. A pošto on ne zna koji šešir nosi, znaei da ona dva prva imaju dva bijela šešira ili jedan bijeli jedan crni.
Drugi eovjek koji je euo što je rekao ovaj iza njega tako?er je rekao da ne zna koji šešir nosi. Ako mogu biti samo dva bijela i dva crna logieno je da prvi nosi bijeli.Jer, zamislimo što bi bilo kada bi drugi eovjek ispred sebe vidio crni šešir, tada bi on zakljueio da nosi bijeli. A kako on vidi bijeli šešir, on ne zna koji nosi jer može nositi i bijeli i cr

Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 22:59 Komentari ( 0 )

http://drugisvijet.com/index.htm
http://drugisvijet.com/index.htm
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 22:58 Komentari ( 0 )

super adrese
http://www.grupa-matrix.de/index_kro.htm
http://www.podrum.net/modules/news/

http://free-vz.htnet.hr/karlovic/
http://www.zdravan-net.de/
http://www.mostarac.net/news.php
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 22:58 Komentari ( 0 )

http://www.dundoshow.com/odundi.html
http://www.dundoshow.com/odundi.html
Utipkao Kreso & xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:53 Komentari ( 0 )

Home · Novi broj · Arhiva
Home · Novi broj · Arhiva



Arhiva DANI 158

FILOZOF IZ PODPROLOGA

Tata je imao zuljevitu ruku, a majka zelju da govori samo kad ima nesto reci. Mali je Ante dobro ucio, lako se odlucivsi izmedju druzenja s kriminalcima i druzenja s knjigom. Vojne je skole pozavrsavao sa odlicnim ocjenama. Sve ovo pise u nedavno objavljenoj monografiji clana Predsjednistva BiH Ante Jelavica. Knjizi u kojoj na 50 strana nema niti jednog retka o njegovom zivotu u JNA. Umjesto toga, citatelju se nude filozofska promisljanja prototipa hercegovackog borca za nacionalnu stvar s kraja proslog vijeka, rodjenom u selu koje je dobilo asfalt tek kada je Ante dosao na vlast i na vrh drzave koju je predavao Tudjmanu 1999.




Pise: Gordan Malic






--------------------------------------------------------------------------------

Neki dan u bistrou zagrebackog hotela Esplanade, s ministrom Prcom razgovarao sam o Anti Jelavicu. Esplanadin bistroic nalazi se uz tramvajsku prugu, prakticno na cesti, pa su janjeci "kotleti na salatu" u tanjuru ministra obrane poigravali dok ih je on uvjezbano ciljao vilicom. Ja sam u trenutku ispio casu svoje "Jamnice", jer je dan bio sparan, a moj karakter ljubazno se odupro ponudi velikodusnog Esplanadinog menija i gospodina ministra. Razgovor se odvijao u dva strateska pravca: prvo - obrambena politika Federacije BiH, drugo - aktuelni tracevi o HDZ-ovcima. Prvu temu apsolvirali smo nadusak, a onda smo se mirno posvetili drugoj temi.

Pred mojim uzasnim nasrtanjima na predsjednika stranke, Jelavica, Prce se uvjerljivo branio, vjestim jezikom (rekao bih da je tu bilo i argumenata) zonglirajuci kotletima i mrvicama mrkve poput vjestog balansera. I tako, nakon pola sata izmijenjene barazne vatre u duelu sa Prcom, Jelavic mi se nekako ucinio realnijim, pa i blizim. Nije mu lako, u stranci i sire ima posla s dobronamjernim amaterima, ali i kriminalcima, ubojicama i ratnim profiterima. Vecina ih uopce ne razumije polozaj u kojem su se nakon rata zatekli Hrvati i HDZ opcenito. Vecina ih ne zna sto su to medjunarodni pritisci, prijetnje sub poenom, objede u Frankfurter Rundeshau, tracevi u State Departmentu, na Capitol Hillu, i svim tim bjelosvjetskim kuhinjama. A i kako bi? Najveci dio ih u zivotu nije sreo stranca, osim u parlamentu, gdje ima i drugih stranaka, ne znaju jezike, ne prate stampu, a ipak vjeruju svemu sto tamo pise. Uredno se informiraju na ulici.

Sin, tata, brat
Od skole, jedan dio ih ima vozacku, a drugi je pozavrsavao kurseve na Mostarskom sveucilistu, uz koje idu i univerzitetske diplome. Taj i takav HDZ, Jelavic mora voditi iz pobjede u pobjedu, s diplomom akademca JNA i urodjenim smislom za diplomaciju. Odupro se naredbama iz Zagreba, naime, izabran je mimo volje Tudjmana, a nakon njegove smrti posvadio se i s Pasalicem - kraljem svih hrvatskih intriga. Na tom putu, osim dva-tri najbliza saradnika (Prce spada medju ona prva dva), na horizontu nema pravog partnera, sudruga, suduznika… Tu su jos i tvrdolinijasi, okrutan soj. Za njih se zna, ako ne uspiju u zivotu, bit ce dobri haaski optuzenici. Nikome ne vjeruju. Naoruzani su i imaju jos dosta naoruzanih prijatelja. Sa starim hardlinerima poput Bendera i Pere Markovica je lako. Das im stan, sinekuru u nadzornom odboru neke javne firme, zaprijetis im Haagom, pozivas ih na obljetnice. Mladji su problem: generali Sopta, Rasic… neobuzdani, uzasno tasti, a vojska ih voli. Prijete, postavljaju i smjenjuju u bankama, na posti, u policiji, na sjednicama se hoce i potuc'. No, i to se da kontrolirati. Jelavic je vjest politicar, kompromiser.

A kakav je kao sin, brat, suprug, otac? O tome nisam s Prcom. Ovih dana sam, naime, procitao monografiju o Jelavicu, koju je potpisao Josip Pejakovic, za kojeg nisam siguran je li to onaj poznati glumac, monodramist. Cijelu stvar financira Internacionalna liga humanista (ciji je pokrovitelj i Jelavic), pa je motivacija pisca, nema sumnje, humana. I devizna, naruke.

Zivotni put Ante Jelavica opjevan je na pedeset stranica kroz vedru kronologiju odrastanja, sazrijevanja i ucenja. Naravno, Jelavic je bio medju najboljim ucenicima u svojoj generaciji, a poseban afinitet pokazivao je prema matematici i fizici, dok je algebru, navodno, usavrsio vodeci logisticki centar HVO-a u Grudama, gdje je strucnjak za decimale i vadjenje korijenja iz hrvatskog proracuna bio i Ljubo Cesic Rojs.

Tata Gojko Jelavic bio je pricljiv, istinoljubiv i pravedan. Obitelj je zivjela u kamenoj potleusici, tipskom modelu rodne kuce hercegovackih tajkuna, na obronku sela Podprolog, koje je, zapravo, asfaltirano tek nakon dolaska Ante Jelavica na vlast. Zaljubljen do usiju u gospodju Ivu, Antinu mamu, takodjer iz Podprologa, Gojko je reprezentirao idealnog muza i oca, katolika vjernog obitelji, zilavog i vitalnog mudraca s kamenjara: "Kada sam polazio vise razrede osnovne skole tata je cesce odlazio na roditeljske sastanke. Znao me je na sebi svojstven nacin pohvaliti. Njegova zuljevita ruka, koja bi me pomilovala po kosi i licu, bili su mi najdrazi dar i nagrada." (Jelavic)

Gojko je uz to vrlo komunikativan covjek, a tu je osobinu, priznaje, usvojio i sam Ante Jelavic. Na roditeljske sastanke odlazila je i mama Iva, pa se ta praksa pretvarala u neku vrstu obiteljskog ritualnog divljenja Antinim ocjenama. O toj fascinaciji Antinim znanjem u kuci se raspravljalo danima: "Mama je znala po nekoliko dana pricati i prepricavati svoje dojmove. Znala je radovati se. To je bio njezin dar, njezina nagrada za moj uspjeh. Bio sam sretan i ponosan. Mama nije mnogo govorila, pricala, osim kada bi za to imala razloga. Po prirodi, sutljiva, tiha, ali do kraja realna. Znala je ponekad i podici glas, ali samo ako je rijec o nepravdi, lazi, neistini i sl. Kazu da sam poprimio te osobine." (Jelavic)

U ovih je par prostodusnih redaka oslikana obiteljska paradigma obitelji Jelavic, tipicne provincijske, prihercegovacke familije poljoprivrednika u kojoj je otac karakteristicno mudar, pricljiv i zuljevitih ruku, a mama talentirana za sutnju, prica kad ima sto za reci (?!), uglavnom o Antinim ocjenama. Gimnaziju u Zagrebu, kao i Vojno-tehnicku akademiju, Jelavic je zavrsio odlicnim uspjehom. No, zivot u velegradu budi u njemu nostalgiju za Podprologom, rajskim gnijezdom pored Vrgorca. Samo disciplina i marljivost napravile su od njega porucnika JNA, inace bi, kaze, zavrsio na ulici, medju probisvjetima i emigrantima. Izbor je bio: odati se skitnji ili prihvatiti se rezima i knjige. Odlucio se za rezim.

Starjesina unutarnje bitke
Monografija tu trpi od odredjenih praznina, jer nema fotografija iz JNA, niti "prica o zivotu i radu staresina". Ostatak monografije priredjivac se otvoreno ulizuje "predsjednickoj obitelji, djeci i unucicima", dok Jelavic filozofira "bitku". Njegova se razmisljanja o sustini, naravno, ne temelje na Heideggeru, ali jesu nekakva filozofija: "Da bi covjek zaista izgradio vlastiti autoritet potrebno je da upozna i samoga sebe. Upoznati samoga sebe mnogo je teze nego upoznati bit i karakter drugoga covjeka. Postavlja se pitanje moze li covjek upoznati samoga sebe i kako? Naravno da je tesko. Nekome to nikako i ne uspijeva. Ali, svjesnim i voljnim naporom to je moguce vecem broju ljudi. Treba teziti za tim da ljudi upoznaju sebe, to osobito vrijedi za ljude koji se nalaze na vodecim mjestima. Zivot i rad pruzaju mnogo prilika da covjek udje u svoju bit, da upozna svoju licnost, njezine pozitivne i negativne strane. Ako to uistinu zeli, covjek sebe moze upoznati. Kljuc upoznavanja drugoga i sama sebe ne nalazi se u tome sto drugi ili sto mi kazemo sami o sebi, vec u rezultatima naseg rada."

Citat bi bio prihvatljiviji stanovitim krugovima filozofa iz Podprologa kada umjesto "upoznavanja svoje negativne licnosti" covjek voljno ili svojevoljno ne bi poznavao samo svoju licnost, koja onda ima "negativne" i "pozitivne" strane. Ali pustimo to. Mnogo je potresniji Jelavicev osjecaj za pravdu, istinoljubivost i postenje, koji se najbolje, gotovo testamentarno, ocrtava u stenogramu razgovora sa predsjednikom Tudjmanom objavljenom nedavno u Jutarnjem listu. Tu Jelavic, i drustvance iz Hercegovine, mislim da su bili general Sopta, Rojs, Kostroman i jos neko, sufliraju Tudjmanu na podjeli Bosne ne u 1991., ne u 1993., nego u 1999., dakle u godini kada je Jelavic predsjednik BiH. O Bosni se govori kao o nekoj parceli kod Podprologa, koju treba, onako malu, neplodnu, u zapizdini, jos i podijeliti ("Nama Drvar, Grahovo, Glamoc, mogli bismo i Travnik, tamo je nase, ali to je maksimum…").

Monografija je zato krucijalni dokument o profilu hercegovackog politicara, koji su proteklim desetljecem drmali u dvije drzave. Sve su to mali cinovnici, casnici nizeg ranga ili kriminalci, i probisvjeti cija bi biografija uvijek mogla zapoceti u dlaku isto kao i Jelaviceva. "Rodjen sam u jednom malom mjestu Podprolog kod Vrgorca zdavne' 1963. godine."


Objavljeno u broju 158 DANA, 9. juni / lipanj 2000.



Home – Novi broj – Arhiva – Uz ovaj broj – Intervju DANA – Bosanski barometar


Na vrh

© Copyright Nezavisni magazin DANI, 2000.
Utipkao Kreso & xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:50 Komentari ( 1 )

VIJENAC 98 - Kriticki o Hrvatskom leksikonu
VIJENAC 98 - Kriticki o Hrvatskom leksikonu

Polemike
I sto se tice Leksikona i buduce Enciklopedije, kojoj je Leksikon, ocito, predlozak, dobro bi bilo imati malo sire tijelo za BiH

Hrvatski leksikon, I-II, Zagreb, 1996-1997, glavni urednik Antun Vujic


Dvosvescani Hrvatski leksikon na vise od tisucu i cetiristo stranica enciklopedijskog formata, radjen, kako nas izvjescuje Urednistvo, cetiri godine, a objavljen u rasponu od ozujka 1996. do lipnja 1997, doista "ima povijesnu cast objelodanjivanja prvoga hrvatskoga nacionalnog leksikona i slobodnoj hrvatskoj drzavi". Ovom knjigom zaokruzuje se i nase stoljece i nas milenij, a u novo vrijeme unosi se zbroj hrvatstva sto ga znaci povijest i kultura u najsirem znacenju tih rijeci.

Uradjen je i tiskan izvan, zanimljivo, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleza, ali s dobrim brojem ljudi koji cine ono sto je hrvatska leksikografija, a ona je, zna se, u Miroslavu Krlezi. Biljezimo da su taj nadasve opsezan posao obavili i potpisali Antun Vujic kao glavni urednik, te Ivan Ott i Goran Tribuson kao pomocnici glavnog urednika. A koliko je znacenje postojanja takvih knjiga suvisno je podsjecati. Ipak, endehazijska Hrvatska enciklopedija nikad nije objavljena do kraja, Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, tiskana u Skolskoj knjizi 1980. godine ionako to nikad nije ni bila. Od hrvatskih imena, tu je jos Hrvatski biografski leksikon, ali tko zna kad ce on biti zavrsen, a i kad bude, u njemu svakako nece biti i svih koji bi u njega trebali uci i, dakako, onoga sto nije biografska materija. Hrvatski opci leksikon nesto je drugo. Od edicija koje bi slicile enciklopedijsko-leksikonskoj gradji tu je jos, s hrvatskim imenom, davnasnja Znameniti i zasluzni Hrvati 925-1925. I to je sve!

Najavljena je Hrvatska enciklopedija unutar Leksikografskog zavoda u Zagrebu, ali vise nije jasno hoce li ona biti hrvatska kao sto je to opci leksikon, dakle, doista opca, kao Britanica, ili ce biti hrvatska kao sto je to Enciklopedija Jugoslavije bila jugoslavenska u odnosu na opcu. Do tada, a to ce potrajati barem jos desetljece, Hrvatski leksikon bit ce sve sto imamo o Hrvatima, Hrvatskoj, nasoj kulturi i povijesti, a sto ce biti, makar i ovako leksikonski sazeto, reprezentativno i nedirigirano ili barem neuvjetovano, kako je to bilo, najeklatantnije, s primjerice Hrvatskim biografskim leksikonom.

I da nakladnik i urednici i nisu pozvali na kriticko valoriziranje svoga posla, na kritiku i suradnju, ona bi se javila, tj. svakako ne bi izostala. I dok su jos u prvom svesku urednici napisali da "sve osobe, dogadjaji i pojmovi koji nisu spomenuti u prvoj knjizi -- zbog ogranicenosti vremena, novonastalih promjena, ili naprosto previda -- bit ce uvrsteni u dodatku drugoj knjizi ovog leksikona, kao i u novim izdanjima", u drugom svesku, ocito svjesni nedostataka, i zahvaljujuci vec upucenim sugestijama, najavljuju "nov leksikografski izazov Hrvatskog leksikona -- njegov dopunski svezak".

Ovaj tekst najmanje zeli tom izvanredno vrijednom projektu odavati priznanje, koliko god ga on zasluzivao. Ovaj tekst zeli ukazati na propuste Leksikona, jer je samo tako dopunski svezak moguce uciniti potpunijim, a Leksikon cjelovitijim, dakle trajnijim, relevantnijim, jos vrednijim.

Iz perspektive obicnog citatelja Leksikona, najzanimljiviji dio je onaj personalni i na njemu je najlakse i najbrze moguce provjeriti nedostatke, propuste, pa cak i vrijednosti, kriterije i sl. Ovdje, jasno je, korisnik je iz Sarajeva, iz BiH, pa ce vecu pozornost posvetiti onome sto je bosansko-hercegovacki udio u hrvatstvu, jer treba pretpostaviti da je vec netko ili mnogo njih ucinilo ili ce uciniti da hrvatski dio hrvatstva bude jos cjelovitije prezentiran. Tamo gdje se dotaknemo i toga, nadam se, nece nam biti uzeto kao slabost, tj. kao mijesanje "u tudje poslove". Tek summa kritickih opazanja omogucit ce kompletiranje cjeline ili, ponekad samo otvorenom asocijacijom, pokrenut ce se niz imena, cinjenica, pojmova, kao sto se to dogadjalo i potpisniku ovih redaka, a sto ce se poslije vidjeti.

Zapazili smo da su u urednistvu posebno mjesto dodijelili clanu za BiH (Ivanu Markesicu), a medju suradnicima su i ljudi iz BiH, primjerice Ivan Lovrenovic, fra Luka Markesic ili fra Ivan Bubalo, ali i ljudi koji su jos "svjezi" Bosanci kao Ivan Markesic, Pejo Coskovic ili cak Julijana Matanovic. I ne mozemo znati koliko su svi ti ljudi bili u prigodi kandidirati neka imena, pojmove, ali svakako je ucinjen niz propusta na koje zelimo ukazati, a cini nam se da logicno proistjecu iz same biti projekta. Ne moze se reci da je BiH, kao cesto dosada, u Zagrebu preskakana, ali se iznova moze reci da je presudjivala ona "daleko od ociju, daleko od srca".

Buduci da je potpisnik ovih redaka, prije ostaloga, pisao, to je valjda razumljivo zasto cemo ponajprije ukazati na ljude od pera, bilo da su knjizevnici ili pisci u najsirem smislu rijeci. Ucinjen je velik pomak od onoga nekadasnjeg biljezenja rijetkih pisaca -- bosanskih franjevaca i onih koji bi odavde otisli zivjeti u Zagreb, a gdje su greske pravili i Franges sa svojom Povijescu hrvatske knjizevnosti i enciklopedijski prikaz hrvatske knjizevnosti u Enciklopediji Jugoslavije. Brojna su imena danas uvrstena u Leksikon, pa ipak, urednik za BiH, kao i urednici za knjizevnost i pisanu rijec uopce, previdjeli su imena Zvonimira Subica (1902-1956), autora vise proznih knjiga, njegovu kcer Anastaziju Subic (1933-1991), esejisticu i pripovjedacicu, Miroslava Palametu (1949), autora knjizevno-historijskih i knjizevno-kritickih tekstova, takodjer nekoliko knjiga Darka Lukica, prozaista mladje generacije, a s obzirom na kriterije usli bi tu i Zdravko Ostojic, Ivica Vanja Roric, Simo Esic, Zdravko Kordic, Miro Petrovic... Otvaranjem problema otvaraju se i imena Radovana Marusica, Gradimira Gojera, Nike Milicevica, ljudi od teatra, esejista, redatelja, prevodilaca. Svi oni imaju i knjige, a Nika Milicevic, kojemu je ove godine stota obljetnica rodjenja ima brojne knjige prijevoda. Idemo li korak dalje, tu su imena Marine Trumic, prozaika i prevoditelja, Luke Pavlovica, Simuna Muse, a okrenemo li se proslosti nezaobilazna su imena Ivana Strazemanca (1678-1758), Ivana Zovka (1864-1900), Ljubomira Zovka koji je pisao u BiH 1918-1943, Ante Malbase, autora istrazivanja srpskih i hrvatskih nacionalnih problema u Kallayevo doba, Zelimira Boba Jurcica, profesora Sveucilista Viktorija u Kanadi, autora vise knjiga medju kojima one "Ivo Andric u Berlinu 1939- 1941". A jos se prakticno nismo dotaknuli imena bosanskih franjevaca u Leksikon neuvrstenih. Tu valja poceti s Antom Slavkom Kovacicem, cija kapitalna knjiga Biobibliografija franjevaca Bosne i Hercegovine, da nista drugo nije uradio, a jest istrazivao fra Antu Knezevica, fra Matiju Divkovica, autor je brojnih bibliografija, preporucuje ga. Na zalost, poginuo je u ratu u Sarajevu 1992. Koliko tek njegova knjiga imena preporuca! Necemo sire elaborirati, ali spomenut cemo od mladjih ka starijima fra Marka Karamatica, fra Ivana Bubala, fra Andriju Zirduma, fra Miroslava Dzaju, fra Augustina Augustinovica, fra Bonifaca Badrova, fra Blaza Josica, fra Jaku Baltica, fra Nedjeljka Dugonjica Vrhovcica i brojne druge. Ali, cini se da je previse franjevaca unutra, pa se nekome ucinilo da bi bilo pretjerivanje unijeti ih jos. Premda, opce je poznato da su fratri u BiH stoljecima sve i sva, a zahvaljujuci njima i postoji bosansko- hercegovacko hrvatstvo.

I kad smo vec kod franjevaca, spomenimo se onda trojice koji su u njih bili, a nastavili su se kao svjetovni intelektualci i kojima svakako ima mjesta u Leksikonu: Petar Pejcinovic koji je prevodio latinske klasike, uz njega je i Simun Sonje sa slicnim referencama, dok je Ivica Mlivoncic novinar i publicist i u Leksikonu mu je mjesto kao i novinaru Nenadu Ivankovicu. Mlivoncic ima i dvije knjige: Crkva u Latinskoj Americi i Pape i Hrvati. I na ovome se ne iscrpljuje nase kandidiranje ljudi od pera za Leksikon, ali neka sad zasad ostane na tome.

U BiH vec cetiri godine djelatan je HDZU (Hrvatsko drustvo za znanost i umjetnost). To drustvo okuplja vise od stotinu sveucilisnih profesora, znanstvenika i umjetnika i izdaje Radove. Medju njima su i neki od uvrstenih u Leksikon, ali neki koji bi to po svemu zasluzivali, barem prema standardima koje mozemo procitati iz Leksikona, nisu tu, pa cemo ovdje navesti neka od imena s biljeskom "za". Akademici Marko Ciglar i Ladislav Ozegovic, te dopisni clan ANUBiH Zdravko Pujic sami se po sebi preporucaju. Tu je i fra Perica Vidic, akademski slikar i dopisni clan ANUBiH, a Bozo Matic ne jos davnasnji akademik. Slikar Miroslav Bilac, zajedno s fra Pericom Vidicem otvorio bi pitanje tretmana bosansko-hercegovackih hrvatskih slikara. Pa da ga onda otvorimo: Ljubo Lah, Mario Mikulic, te kiparica Ana Kovac imena su koja su BiH klasika i jednostavno je nejasno kako ih nema. Ima ih jos: Kajinic, Setka, Blazanovic. Pravo je cudo da je usao i Percinlic. Mozda je ovdje dobro spomenuti, nakon slikara, i respektabilne -- Srecka Simica, ginekologa, Stiepu Andrica, ekonomista, Josipa Baotica, filologa, Zvonimira Radeljkovica, anglista. Uz, u Leksikon uvrstene, Cvitkovica, Premeca, Sunjica, Topica, Ivankovica, Marjanovica, Ljolju i sl.

Naravno, nije neozbiljno ocekivati da tamo nadje svoje mjesto i natuknica HDZU, ako nece naci Radovi cija su tek cetiri broja izisla, ali jest za ocekivati da se nadje unutra mjesta za bosansko-hercegovacku periodiku tipa Jukic, Dobri pastir (Nova et vetera, Bosna franciscana), Svjetlo rijeci naspram uvrstenih. Jednako tako treba ocekivati mjesto i za HABENU, kad vec ima sve o HB. Nismo manje iznenadjeni ni sto nema revije Marulic, ma koliko ona znacila, niti njezina celnoga covjeka Radovana Grgeca, koji nije profila svoga oca Petra, ali jest vazan i kao prevoditelj i kao izdavac. Treba li se ovdje cuditi i sto je izostavljen Zvonko Ivankovic Vonta s knjigom Hebrang, kad je vec unutra Nenad!?

I dalje smo u umjetnosti. Kazalisnoj i filmskoj. Nemalo smo iznenadjeni da u Leksikonu nema mjesta za bosansko-hercegovacke hrvatske glumce tipa Zvonko Zrncic, Ante Vican, Ines Fancovic, Josip Pejakovic, ili nema rano preminuloga redatelja Ivice Matica, a naci cemo npr. Pejakoviceva rodjaka pjevaca Zlatka. Nije ni to u toj bransi sve, ali otvara i taj segment, i taj problem.

Mozemo i o sportu. Necemo se iznenadjivati sto u Leksikonu nema male Lucicke, ona se u tenisu pojavila jucer, ali da nema Boksica, pored Sukera i Bobana, iznenadjuje. Nema ni Jarnija, ni Marijana Benesa, ni Ivice Osima, ni Katalinskog, Bukala, Vladica, i uopce je tu kriterij cudan. Imaju npr. Berlin, Zajec, Zambata, ali nema Kranjcara, Lamze, Mlinarica. Sto je tu kriterij? Broj utakmica za reprezentaciju, Dinamo, zgodici, igre u stranim klubovima...

Lose je prosao i Rudi Tomljanovic, svjetski ugledan menedzer Houstona koji je prvak NBA ili slovenski skijas Rok Petrovic, hrvatskoga podrijetla, kao sto su po tom nacelu usli u Leksikon i Tommaseo, Tomizza, Malkovich, Siksto V. Po tom bi kriteriju bilo mjesta i za spomenute dvije sportske velicine, te za venezuelanskog pisca Prassela, hrvatskoga podrijetla.

Poseban segment bili bi socijalisticki, tj. komunisticki politicari i vojnici. Uzalud je npr. traziti generala Ivana Gosnjaka ili Milana Gorkica, Kostu Nadja ili Ivana Brigica, Slavisu Vajnera, Marijana Baruna, a svi oni i jos niz drugih dokazom su hrvatskog antifasizma, zastupnici su odredjene ideje u doba kad je ona bila svjetski projekt, pa ma sto to znacilo.

I ne bismo vise. Tek da ukazemo i na usput zapazene propuste. Uz Aliju Nametka nema uopce podatka o smrti, a u bibliografiju mu je uvrsten cak Sarajevski nekrologij objavljen 1996. Ni za Jakova Jurisica nema podatka o smrti, a poginuo je u ratu, tocnije, ubili su ga cetnici. Uz Branka Mikulica nema datuma smrti, tek mjesec i godina. A sva tri su se podatka mogla dobiti jednim telefoniranjem u Sarajevo. I tko zna koliko takvih propusta ima?

I najposlije nesto emotivno, blisko -- Vares. U Leksikonu se ne vidi sto je to bilo s Varesom. Vidi se da su u travnju i svibnju 1993. u Vares stigli Hrvati iz susjednoga Kaknja, da napetosti rastu u lipnju i da su se tada Hrvati i HVO evakuirali. Istina je drukcija, jer Vares je napusten u studenome. Nesto u svemu nedostaje. Moguce je da i takvih gresaka ima. I kad je vec Vares u pitanju, recimo da se u njemu crkva ne zove sv. Mihajla, nego Mihovila. U Varesu je Mihajlo srpsko ime. Uz imena onih Hrvata koji su iz vareskoga kraja valja pribrojiti Lastrica, koji je iz Ocevije kod Varesa, a ne iz Ocevije u Bosni. Pogotovu je to krivo uz ime Barisic, Rafe, gdje se Ocevija spominje uz Visoko!?

Mozemo li mi iz Varesa, na kraju, izdvojeno, uz one koji su vec unutra (Simica, Cipru, Divkovica, Gavrana, Barisica, Lastrica, Kasapovicevu, Likica, Markotica, Trograncica) blago sugerirati i Ivicu Matica, fra Martina Brguljanina, fra Grgu Ilijica Varesanina, fra Nedjeljka Vrhovcica Dugonjica, Ivicu Mlivoncica?

I sto se tice Leksikona i buduce Enciklopedije, kojoj je Leksikon, ocito, predlozak, dobro bi bilo imati malo sire tijelo za BiH, a BiH, kako je dosada tretirana, tj. jednim covjekom u urednistvu (ovo nije nista vise doli sugestija), to bi moglo biti za npr. Gradiscanske Hrvate, za Hrvate u Jugoslaviji ili sl. Ivan Markesic, uz doista uradjen veliki posao, najveci otkako se BiH tretira ovako, ipak je premalo za povijest i kulturu Hrvata u BiH. Snage postoje i u Sarajevu i ovdje bi mogla biti ako nista drugo onda neka vrst podurednistva kojim bi rukovodio covjek tipa sada Ivana Markesica.

Do trecega, dopunskog sveska!


POTPIS: Zeljko Ivankovic, knjizevnik, Sarajevo
Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:48 Komentari ( 2023 )

DRAGOM NASEM TONYU
HI HI HA HI TONY NAVALA ZENA KOD TEBE PA DA IM SE PRIDRUZIMO I NAJVISE POLJUBACA OD NAS TRI SESTRE IZ GÖTEBÖRGA NADAMO SE DA I NAS NISI ZABORAVIO HOCES USKORO OPET NA OVAJ KRAJ JAVI SE TI MENI MI SMO POKUSAVALE DA TE NAZOVEMO ALI DRUGI TI JE BROJ HOCES NAS NAZVATI PLIZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ
NJEZNE CMOKE ZA TEBE OD NAS TRI
MMMMMMMMMM

Utipkao LJILJA - BILJANA - MAGDALENA - 25.3.2005. u 22:23 Komentari ( 2 )

Hvalov zbornik
Hvalov zbornik


HVALOV ZBORNIK, rukopis iz poc. XV st. Na 353 lista pergamenta ispisao ga je 1404. bosancicom, sa starijega glag. predloska, "Hval krstjanin", "u cast slavnom gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu Donjih Krajeva i drugih mnogih zemalja". Zbornik je jedan od najpoznatijih rukopisa "crkve bosanske" u kojemu, medjutim, ima ikonografskih elemenata koji nisu u skladu s ucenjem bosanskih krstjana (Blagovijest, Raspece i Uzasasce); nalazi se u Sveucilisnoj biblioteci u Bologni (MS 3575, B). Bogato je uresen minijaturama, inicijalima, ornamentima, pojedinacnim figurama i kompozicijama. Dugo se smatralo daje i minijature izveo Hval koji za sebe kaze: "Ispisah zlatom kako i crnilom". Novije analize stila i tehnike slikanja ukazuju na dva minijaturista.

Jedan majstor slika na modroj pozadini, figure su mu izrazito plasticne s crnim konturama, smjestene u pravokutne okvire; guste namaze boje mjestimice ozivljava zlatom. On je pod izrazitim utjecajem gotickoga slikarstva na dasci. Pripisuju mu se minijature: Povorka apostola s Kristom, Raspece, Bl. Dj. Marija na prijestolju, Uzasasce, Kamenovanje arhidjakona Stjepana, Kralj David i Mojsije.

Drugi majstor slika na zlatnoj pozadini, a minijature smjesta u bogato izradjen arhitektonski okvir. Crtez mu je finiji, boje pastelnije, kvalitcta rada visa nego kod njegova suradnika na tom zborniku. Njemu su pripisani: Navjestenje, evandjelisti (osim Ivana), Krist blagoslivlje apostole, inicijali s ljudskim likovima i veci dio ostalih uresa.

Te minijature ikonografski i umjetnicki pripadaju gotickoj umjetnosti iz kruga dalm. slikara XV st. pa je vrlo vjerojatno da su ih izveli domaci , slikari. To potkrepljuje cinjenica da se neki likovi i uresi nalaze i u glag. Hrvojevu misalu (izmedju 1403. i 1404).

Zapis krstjanina Hvala







Minijature iz Hvalovoga zbornika








Dalmatinski kodeks bosanskih krstjana
http://www.vjesnik.hr/html/2004/03/07/Clanak.asp?r=kul&c=4




Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:20 Komentari ( 0 )

Pocetna > Aktualne teme > Linkovi
Pocetna > Aktualne teme > Linkovi

Linkovi


http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2001/316/t27.htm
Tiranija UN-a u Bosni
Clanak Johna Laughlanda u "Spectatoru"


http://www.hic.hr/dom/340/dom10.htm
Reakcije na Laughlandov clanak


http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/bhhrg.htm
IZVJESCE BRITANSKE HELSINSKE SKUPINE ZA LJUDSKA PRAVA (BHHRG)
Medjunarodna zajednica i bosanski Hrvati


http://www.hns-bih.org/dokumenti.htm
Web stanica Hrvatskog narodnog sabora


http://www.posluh.hr/hkdu/kornelija.htm
STO JE U POZADINI SUDJENJA HRVATIMA SREDNJE BOSNE


http://www.hkz.hr/1982.htm
ZRTVE MEDJUNARODNOGA SUDA U DEN HAAGU



http://jagor.srce.hr/zatocenici/blaskichr.htm
Sudski proces hrvatskom generalu Blaskicu


http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000309/novosti2.htm
Interview s generalom Slobodanom Praljkom



SLUCAJ KUPRESKICI


Prvi dio

http://www.hrt.hr/vijesti/arhiv/98/08/27/haag.html
Slucaj Tuziteljstvo u Haagu vs Kupreskici

http://www.un.org/icty/bhs/glance/kupreskic.htm
Predmet Kupreskic i ostali (IT-95-16-A)

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000115/novosti.htm
HAASKI SUD ZA RATNE ZLOCINE DONIO PRESUDU SESTORICI HRVATA IZ SREDNJE BOSNE


Drugi dio


http://www.hic.hr/dom/366/dom07.htm
RAZGOVOR: VLATKO KUPRESKIC, JEDAN OD TROJICE RODJAKA KUPRESKIC, NAKON CETIRI GODINE ISTRAZNOG ZATVORA OSLOBODJENI OPTUZNICE HAASKOG SUDA

http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/latest/BOSNA_I_HERCEGOVINA_-_25_10_2001_
Slucaj Haag vs Kupreskici poslije revizije presude




Razgovor s generalom Slobodanom Praljkom

http://www.hic.hr/dom/368/dom03.htm
Hrvati nisu krivi za rat s Muslimanima (1.dio)

http://www.hic.hr/dom/369/dom04.htm
Hrvati nisu krivi za rat s Muslimanima (2.dio)


http://www.hic.hr/dom/360/dom04.htm
Hercegovina je cudo
Razgovor s odvjetnikom Josipom Muselimovicem









Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:19 Komentari ( 1 )

Top 10
Top 10


Referendum-Web stanica o Hrvatima Bosne i Hercegovine
http://www.referendum.8k.com/


Sveueilište u Mostaru
http://www.sve-mo.ba/


General Blaškia
http://jagor.srce.hr/zatocenici/blaskichr.htm


Hrvatski tjednik FOKUS
http://www.fokus-tjednik.hr


Kratka politieka i kulturna povijest Bosne i Hercegovine
http://www.hic.hr/books/pavlic2


Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne-Mostar
http://www.dhkhb.info/

Dom i svijet
http://www.hic.hr/dom/


MEDJUGORJE - Svetiste Kraljice Mira
http://www.medjugorje.hr/


Pincom-politieki informator
http://www.pincom.info/

WWW.HR - katalog hrvatskih Web poslužitelja
http://www.hr/wwwhr/index.hr.html




Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:17 Komentari ( 0 )

superr


















Pocetna > Kontroverze > Politieko-povijesne analize: Ivan Aralica > Josip Pejakovic

Ivan Aralica:
Josip Pejakovic


U "Coridoru", casopisu sto se tiska u Sarajevu, od listopada 1994. nalazim razgovor poznatog glumca Josipa Pejakovica, koji je nekoliko godina bio moj susjed na Babanovcu ali se nikad nismo upoznali. Taj ce intervju bolje od ijednog znanstvenog diskursa opisati supstrat iz kojeg nice politika "hrvatskih Bosanaca". On ima i motto sto ga sam Pejakovic ispisuje: "Ima u Bosni ona najdivnija recenica: “pa, ljudi smo, majku mu, dogovorit cemo se!” Ovdje se ljudi drze za rijec, a stoka za rogove." Nije mi strano ovo sto Pejakovic kaze, na tom sam mottu gradio Duse robova. Medjutim, da biste taj dogovor postigli na politickoj razini, morate pronaci prikladan politicki model suzivota. Odaberes li krivi model, kao da i nisi imao zelju dogovoriti se kao sto se ljudi dogovaraju. A Josip Pejakovic ovako govori:

"A ja sam Bosnu volio kao covjek, jer sam je bukvalno poljubio u svaki njen dio. Ne postoji ni jedan potok iz kojeg nisam pio vodu. S punim pravom kazem: ljubio sam Bosnu, a pripadao jugoslavenskoj opciji, jer sam u Bosni volio i osjecao srce te fantasticne zemlje. I moja su djeca rodjena u zemlji najljepsih planina, gdje rastu najljepsi narcisi, a nikad se Bosne nisu odrekli. Njihov je tata bio jedan od najpopularnijih glumaca u Jugoslaviji. Njihov tata je dozivio da mu aplaudiraju sedamnaest minuta na nogama u Domu sindikata u Beogradu dok je govorio bas to “on meni nema Bosne”. Nije se udvarao ni cetnicima ni ustasama, vec ih udarao pravo po labrnji. Ima Bosne u pjesmi, “Ima Bosne, jer ne mozes prosuti ni Savu ni Drinu, ona nije ranjika da je prevrnes i prospes”. Medjutim, bit ce potrebno mnogo vremena i bojim se da ce neki drugi piti vodu samo onako da ti utrnu zubi, a da iz ovoga sto nam se dogodilo nece izvuci nikakve pouke. Niti sam poceo niti imam namjeru da zavrsavam. Ja sam zelio da trajem, nije mi se dalo. Prekinut sam u najvecem naboju, i uz sav trud u ovom intervjuu da kazem nesto lijepo ja ne mogu, jer bih pljunuo na sebe. Zato sam poderao svoj “ratni dnevnik” jer je ruzan. Jedino sto cu zapamtiti iz njega je ovo: “U ovom ratu sve je bilo tesko, ali najteze je bilo ostati covjek”.

Pamet su mi sacuvale uspomene, sjecanja, moji prijatelji. Kad onako legnem i znam da negdje u Backoj Palanci isto tako lezi Vojo Dakic, koji mi je jedini poslao paket i dva pisma u kojima kaze da me nije zaboravio i kaze da voli i mene i moju porodicu. Znam zasigumo da moji prijatelji na prostorima bivse Jugosalvije s kojima sam dvadeset godina dijelio i dobro i zlo misle na mene, kao i ja na njih sto mislim. To sto znani i neznani brinu o mojoj majci u Travniku, prije svih Omer Pobric, kome sam beskrajno zahvalan za taj trud u ime prijateljstva. Eto, vidis, koliko nama malo treba da budemo sretni. Vojo je i Omerov prijatelj. Vojo je rodjen u Bosanskom Grahovu, gdje danas stasaju najbolji cetnici, Omer je rodjen u Tesnju, gdje se najbolje tuku u ovom ratu, a ja sam rodjen u Travniku, koji je bio poznati ustaski kraj u drugom svjetskom ratu. I pored toga, sve to nam nije smetalo, ni cetnici, ni ustase, ni partizani, da nas trojica sjedimo na Dunavu, oni uz hladne Spricere, ja uz kokakolu i pjevamo. Sto? “Bosno moja, divna mila, lijepa gizdava...” Mi se tada nismo varali. I ako nas trojica ponovo sjednemo zajedno na nekoj od rijeka, tada ce sigurno biti Bosne. A dotle cekajmo.

"On meni nema Bosne!" Ima Bosne, Pejakovicu, i bit ce je, ali nema Bosne niti ce je biti kakvu ste vi poznavali. Ni Bosne ni njena okolisa kakav je bio i kakav ste vi voljeli. Nece biti Bosne, a ni Jugoslavije, u kojoj bi cetnici i ustase bili s jedne i s druge strane, a vi u srijedi da ih lakse udarate po labrnji, nekaznjeno, jer pripadate trecima, posvecenima. U Bosni ce, kako se sada cini, biti nekakvi kantoni, nekakve opcine, u njima Bosnjaci, Hrvati, Srbi, jedni kraj drugih, usporedno, komsije s nacionalnim imenima iz cije ce se volje tvoriti politicka Bosna. I nitko nikoga nece tuci po labrnji, jer ne bi smjelo biti ni cetnika, ni ustasa, ni balija – a ni onih trecih, odnosno cetvrtih, sto po labrnji tuku lijevo i desno. Jeste li se kad upitali, vi kao Hrvat, kako je bilo onom Hrvatu koga su drzali ustasom i tukli po labrnji u toj vasoj idilicnoj Bosni?... Ima Bosne i bit ce je, ali Bosne kakvu zamisljaju "hrvatski Bosanci" nema niti ce je vise biti, jer da bi takve Bosne bilo, morao bi se vratiti komunizam i Jugoslavija, a ti se pokojnici vratiti nece.

Ivan Aralica
Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:16 Komentari ( 0 )

2384, 6. Septembar 1996.
2384, 6. Septembar 1996.

JOSIP PEJAKOVIC, GLUMAC
Oprostaj od Beograda


--------------------------------------------------------------------------------
Veliko je pitanje kako bismo mi ovde reagovali da su se slicne stvari desavale u Beogradu. Kada je sve pocinjalo, kada je rusen Vukovar, mislio sam, a vjerovatno i svi drugi: to je strasno, ali sta ja tu mogu ucinit - nista!
Dvadeseti festival monodrame i pantomime odrzan u Zemunu 1992. godine, pamtice se, osim po "Medeji" Sonje Vukicevic i "Carolijama" Irfana Mensura, i po odsustvu sarajevskog glumca Josipa Pejakovica, jednog od laureata ovog festivala. Tog aprila umesto glumca stiglo je njegovo pismo, koje je publici procitao Rade Serbedzija. Blokada Sarajeva trajala je mesec dana, a pismo je Beogradjanima najavilo pakao kojem se grad priblizavao. Poslednja recenica je glasila: "A poslije svega moram da vam kazem: ne volim vas i ne trebam kao sto sam vas trebao i volio prije dvadeset godina. Veceras vas sve volim i trebam dvadeset puta vise." Svima je tada postalo jasno da stihove: "Necu da pucam u druga svog", koje su ova dvojica glumaca i prijatelja pevala sestog aprila, na poslednjem mitingu otpora pred Skupstinom BiH, niko nije ozbiljno shvatio.

Josip Pejakovic je bio cest gost beogradskih pozorista, a proslavio se monodramama "On meni - nema Bosne" i "Oj, zivote", za koje je tekstove sam napisao. Danas, cetiri godine kasnije, glumac koji nije odlazio iz Sarajeva za NIN kaze: "Planova nemam. Sto se mene tice ne vidim perspektivu. Sumnjam da ce me neko vidjeti vise na sceni. Ipak, snimio sam sjajan film sa Ademirom Kenovicem i Mustafom Nadarevicem. Zove se 'Savrsen krug', film o sarajevskom paklu. Iza Mustafine uloge krije se Abdulah Sidran, a iza moje Marko Vesovic."

Razgovaramo u kafani Narodnog pozorista. Pejakovic prica da je prelepo zdanje ostalo sacuvano i zbog dobre organizacije zaposlenih. On licno, formirao je grupu koja je pazila da se iz pozorista nista ne iznosi i ne pljacka. Predstavljalo je pocetak duhovnog otpora u Sarajevu. Kasnije je, kaze nas sagovornik, dobijena podrska Skupstine grada pa je formiran Stab za zastitu dobara kulture, institucija i ljudi, koji je on vodio i koji je "dobro obavio posao".

Da li vam nedostaju susreti i aplauzi u drugim sredinama?

- Kako da ne. Lud je ko kaze da mu je ljepse da igra u Pirotu ili Surdulici nego, recimo, na festivalu malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu. Najveca glumacka i zivotna skola za mene su rad i nastupi vezani za Beograd, Zagreb, Ljubljanu, Skoplje... Steceno bogatstvo je nemjerljivo. Divno smo saradjivali. Ipak, ja sam se uvijek vracao svom Sarajevu. Smatrao sma ga svojom spavacom sobom. Kao, uostalom, i cijelu Bosnu. Dolazio sam da prespavam i odsanjam. Onda sam hitao da svoje snove o Bosni pokazem Beogradu i Zagrebu.

Iz Beograda su do vas verovatno stizale ruzne price vezane za vase navodno nedolicno ponasanje u ratu. Pricalo se da u Centralnom zatvoru mucite Srbe i da ste postali vlasnik javne kuce. Koliko su vas takve price povredile?

- Uzasno. To je islo kao gradic Pejton svako vece na televiziji. Moja djeca su to gledala, njihovi prijatelji... Svi su gledali. Nisam mogao vjerovati da ta vrsta klevete moze proci. Prvi put sam bio zbunjen. Vidio sam da to uzima maha, da me se ljudi pocinju bojati i razmisljati u stilu: ako to radi Srbima, sutra ce vjerovatno i Hrvatima i Muslimanima. Ljudi su poceli zazirati od mene. Znate, ja sam radio neke ozbiljne stvari u ovom ratu, mnogo ozbiljnije nego sto ljudi pretpostavljaju. Ali, nisam bio spreman da bas svakoj fukari objasnjavam sta ja to radim. Sto se Beograda tice, oni koji su me mogli braniti i koji su imali mogucnosti, to nisu ucinili. A ja bih njih branio. Tu je razlika.

Od koga ste konkretno ocekivali zastitu. Imali ste mnogo prijatelja...

- Od pocetka rata nisam dobio nijedan paket. Zna se moja adresa u Sarajevu i koliko ja imam djece. Nemam vise obzira ni prema kome. Medjutim, sve ratno vrijeme brinuo sam o sada nazalost pokojnom Vlajku Ubavicu, tada upravniku Narodnog pozorista. Brinuo sam o Ljubi Lahu, jednom od najvecih slikara, koji bi inace umro do gladi. Brinuo sam o Zoranu Simonovicu kojeg je ovaj rat otjerao u ludilo, o za vas nepoznatom Nikoli Popovicu, inzenjeru, koji me danas smatra i ocem i majkom. Brinuo sam o novinaru, sinu pokojnog Ace Stake. Brinuo sam o tome da se profesoru Leovcu, Miloradu Ekmecicu, Sveti Koljevicu i drugim profesorima Sarajevskog univerziteta ne desi jos gore od losih stvari koje su im se desavale u ovom gradu. Brinuo sam o Zoranu Becicu, o Ratku Petkovicu i nosio im hljeb onda kada im je bio najpotrebniji... E, to su ti Srbi koje sam ja mucio. I nisam o njima brinuo zato sto su Srbi vec zato sto je rijec o mojim kolegama i prijateljima.

Rekli ste da svaki Sarajlija, posle svega sto je za ove cetiri godine doziveo, u narednih deset godina ima pravo na monolog...

- Na Sarajevo se srucio fasizam. Ja se sa politicarima u Sarajevu ne slazem, ali ne mogu reci ovo nije moj rat, jer mi je granata pala u spavacu sobu. Sada u Sarajevo ulazi ko hoce i kad hoce. To je u redu. Ali ne postoji vise nijedan relevantan cimbenik preko Save ili faktor u Beogradu koji bi mogao da nam drzi lekcije. Pustite nas da se rahat patimo. To je bastina koju mi nosimo iz ovog rata. Dakle, nema beslovesnih pitanja da li smo sami bacili granatu na sebe, jesam li zapalio sopstveni stan, jesam li, konacno, mucio Srbe u Centralnom zatvoru. Vjerujte u sta hocete da vjerujete, mene to vise ne zanima.

Na pocetku rata u Beogradu se raspravljalo o mogucnostima umetnickog bojkota. Od toga nista nije bilo?

- Ja sam se odlucio na sutnju. Da mi niko sutra ne moze spocivati da sam se podvukao pod politiku Alije Izetbegovica - time sto sam igrao predstave pred njim, za njega ili za bilo koga, kao sto su to radile moje kolege po Beogradu i po Zagrebu.

Da li ste ocekivali znatniji otpor politici u Srbiji?

- Nisam ocekivao nista. Moj odgovor je u kontradiktornosti sa onim sto sam vam rekao do sada. Veliko je pitanje kako bismo mi ovdje reagovali da su se slicne stvari desavale u Beogradu. Kada je sve pocinjalo, kada je rusen Vukovar, mislio sam, a vjerovatno i svi drugi: to je strasno, ali sta ja tu mogu uciniti - nista! Onda je rat stigao u Gradisku, rekao sam: to je daleko od Sarajeva. Pa onda u Zvornik. Mislis da su to pogranicni prelazi, da to tako mozda treba. Kada je mecka pocela igrati ovdje oko Srebrenice, uhvatio sam se da mislim: sta ce mi Srebrenica, to je ionako selo. Kad je stiglo do Ilijasa, razmisljao: pa ako, to je industrijska zona. A onda mi je rat usao u kucu, al' opet hvatam sebe kako mislim: pa dobro, nije na mom spratu. Tek kad su me sabili u podrum, shvatio sam da se oni ne igraju. Nista nije trebalo da ucinite za mene, jer ni ja ne bih ucinio za vas.

Pred predstojece izbore u Bosni mediji pre svega potenciraju pricu o perspektivama i mogucnostima zajednickog zivota. Da li je on moguc?

- A znate li kako to oni zovu? Upotrebljavaju rijec od koje se uvijek najezim - suzivot. Suzivot su izmislili suljudi koji su do rata i doveli. Ovdje postoji zivot. Zajednicki zivot mora biti ponovo omogucen.

Koliko je trebalo i treba hrabrosti da se u Sarajevu ostane? Pretpostavljam da ste i vi imali mogucnost da odete?

- Nisam. Da sam imao mogucnost, ja bih otisao. Hajde, recite mi mjesto i ja cu otici. Uvijek sam bio sa obe noge, sa oba tabana zakovan za ovo tlo. Gdje bih ja bio to sto jesam ako nisam u Sarajevu?

Cini se da Sarajlije prestrogo sude o svojim sugradjanima koji su otisli iz grada. Pogotovo o nekim javnim licnostima.

- Licno sam se borio da Kusturicu njegove stvari sacekaju na mjestu, ako se ikada vrati. To sam smatrao svojom duznoscu. Skoro sam gledao "Podzemlje" . Film mi se dopao i iskoristio bih ovu priliku da Kusturici cestitam na uspjehu.

Koliko vas je rat promenio?

- Izmijenjena je moja infrastruktura. Sada vise ne osjecam nikakvu potrebu da se popnem na scenu. Moja publika prezivjela je mnogo vece drame od onih koje joj ja mogu predociti. Rat je pojeo moje najbolje glumacke godine. I desilo se to da vise nikom ne vjerujem. Nikome.

Ima li konkretnih dogadjaja koji su uticali na formiranje takvog vaseg stava?

- Najvise me je zaprepastila ravnodusnost onih koji su mogli pomoci a nisu. Ovog puta radi se o Sarajlijama. Dalje, mene su proglasili ustasom koji kolje Srbe u Centralnom zatvoru, a ovi su me opet preko Save proglasili izdajnikom hrvatskog naroda, dok me je treca strana proglasila lopovom. Samo, veci mi kompliment nisu mogli dati. Ja sam najsretniji covjek na svijetu jer ni u jednom toru igrao nisam, niti cu ikada igrati. A da mi se pruzi prilika, sigurno bih dobio aplauz tih naroda o kojima oni tako sad vjesto, kandzijama, bicevima i kerovima vode brigu.

Imate li zelju da posetite Beograd za koji vas, kazete, vezuju lepe uspomene?

- Osjecao bih se kao na groblju. Za mene Beograda vise nema, a ne vjerujem ni da ce ga biti. Zelim da ga pamtim po lijepom. Rijec je o gradu u kojem sam postao to sto jesam. Da bi te priznali u Sarajevu, morao si da uspijes u Beogradu. Brak izmedju mene i vaseg grada bio je sjajan. Nasilno je prekinut. A oni koji hoce da dodju ovdje, da se sretnu sa mnom, morat ce prvo na cevapcice i kad ih budu jeli moraju znati da je pored njih tu i neko drugo meso zbog kojeg im moraju prisjesti. To je karta koju moraju platiti u Sarajevu. Morbidno, ali tako... Na intervju sam pristao zbog ovakvog kraja. Ipak, kao sto sam rekao, za to ne krivim nikoga. Mozda sam kriv sto sam ostao da vam sve ovo ispricam.

Zvucite pesimisticki.

- Optimista je napravio avion, a pesimista padobran. Ovo je vrijeme padobrana. Ako vec padamo, bilo bi dobro da se sto manje ugruvamo. Svi smo, dijagramski gledano, u depresivnom dzepu. Raspadom SFRJ svi smo izgubili. Ovdje rat nije zavrsen. On je samo zaustavljen.

Marijana Milosavljevic

Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:15 Komentari ( 0 )

POZDRAV
ETO NAS DVIJE SMO
BILE NA STRANICI MARIA I STRANICA MU JE SUPER ZELIMO RECI SVIM DALMATINCIMA DOBRE VOLJE DA JE POSJETE S NJE SMO UZELI PJESME PRICE ITD http://www.mariobrkic.tk/

POZDRAV
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:36 Komentari ( 2 )

Josip Pupaeia - Moj križ svejedno gori
Josip Pupaeia - Moj križ svejedno gori

Evo me, moj svijete, na raskršau
i tvom i mome
Oprostimo se. - Ti plaeeš
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava, bez rijeei, bez boga
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Snijeg pada
Zemlja raste
A ti poražen toneš
Grad li se, selo, ili neki posti?eni narod
U kremi
Moj križ svejedno gori
Uzdignut
Razapet
Mraean

Dovikujem ti. - On gori
Dovikujem ti. - Ti strepiš
iskre po tebi pršte
Peku straviene snove
Moj svijete, uzalud stvaran
Moj svijete uzalud ljubljen
Moj svijete
Udaljujem se. Pružam za tobom ruke
Sjene velikih vojski nadiru iz davnina
Zrak su omastile strijele
Razbijen
Usitnjen sanjaš
Neprestane pritištu more
Vjekovi pokapaju svjetlo
Rane otaca izrastaju u kraste
Divna majka Margarita prodaje suze
Majka Margarita
Moj križ svejedno gori
Nosim ga - moj križ a tvoje ime
Nosim ga
Slomljen ma sveean
Puta ne vidim nigdje
Voda po kojoj hodam hlapi
Poda mom bujaju pare
moj križ svejedno gori
Oblistava u beskrej tvoje ime
Udaljujem se
I putujem prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Ti toneš po svome snu
A ja koracam
I grcam, i grcam, i gledam prema beskreju
Moj križ svejedno gori
Moj križ a tvoje ime.

http://www.mariobrkic.tk/
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:21 Komentari ( 0 )

Vladimir Nazor - Zvonimirova la?a
Vladimir Nazor - Zvonimirova la?a

Još je tu. - Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamsto minu ljeto,
Što je mlade sa svih strana,

Što je lome i drmaju
Burni vali i oluje.
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je - al još tu je!

Pokraj Draea i Sasena,
Brlizu Krfa, pred Avlonom
Borila se ona slavno
I s galijom i s dromonom.

Na njojzi je sto tragova
Udaraca i uvreda,
Na njojzi je sto znakova
Veljih slavlja i pobjeda.

konop zuji u vjetrini:
"Ko lanac sam gvozden bio,
Kad o meni, svet, slobodan,
Kockasti se barjak vio."

Škriplje krma: "Gdje si sada,
Snažna ruko kormilara?
Eemu, more, uvijek na me
Tvoj se ljuti bijes obara?"

A utroba u meaavi
Noanoj jeei: Aoh, ta slika,
Do kada ae da me drži
U eeljusti od eelika?"

Sanja lijepim o zemljama,
Hole borce i galije;
A vjetar joj krmu ruši,
A talas je u bok bije.

I la?a se snažno trza:
"Zar da ovdje tužno gnjijem?
Dignite me: neka ?ipnem,
Nek zajedrim morem tijem!"

Osamsto ljeto teee,
I sve vali la?u biju,
I sve sikau munje žive,
i jesenje kiše liju.

Snažno o nju udaraju
Vjetar, talas i oluje,
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je - al' još tu je.

http://www.mariobrkic.tk/
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:19 Komentari ( 1 )

Stranica (Page):   << Natrag (Back)   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91   92   93   94   95   96   97   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112   113   114   115   116   117   118   119   120   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130   131   132   133   134   135   136   137   138   139   140   141   142   143   144   145   146   147   148   149   150   151   152   153   154   155   156   157   158   159   160   161   162   163   164   165   166   167   168   169   170   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180   181   182   183   184   185   186   187   188   189   190   191   192   193   194   195   196   197   198   199   200   201   202   203   204   205   206   207   208   209   210   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220   221   222   223   224   225   226   227   228   229   230   231   232   233   234   235   236   237   238   239   240   241   242   243   244   245   246   247   248   249   250   251   252   253   254   255   256   257   258   259   260   261   262   263   264   265   266   267   268   269   270   271   272   273   274   275   276   277   278   279   280   281   282   283   284   285   286   287   288   289   290   291   292   293   294   295   296   297   298   299   300   301   302   303   304   305   306   307   308   309   310   311   312   313   314   315   316   317   318   319   320   321   322   323   324   325   326   327   328   329   330   331   332   333   334   335   336   337   338   339   340   341   342   343   344   345   346   347   348   349   350   351   352   353   354   355   356   357   358   359   360   361   362   363   364   365   366   367   368   369   370   371   372   373   374   375   376   377   378   379   380   381   382  383  384   385   386   387   388   389   390   391   392   393   394   395   396   Napred (Next) >>