Pocetak
Razglednice
Bedastoce
Free Slanje SMS-a
Melodije za mobitele
Zid za grafit
Upisite pjesme, price...
Tekstovi, izjave, grafiti
Forum
Chat
Mali Chatek
Privatne poruke!!!
Igre
Tko zeli biti milijunas
Pronadjite razlike
Geografija-pikaj i uci
Sudoku
Nagradna
Natjecanje u tetrisu
Natjecanje u mastermindu
Natjecanje u memoryu
Vicevi
SMS poruke
Fotografija
Smijesne slike
Kviz
UvRnUti KViZ-evi!
IQ testovi
Home
E-cards
  Graffiti wall   Write a poem, story...   Win a free game   Forum   Chat   Shout box   Send free SMS   Ringtones   Funny texts and stories   Foolish things   Games   Championship in Tetris   Championship in Mastermind   Championship in memory   Jokes   SMS   Quiz   Photos   Funny pictures


Arhiva (Archive)
Novi upisi (New entries)

9892 upisa na 396 stranica (stranica br. 383)
9892 entries in 396 pages (page No. 383)
hallo liebe maus
DOKAZ DA JE SVIJET LUD

U Libanu muškarcima je zakonom dozvoljeno da imaju seks sa životinjama, ali životinje moraju biti ženke. Seksualni odnosi sa mužjakom životinje su kažnjivi smrau.

U Bahreinu doktor muškog spola po zakonu može pregledati ženske genitalije, ali mu je zabranjeno da tokom pregleda gleda direktno u njih. Može samo gledati odraz u ogledalu.

Muslimanima je zabranjeno gledati u genitalije leša. To pravilo se odnosi i na pogrebnike. Organi preminulog moraju biti stalno pokriveni ciglom ili komadom drveta.

U Indoneziji je kazna za masturbaciju odsjecanje glave.

U Guamu postoje muškarci kojima je posao da putuju zemljom i vrše defloraciju mladih djevica, koje plaaaju za privilegiju da prvi put imaju seks... Razlog: Po zakonima Guama djevicama je striktno zabranjeno da se udaju.

U Hong Kongu, prevarena žena po zakonu može ubiti svog nevjernog muza, ali samo ukoliko to ueini golim rukama. S druge strane, muževljeva ljubavnica može biti ubijena na bilo koji željeni naain.

U Liverpoolu, engleski zakon dozvoljava prodavaeicama da budu u toplesu, ali samo u prodavaonicama tropskih ribica.

U Kaliju, Kolumbija, žena može imati seks iskljueivo sa svojim mužem, a u toku prvog puta njena majka mora biti u sobi kako bi prisustvovala einu.

U Santa Cruzu, Bolivija, muškarcima je zakonom zabranjeno da u isto vrijeme imaju seks sa ženom i njenom kaerkom.

U Merilandu zakonom nije dozvoljena prodaja kondoma iz automata osim u slijedeaem slueaju: Prezervativi se mogu prodavati putem automata "na mjestima gdje se alkoholna piaa prodaju radi konzumacije u istom prostoru."
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:09 Komentari ( 0 )

humor
UETIV: Prdne i kaže "pardon".
CINIK: Prdne i gleda ravno u oei.
POBOZAN: Prdne i kaze - bozja volja.
BEZOBRAZAN: Prdne iz vlastitog zadovoljstva.
OSJECAJAN: Prdne i kaze "AH".
VESELJAK: Prdne i kaže: "Ko prdi zlo ne misli".
SENTIMETALAN: Prdne i misli kako bi bilo da nije prdnuo.
KAVALIR: Pusta damu da prdne prva.
SMOTANKO: Prducka cili dan i nikako da prdne.
NAIVEINA: Prdne i misli kako je ueinio veliko djelo.
NESTRPLJIV: Jedva eeka da prdne.
DOBRO ODGOJEN: Prije nego prdne moli za dozvolu.
GOROPADAN: Prdne da se svi prozori tresu.
REALIST: Smatra prdac za prirodnu stvar.
EGOIST: Prdne samo za sebe.
SRAMEŽLJIVAC: Prdne i pocrveni te objesi glavu.
MUZIKALAN: Prdne i ustanovi o kojem se molu ili duru radi.
GURMAN: Prdne preko govna da bolje smrdi.
DISKRETAN: Prdne i kaže: "Neka to ostane me?u nama"
NEOPREZAN: Prdne i usere se u gaae.
FLEGMATICAN: Svejedno mu je da li prdne ili ne.
KOLEGIJALAN: Daje priliku i drugima da prde.
ŠKRTAC: Prdi samo u zatvorenoj sobi.
PESIMIST: Jos nije ni prdnuo vea misli da se usro.
OSJETLJIV: Prdne i ode doktoru.
SIROMAH: Prosi za prdac.


7 CUDA KOMUNIZMA


1.Svako je bio zaposlen
2.iako je svako bio zaposlen niko nije nista radio
3.iako niko nije nista nije radio sve planove smo ispunili bar 100%
4.iako je plan ispunjen preko 100% radnje su bile prazne
5.iako su radnje bile prazne svi su sve imali
6.iako je svako imao sve svi su krali
7.iako su svi krali nikad nista nije falilo


Kako usreaiti ženu :

Da bi žena s vama bila sretna morate biti:


1.prijatelj
2. psiholog
3. ljubavnik
4. brat
5. otac
6. ueitelj
7. odgojitelj
8. kuhar
9. zidar
10. vodoinstalater
11. mehaniear
12. dekorater unutarnjeg prostora
13. stilist
14. zubar
15. ginekolog
16.druzbenik
18. psihijatar
19. terapeut
20. drzak
21. organiziran
22. dobar otac
23. eist
24. simpatiean
25. atletiear
26. ljubazan
27. pozoran
28. kavalir
29. inteligentan
30. pun fantazije
31. kreativan
32. sladak
33. moaan
34. razuman
35. tolerantan
36. oprezan
37. ambiciozan
38. sposoban
39. hrabar
40. odluean
41. u trendu
42. popustljiv
43. zagrizen
44. pun komplimenata
45. kupovati s njom
46. ne raditi probleme
47. jako bogat
48. ne težak
49. ne gledati druge

Tako?er mora paziti da:


50. nije ljubomoran, ali niti nezainteresiran
51. mora se slagati s svojom obitelji, ali ne smije im davati
previše vremena
52. da joj daje prostor, ali se mora brinuti gdje je ona

Od svega toga je jako važno:


53. ne zaboraviti sljedeae datume :
- obljetnice (vjeneanje, zaruke, prvi poljubac...)
- diplome
- njenog ro?endana
- ro?endana njene najbolje prijateljice (ali ne pokazati
prevelikog interesa u tom, samo spomenuti pravi dan)

Na žalost ako i poštujete sva pravila,
ne možemo garantirati 100%, da ae ona biti istinski sretna,
jer bi se lako iznenada osjetila potopljena u životu potpune
savršenosti, koja ju guši i zato bi mogla pobjeai s prvim
kojeg bi srela...

Vjerojatno je zato Bog rekao:
"Ljubi ju!", a nije nikada spomenuo "Razumi ju!!!!!".

Kako žena usreai muškarca:

1. Do?e gola...
2. ...i donese hranu i kakvo pivo.


Uh, evo mene opet. Šteta što niste bili ovdje prije 2 sata. Naime, danas 133.4.399.0229 dana otkriveno je novo tehnološko i industrijsko otkriae. Struenjaci najprestižnije vrste-ljudi, otkrili su
Uh, evo mene opet. Šteta što niste bili ovdje prije 2 sata. Naime, danas 133.4.399.0229 dana otkriveno je novo tehnološko i industrijsko otkriae. Struenjaci najprestižnije vrste-ljudi, otkrili su
kamen. Otkrili su da se kamenom može napraviti puno više nego drvetom i slamom kako su do ovog velikog otkriaa radili. Odmah sam pozvao ministra tehnologije i industrije dr. Zapanjujuae Drven na razgovor. "Ovo je novo doba u eovjeeanstva-kameno doba. Kamen je industrijski i tehnološki napredak."-rekao mi je. Dodaje kako smo prestigli majmune u industrijskom napretku. na razgovor. "Ovo je novo doba u eovjeeanstva-kameno doba. Kamen je industrijski i tehnološki napredak."-rekao mi je. Dodaje kako smo prestigli majmune u industrijskom napretku.

Prve kamene novine

133.4.399.0229
Nevjerojatno
otkriae. 1000 i 1000ljudi okupilo se na velikom doga?aju. Najslavniji znastvenik je dodao kao ae do kraja ovog ciklusa Ljudi su sada najnaprednija vrsta prirode.
kamen, predivni zvonar koji rijeku emocija eeka...

S kamenom osvojit aemo svemir!-rekao je
U govori slavnog fizieara, matematieara, znastvenika, pisca, glumca, konobara i pekara doznajem kako ae vlada ljudi financirati izgradnju 5 velikih kamenoloma. Zaposlit ae 5.500.000 radnika.
Kamen ae poslužiti u mnoge svrhe kao što su naprimjer: ubijanje životinja za prehranu, olimpijska igra bacanja kamena udalj, novo oružje u ratovima i dr.

Vrhovni vladar ljudi, eiji indentitet ne smijem otkriti jer bi došlo do atantata, kaže kako ae uvesti neke poreze. Kameni proizvodi prodavat ae se za 857.493 oraha, lešnjaka ili riže. Ako su neki siromašni pa nemogu platiti, neka se jave u opainu rada za kopati podrueje Terantika (podrueje je veliko kao Australija) 16 puta dok sunce ne za?e i dva puta punog mjeseca (9 sati na dan 2 mjeseca).

Upravo eitam oglas na oglasnoj ploei. Piše: "Za sve mještane Ljudskograda, udruga "Želimo naprijed" organizira slavlje povodom otkriaa kamena. Nastupaju slavni pjevaei u duetu s Stareeviaem Strahimirom. Ulaz 100 kukuruza. Poeetak u 20. okretu štapiaa (u 20.sati.).

Eto to bi bilo sve za današnje izvještavanje uživo i Ljudskograda. Hvala vam na pozornosti i dovi?enja.

Piše: Izgubljenik-u-vremenu



Posao ili zatvor?

Mueite se kada morate ustati iz kreveta, nabrzinu jedete, vozite se pokorno u koloni automobila, a ako zakasnite minutu, šef vas tretira kao roba?

Zatvor: sjedite u eeliji 2x3 m
Ured: sjedite u boksu 2x2 m

Zatvor: dobivate triput dnevno obrok
Ured: dobijete samo jednu pauzu za obrok, a onda to što pojedete morate i sami platiti

Zatvor: ako ste dobri, dobijete slobodno
Ured: ako ste dobri, dobijete još više posla

Zatvor: stražar vam otvara i zatvara vrata
Ured: morate nositi kojekakve kartice, koje redovito zaboravljate doma, i otvarati vrata sami

Zatvor: možete gledati telku i igrati igrice
Ured: eim vas uhvate da gledate telku ili igrate igrice, dobijete otkaz

Zatvor: imate vlastiti WC
Ured: WC morate dijeliti s hrpom idiota koji pišaju po dasci

Zatvor: prijatelji i ro?aci vam smiju doai u posjet
Ured: nema vizite, jedini kontakt s obitelji je putem e-maila, a i on se nadzire

Zatvor: sve troškove vašeg uzdržavanja plaaaju porezni obveznici, a ne morate eak ni raditi
Ured: morate sami platiti sve troškove vezane uz dolazak na posao, a zatim vam još od plaae odbiju poreze, prireze i razna davanja kako bi platili održavanje zatvora i zatvorenika.

Zatvor: morate se nositi sa sadistiaki nastrojenim upraviteljima.
Ured: ovdje ih zovu mena?erima.


Element: žena
Simbol: že
Pronašao: Adam
Atomska težina: Optimalna 54 kg, ali varira od 40 do 250 kg.
Ueestalost elementa: Veae kolieine se mogu naai u urbanim sredinama.

Fizikalne osobine:
- Površina obieno premazana bojom.
- Prokljuea odjednom, zamrzne se bez razloga.
- Topi se ako se primijeni odgovarajuai postupak.
- Neukusna ako se pogrešno proba.


Kemijske osobine:

- Lako se spaja sa zlatom, srebrom i drugim plemenitim metalima te dragim
kamenjem.
- Apsorbira velike kolieine skupih materijala.
- Može eksplodirati iznenada bez prethodnog upozorenja i bez poznatog
razloga.
- Ne otapa se u vodi, ali joj je se prijemeivost znatno poveaa ako se
natopi alkoholom.
- Najefikasniji poznati element za upijanje novca.
- Element koji se izuzetno rijetko nalazi u djevieanski eistom stanju.

Najeešaa upotreba:

Prije svega kao ukras, naroeito u skupim sportskim automobilima.
- Odlieni medikament za relaksaciju, vrlo efikasno sredstvo za eisaenje.


Izvršeni pokusi:

- Pocrveni kad se zatekne bez ambalaže.
- Pozeleni kada se stavi pokraj boljeg uzorka.

Opasnosti:

- Vrlo opasan element osim u rukama struenjaka.
- Ilegalno je imati više od jedne, iako se može posjedovati i više pod
uvjetom da se drže na razlieitim lokacijama i pazi da elementi ne do?u u
direktni kontakt.

Adam i Eva

Dodje Eva jednog dana kod Adama i veli mu: »Adam daj me!«
Adam ju pogleda, pa joj veli: »Ma da! Pa ti uopae nemaš rupe.«

Eva sva tuzna odtrai do mlake, gdje ju svu tužnu vidi eaplja, pa ju pita:
»Eva šta ti je? Zašto plaeeš?«
Eva uzvrati: »Adam me neae, veli da nema gdje…«
Eaplja joj veli: »Ti samo raširi noge, a za ostalo au se ja pobrinuti!«
I tako je i bilo, Eva raširi noge, a eaplja gurne svoj kljun izme?u.
Od onda imaju eaplje crveni kljun, a ženske rupu.
Eva se sva sretna vrati Adamu i kaže mu: »Imam rupu, daj me!«
Adam ju pogleda, pa joj veli: »Ma daj, uopae nije dlakava, to uopae nema smisla!«

Eva opet u plaa i odtrei do drveta , gdje sretne majmuna. Majmun ju pita:
»Eva šta ti je?«
Eva mu odgovori: »Adam me neae jer nemam dlakave«, a majmun veli:
»Nema problema, ti samo raširi noge, a ja au se pobrinuti za to.«
Eva raširi noge, a majmun si iz guzice išeupa dlake i stavi Evi na…«
Od onda imaju majmuni gole guzice, ženske dlakave…!


Biblijsko razglabanje

Tko je bio Isus Krist?

Isus Krist je bio iz Kalifornije jer:
- Imao je dugu rašeupanu kosu
- Šetao je svijetom bos u laganim sandalama
- Osnovao je novu religijsku sektu

Isus Krist je bio Irac jer:
- Konzumirao je alkohol (vino)
- Nikad nije imao stalni posao
- Zadnja želja u životu mu je bilo da mu daju piti

Isus Krist je bio Portorikanac jer:
- Prijatelji su ga zvali Jesus
- Bio je u sukobu sa zakonom
- Njegova majka nije bila sigurna tko mu je otac

Isus Krist je bio Židov jer:
- Ostao je živjeti kod roditelja do 33. godine života
- Vjerovao je da mu je majka djevica
- Njegova majka je vjerovala da je on Bog

Isus Krist je bio crnac jer:
- Provodio je vrijeme "na ulici", me?u ljudima
- Nitko mu nije dao stalni posao
- Sve je zvao "brate"

Isus Krist je bio Dalmatinac jer:
- Jahao je na magarcu
- Pio je vino i jeo ribu
- Nikad nije imao neki posao, a kada bi nešto napravio, to je bilo pravo eudo

Isus Krist je bio hrvatski penzioner jer:
- Živio je siromašno i teško
- Svima je vjerovao
- U zadnjim danima života bio je izdan, prevaren i ostavljen

Unatoe brojnim dokazima pripadnosti Isusa Krista raznim narodnostima i rasama, u Bibliji postoji pisani dokaz o djelu
koje jasno pokazuje da je Isus Krist mogao biti iskljucivo Zagorac. Naime, Isus Krist je znao pretvoriti vodu u vino.





Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:06 Komentari ( 0 )

http://drugisvijet.com/index.htm
Prijelaz preko mosta

Postoji jedan most kojeg se može, uz najbrže treanje, pretreati za deset minuta. Ali prijelaz preko mosta ne dozvoljava stražar, eija se stražarnica nalazi toeno na sredini mosta. Naš junak stoji na jednoj strani obale, i razmišlja kako bi se, onako bespomoaan, domogao druge strane obale. Dok je razmišljao što da radi, eovjek je zapazio kako stražar upuauje natrag svaku osobu koja bi nastojala prijeai most. Ljudi su mu se pokoravali, jer je stražar bio legalni predstavnik zakona - i to s napunjenim oružjem. Jednako tako naš je eovjek zapazio da stražar ima obieaj odspavati pet do šest minuta u stražarnici, pa tek onda izaai van i provjeriti ima li koga na mostu. Mjesto na kojem bi se sakrio na mostu nije postojalo i einilo se da nema naeina kako prijeai na drugu stranu. No, naš junak se nakon kratkog razmišljanja dosjetio rješenja i prešao most s lakoaom.

Kako mu je to pošlo za rukom?



Rješenje zagonetke: "Prijelaz preko mosta"

Kako znamo da se most može prijeai za deset minuta, znaei da bi došli do stražarnice trebamo oko pet minuta i ondje nas stražar pošalje natrag.
Isto tako znamo da stražar ima obieaj odspavati pet do šest minuta. Pa naš junak tako lijepo eeka da stražar zaspi, otrei do stražarnice, okrene se i poene hodati prema natrag (od onuda od kuda je došao). Kada se probudi stražar i vidi kako eovjek prelazi most, odmah ga zaustavi i pošalje ga "natrag" odnosno tamo kamo je eovjek i htio doai.

----------------------------------------------------------------------------
Bar

Dan je kišovit. Dva prijatelja vraaaju se sa posla, ali su prvo odlueili da odu u bar nešto popiti i prieekati da kiša prestane.
Kako je kiša jako padala ušli su u prvi bar koji su vidjeli. Bar i nije bio nešto posebno ure?en a nije bio ni previše eist.
Oboje su narueili potpuno identieno piae, eak je piae bilo natoeeno iz iste boce. Jedan je svoje piae odmah ispio jer je bio žedan, dok je drugi pio polako.
Kako je tekao razgovor jedan se od njih odjednom sruši na pod, u bolnicu nisu stigli na vrijeme i on je umro. Me?utim u bolnici su ustanovili da je otrovan.
Na to se je zaeudio njegov prijatelj jer je cijelo vrijeme bio sa njime i sam je sebi govorio kako može biti sretan što on nije poginuo.

Što se je dogodilo?



Rješenje zagonetke: "Bar"

Jedino što možemo zakljueiti je to da je nešto otrovno u onim piaima, ali onda se javlja pitanje kako to da se je samo jedan otrovao.
Odgovor je - otrovan led. Onaj koji je svoje piae popio odmah njegov se led nije još otopio i nije popio otrov. Ovaj drugi nije ni mogao zakljueiti da sa piaem nešto nije u redu jer je njegov prijatelj to popio i on nije žurio nego je prieekao da se led otopi.
Kako se je led stopio sa piaem on je sve to popio i otrovao se
----------------------------------------------------------------------------

Kinez i lubenice

Bolestan Kinez, željan lubenica, reee sinu: ''Idi u grad i donesi mi jednu lubenicu: samo moraš mislit na to da aeš proai pored eetiri poreznika, od kojih ae ti svaki uzeti polovinu lubenice koje budeš nosio. Zato moraš kupiti više lubenica da poreznicima možeš dati što im prirada i da kuai ipak do?eš s jednom lubenicom.'' Koliko je lubenica morao kupiti sin?


16 lubenica

----------------------------------------------------------------------------
Katovi

Živi jedan eovjek u stanu na dvanaestom katu. Kada ide van spušta se liftom do prizemlja, a kada ide kuai do?e do desetog kata i onda stubama hoda do dvanaestog kata. Do dvanaestog kata (sa liftom) ide samo ako je netko u liftu ili ako vani pada kiša.

Zašto to eini?


Rješenje zagonetke: "Katovi"

Eovjek je patuljastog rasta. To objašnjava zašto ide do 10 kata a ne direktno na 12 (ne može doseai). Ako vani pada kiša onda ima kišobran u ruci i pomoau kišobrana pritisne gumb 12. Ako je netko sa njime u liftu on mu pomogne i za njega pritisne gumb
----------------------------------------------------------------------------


Ni laž, ni istina

Prije više stoljeaa kineski mandarin Šu-Fu-De pozove nekog mladiaa koji je eamio u zatvoru kao talac te mu reee:
''Moraš reai jednu jedinu reeenicu. Bude li istinita bit aeš strijeljan. Kažeš li laž bit aeš obješen!
Što je mladia rekao kad ga nisu ni strijeljali ni objesili nego ga pustili na slobodu?

Mladia je pred mandarinom izgovorio reeenicu: ''Bit au obješen!''. To mu je spasilo glavu. Nisu ga mogli strijeljati, jer je izrekao laž! Kad bi ga htjeli objesiti, on je govorio istinu, a za istinu je predvi?ena kazna strijeljanjem.



Kratke zagonetke


1. U kojem je slueaju zbroj dvaju bojeva jednak prvom pribrojniku, a u kojem drugom?

2. Koja su dva broja zbrojena ako je poznato da je njihov zbroj veai od jednog pribrojnika za24 i taj zbroj tako?er veai od drugog pribrojnika za 16?

3. Eemu je jednak umanjitelj ako je razlika manja od umanjenika za 48?

4. Da bismo našli umanjenik, razliku smo uveaali za 37. Koliki je umanjitelj?

5. Kanta napunjena eistom vodom teška je 9 kg, a kad se u nju ulijeva samo do polovine, tada je teška 5000 g. Koliko litara vode može stati u tu kantu? (litra eiste vode teška je 1000 g.)

6. Letvu treba izrezati na 6 jednakih dijelova. Koliko puta treba rezati letvu?

7. Brat i sestra su imali istu kolieinu jabuka. Brat je dao sestri eetiri jabuke. Za koliko je sada sestra imala više jabuka od brata?

8. Eetrdeset stupova ograde postavljeno je na rastojanju 4 m jedan od drugog, po pravoj liniji. Kolika je dužina te ograde?

9. Koliko se dobije ako se šest desetica podijeli na dvije desetice?

10. Svaka od tri sestre ima brata. Koliko u toj porodici ima djece?





1. kad je drugi broj nula

2. 24 i 16

3. 48

4. 37

5. 8 L

6. 5 puta

7. za 8 jabuka

8. 156 m

9. 3

10. 4







Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 23:04 Komentari ( 0 )

huhu
Problem sa šeširima

Stoje tri eovjeka, jedan iza drugoga, svaki s po jednim šeširom na glavi. U igri je pet šešira: tri bijela i dva crna, no preostala dva šešira se NE vide. Zadnji eovjek u koloni, koji vidi šešire od te dvojice ispred sebe kaže: "Ja ne znam koji šešir nosim na glavi"Eovjek u sredini kolone vidi samo eovjeka ispred sebe i njegov šešir, te tako?er kaže: "Ja ne znam koji šešir nosim na glavi".Prvi eovjek u koloni, koji nikoga ne vidi, ali je zato euo što su rekli ta dvojica iza njega, malo se zamisli i kaže: "ja znam koji šešir imam na glavi"
Dakle nije dovoljno samo pogoditi koji šešir ima prvi eovjek (za poga?anje su izgledi sasvim lijepi: pola-pola), nego valja i objasniti kako je došao do toenog rješenja. I to bez papira i olovke (što neki smatraju nužnim za rješavanje tog logiekog zadatka)



Rješenje zagonetke: "Problem sa šeširima"

Najvažniji eovjek u koloni je onaj zadnji, jer on vidi šešire preostale dvojice. Jer kada bi zadnji eovjek ispred sebe vidio 2 crna šešira onda bi znao da on nosi bijeloga. A pošto on ne zna koji šešir nosi, znaei da ona dva prva imaju dva bijela šešira ili jedan bijeli jedan crni.
Drugi eovjek koji je euo što je rekao ovaj iza njega tako?er je rekao da ne zna koji šešir nosi. Ako mogu biti samo dva bijela i dva crna logieno je da prvi nosi bijeli.Jer, zamislimo što bi bilo kada bi drugi eovjek ispred sebe vidio crni šešir, tada bi on zakljueio da nosi bijeli. A kako on vidi bijeli šešir, on ne zna koji nosi jer može nositi i bijeli i cr

Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 22:59 Komentari ( 0 )

http://drugisvijet.com/index.htm
http://drugisvijet.com/index.htm
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 22:58 Komentari ( 0 )

super adrese
http://www.grupa-matrix.de/index_kro.htm
http://www.podrum.net/modules/news/

http://free-vz.htnet.hr/karlovic/
http://www.zdravan-net.de/
http://www.mostarac.net/news.php
Utipkao Kreso - 25.3.2005. u 22:58 Komentari ( 0 )

http://www.dundoshow.com/odundi.html
http://www.dundoshow.com/odundi.html
Utipkao Kreso & xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:53 Komentari ( 0 )

Home · Novi broj · Arhiva
Home · Novi broj · Arhiva



Arhiva DANI 158

FILOZOF IZ PODPROLOGA

Tata je imao zuljevitu ruku, a majka zelju da govori samo kad ima nesto reci. Mali je Ante dobro ucio, lako se odlucivsi izmedju druzenja s kriminalcima i druzenja s knjigom. Vojne je skole pozavrsavao sa odlicnim ocjenama. Sve ovo pise u nedavno objavljenoj monografiji clana Predsjednistva BiH Ante Jelavica. Knjizi u kojoj na 50 strana nema niti jednog retka o njegovom zivotu u JNA. Umjesto toga, citatelju se nude filozofska promisljanja prototipa hercegovackog borca za nacionalnu stvar s kraja proslog vijeka, rodjenom u selu koje je dobilo asfalt tek kada je Ante dosao na vlast i na vrh drzave koju je predavao Tudjmanu 1999.




Pise: Gordan Malic






--------------------------------------------------------------------------------

Neki dan u bistrou zagrebackog hotela Esplanade, s ministrom Prcom razgovarao sam o Anti Jelavicu. Esplanadin bistroic nalazi se uz tramvajsku prugu, prakticno na cesti, pa su janjeci "kotleti na salatu" u tanjuru ministra obrane poigravali dok ih je on uvjezbano ciljao vilicom. Ja sam u trenutku ispio casu svoje "Jamnice", jer je dan bio sparan, a moj karakter ljubazno se odupro ponudi velikodusnog Esplanadinog menija i gospodina ministra. Razgovor se odvijao u dva strateska pravca: prvo - obrambena politika Federacije BiH, drugo - aktuelni tracevi o HDZ-ovcima. Prvu temu apsolvirali smo nadusak, a onda smo se mirno posvetili drugoj temi.

Pred mojim uzasnim nasrtanjima na predsjednika stranke, Jelavica, Prce se uvjerljivo branio, vjestim jezikom (rekao bih da je tu bilo i argumenata) zonglirajuci kotletima i mrvicama mrkve poput vjestog balansera. I tako, nakon pola sata izmijenjene barazne vatre u duelu sa Prcom, Jelavic mi se nekako ucinio realnijim, pa i blizim. Nije mu lako, u stranci i sire ima posla s dobronamjernim amaterima, ali i kriminalcima, ubojicama i ratnim profiterima. Vecina ih uopce ne razumije polozaj u kojem su se nakon rata zatekli Hrvati i HDZ opcenito. Vecina ih ne zna sto su to medjunarodni pritisci, prijetnje sub poenom, objede u Frankfurter Rundeshau, tracevi u State Departmentu, na Capitol Hillu, i svim tim bjelosvjetskim kuhinjama. A i kako bi? Najveci dio ih u zivotu nije sreo stranca, osim u parlamentu, gdje ima i drugih stranaka, ne znaju jezike, ne prate stampu, a ipak vjeruju svemu sto tamo pise. Uredno se informiraju na ulici.

Sin, tata, brat
Od skole, jedan dio ih ima vozacku, a drugi je pozavrsavao kurseve na Mostarskom sveucilistu, uz koje idu i univerzitetske diplome. Taj i takav HDZ, Jelavic mora voditi iz pobjede u pobjedu, s diplomom akademca JNA i urodjenim smislom za diplomaciju. Odupro se naredbama iz Zagreba, naime, izabran je mimo volje Tudjmana, a nakon njegove smrti posvadio se i s Pasalicem - kraljem svih hrvatskih intriga. Na tom putu, osim dva-tri najbliza saradnika (Prce spada medju ona prva dva), na horizontu nema pravog partnera, sudruga, suduznika… Tu su jos i tvrdolinijasi, okrutan soj. Za njih se zna, ako ne uspiju u zivotu, bit ce dobri haaski optuzenici. Nikome ne vjeruju. Naoruzani su i imaju jos dosta naoruzanih prijatelja. Sa starim hardlinerima poput Bendera i Pere Markovica je lako. Das im stan, sinekuru u nadzornom odboru neke javne firme, zaprijetis im Haagom, pozivas ih na obljetnice. Mladji su problem: generali Sopta, Rasic… neobuzdani, uzasno tasti, a vojska ih voli. Prijete, postavljaju i smjenjuju u bankama, na posti, u policiji, na sjednicama se hoce i potuc'. No, i to se da kontrolirati. Jelavic je vjest politicar, kompromiser.

A kakav je kao sin, brat, suprug, otac? O tome nisam s Prcom. Ovih dana sam, naime, procitao monografiju o Jelavicu, koju je potpisao Josip Pejakovic, za kojeg nisam siguran je li to onaj poznati glumac, monodramist. Cijelu stvar financira Internacionalna liga humanista (ciji je pokrovitelj i Jelavic), pa je motivacija pisca, nema sumnje, humana. I devizna, naruke.

Zivotni put Ante Jelavica opjevan je na pedeset stranica kroz vedru kronologiju odrastanja, sazrijevanja i ucenja. Naravno, Jelavic je bio medju najboljim ucenicima u svojoj generaciji, a poseban afinitet pokazivao je prema matematici i fizici, dok je algebru, navodno, usavrsio vodeci logisticki centar HVO-a u Grudama, gdje je strucnjak za decimale i vadjenje korijenja iz hrvatskog proracuna bio i Ljubo Cesic Rojs.

Tata Gojko Jelavic bio je pricljiv, istinoljubiv i pravedan. Obitelj je zivjela u kamenoj potleusici, tipskom modelu rodne kuce hercegovackih tajkuna, na obronku sela Podprolog, koje je, zapravo, asfaltirano tek nakon dolaska Ante Jelavica na vlast. Zaljubljen do usiju u gospodju Ivu, Antinu mamu, takodjer iz Podprologa, Gojko je reprezentirao idealnog muza i oca, katolika vjernog obitelji, zilavog i vitalnog mudraca s kamenjara: "Kada sam polazio vise razrede osnovne skole tata je cesce odlazio na roditeljske sastanke. Znao me je na sebi svojstven nacin pohvaliti. Njegova zuljevita ruka, koja bi me pomilovala po kosi i licu, bili su mi najdrazi dar i nagrada." (Jelavic)

Gojko je uz to vrlo komunikativan covjek, a tu je osobinu, priznaje, usvojio i sam Ante Jelavic. Na roditeljske sastanke odlazila je i mama Iva, pa se ta praksa pretvarala u neku vrstu obiteljskog ritualnog divljenja Antinim ocjenama. O toj fascinaciji Antinim znanjem u kuci se raspravljalo danima: "Mama je znala po nekoliko dana pricati i prepricavati svoje dojmove. Znala je radovati se. To je bio njezin dar, njezina nagrada za moj uspjeh. Bio sam sretan i ponosan. Mama nije mnogo govorila, pricala, osim kada bi za to imala razloga. Po prirodi, sutljiva, tiha, ali do kraja realna. Znala je ponekad i podici glas, ali samo ako je rijec o nepravdi, lazi, neistini i sl. Kazu da sam poprimio te osobine." (Jelavic)

U ovih je par prostodusnih redaka oslikana obiteljska paradigma obitelji Jelavic, tipicne provincijske, prihercegovacke familije poljoprivrednika u kojoj je otac karakteristicno mudar, pricljiv i zuljevitih ruku, a mama talentirana za sutnju, prica kad ima sto za reci (?!), uglavnom o Antinim ocjenama. Gimnaziju u Zagrebu, kao i Vojno-tehnicku akademiju, Jelavic je zavrsio odlicnim uspjehom. No, zivot u velegradu budi u njemu nostalgiju za Podprologom, rajskim gnijezdom pored Vrgorca. Samo disciplina i marljivost napravile su od njega porucnika JNA, inace bi, kaze, zavrsio na ulici, medju probisvjetima i emigrantima. Izbor je bio: odati se skitnji ili prihvatiti se rezima i knjige. Odlucio se za rezim.

Starjesina unutarnje bitke
Monografija tu trpi od odredjenih praznina, jer nema fotografija iz JNA, niti "prica o zivotu i radu staresina". Ostatak monografije priredjivac se otvoreno ulizuje "predsjednickoj obitelji, djeci i unucicima", dok Jelavic filozofira "bitku". Njegova se razmisljanja o sustini, naravno, ne temelje na Heideggeru, ali jesu nekakva filozofija: "Da bi covjek zaista izgradio vlastiti autoritet potrebno je da upozna i samoga sebe. Upoznati samoga sebe mnogo je teze nego upoznati bit i karakter drugoga covjeka. Postavlja se pitanje moze li covjek upoznati samoga sebe i kako? Naravno da je tesko. Nekome to nikako i ne uspijeva. Ali, svjesnim i voljnim naporom to je moguce vecem broju ljudi. Treba teziti za tim da ljudi upoznaju sebe, to osobito vrijedi za ljude koji se nalaze na vodecim mjestima. Zivot i rad pruzaju mnogo prilika da covjek udje u svoju bit, da upozna svoju licnost, njezine pozitivne i negativne strane. Ako to uistinu zeli, covjek sebe moze upoznati. Kljuc upoznavanja drugoga i sama sebe ne nalazi se u tome sto drugi ili sto mi kazemo sami o sebi, vec u rezultatima naseg rada."

Citat bi bio prihvatljiviji stanovitim krugovima filozofa iz Podprologa kada umjesto "upoznavanja svoje negativne licnosti" covjek voljno ili svojevoljno ne bi poznavao samo svoju licnost, koja onda ima "negativne" i "pozitivne" strane. Ali pustimo to. Mnogo je potresniji Jelavicev osjecaj za pravdu, istinoljubivost i postenje, koji se najbolje, gotovo testamentarno, ocrtava u stenogramu razgovora sa predsjednikom Tudjmanom objavljenom nedavno u Jutarnjem listu. Tu Jelavic, i drustvance iz Hercegovine, mislim da su bili general Sopta, Rojs, Kostroman i jos neko, sufliraju Tudjmanu na podjeli Bosne ne u 1991., ne u 1993., nego u 1999., dakle u godini kada je Jelavic predsjednik BiH. O Bosni se govori kao o nekoj parceli kod Podprologa, koju treba, onako malu, neplodnu, u zapizdini, jos i podijeliti ("Nama Drvar, Grahovo, Glamoc, mogli bismo i Travnik, tamo je nase, ali to je maksimum…").

Monografija je zato krucijalni dokument o profilu hercegovackog politicara, koji su proteklim desetljecem drmali u dvije drzave. Sve su to mali cinovnici, casnici nizeg ranga ili kriminalci, i probisvjeti cija bi biografija uvijek mogla zapoceti u dlaku isto kao i Jelaviceva. "Rodjen sam u jednom malom mjestu Podprolog kod Vrgorca zdavne' 1963. godine."


Objavljeno u broju 158 DANA, 9. juni / lipanj 2000.



Home – Novi broj – Arhiva – Uz ovaj broj – Intervju DANA – Bosanski barometar


Na vrh

© Copyright Nezavisni magazin DANI, 2000.
Utipkao Kreso & xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:50 Komentari ( 0 )

VIJENAC 98 - Kriticki o Hrvatskom leksikonu
VIJENAC 98 - Kriticki o Hrvatskom leksikonu

Polemike
I sto se tice Leksikona i buduce Enciklopedije, kojoj je Leksikon, ocito, predlozak, dobro bi bilo imati malo sire tijelo za BiH

Hrvatski leksikon, I-II, Zagreb, 1996-1997, glavni urednik Antun Vujic


Dvosvescani Hrvatski leksikon na vise od tisucu i cetiristo stranica enciklopedijskog formata, radjen, kako nas izvjescuje Urednistvo, cetiri godine, a objavljen u rasponu od ozujka 1996. do lipnja 1997, doista "ima povijesnu cast objelodanjivanja prvoga hrvatskoga nacionalnog leksikona i slobodnoj hrvatskoj drzavi". Ovom knjigom zaokruzuje se i nase stoljece i nas milenij, a u novo vrijeme unosi se zbroj hrvatstva sto ga znaci povijest i kultura u najsirem znacenju tih rijeci.

Uradjen je i tiskan izvan, zanimljivo, Leksikografskog zavoda Miroslav Krleza, ali s dobrim brojem ljudi koji cine ono sto je hrvatska leksikografija, a ona je, zna se, u Miroslavu Krlezi. Biljezimo da su taj nadasve opsezan posao obavili i potpisali Antun Vujic kao glavni urednik, te Ivan Ott i Goran Tribuson kao pomocnici glavnog urednika. A koliko je znacenje postojanja takvih knjiga suvisno je podsjecati. Ipak, endehazijska Hrvatska enciklopedija nikad nije objavljena do kraja, Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, tiskana u Skolskoj knjizi 1980. godine ionako to nikad nije ni bila. Od hrvatskih imena, tu je jos Hrvatski biografski leksikon, ali tko zna kad ce on biti zavrsen, a i kad bude, u njemu svakako nece biti i svih koji bi u njega trebali uci i, dakako, onoga sto nije biografska materija. Hrvatski opci leksikon nesto je drugo. Od edicija koje bi slicile enciklopedijsko-leksikonskoj gradji tu je jos, s hrvatskim imenom, davnasnja Znameniti i zasluzni Hrvati 925-1925. I to je sve!

Najavljena je Hrvatska enciklopedija unutar Leksikografskog zavoda u Zagrebu, ali vise nije jasno hoce li ona biti hrvatska kao sto je to opci leksikon, dakle, doista opca, kao Britanica, ili ce biti hrvatska kao sto je to Enciklopedija Jugoslavije bila jugoslavenska u odnosu na opcu. Do tada, a to ce potrajati barem jos desetljece, Hrvatski leksikon bit ce sve sto imamo o Hrvatima, Hrvatskoj, nasoj kulturi i povijesti, a sto ce biti, makar i ovako leksikonski sazeto, reprezentativno i nedirigirano ili barem neuvjetovano, kako je to bilo, najeklatantnije, s primjerice Hrvatskim biografskim leksikonom.

I da nakladnik i urednici i nisu pozvali na kriticko valoriziranje svoga posla, na kritiku i suradnju, ona bi se javila, tj. svakako ne bi izostala. I dok su jos u prvom svesku urednici napisali da "sve osobe, dogadjaji i pojmovi koji nisu spomenuti u prvoj knjizi -- zbog ogranicenosti vremena, novonastalih promjena, ili naprosto previda -- bit ce uvrsteni u dodatku drugoj knjizi ovog leksikona, kao i u novim izdanjima", u drugom svesku, ocito svjesni nedostataka, i zahvaljujuci vec upucenim sugestijama, najavljuju "nov leksikografski izazov Hrvatskog leksikona -- njegov dopunski svezak".

Ovaj tekst najmanje zeli tom izvanredno vrijednom projektu odavati priznanje, koliko god ga on zasluzivao. Ovaj tekst zeli ukazati na propuste Leksikona, jer je samo tako dopunski svezak moguce uciniti potpunijim, a Leksikon cjelovitijim, dakle trajnijim, relevantnijim, jos vrednijim.

Iz perspektive obicnog citatelja Leksikona, najzanimljiviji dio je onaj personalni i na njemu je najlakse i najbrze moguce provjeriti nedostatke, propuste, pa cak i vrijednosti, kriterije i sl. Ovdje, jasno je, korisnik je iz Sarajeva, iz BiH, pa ce vecu pozornost posvetiti onome sto je bosansko-hercegovacki udio u hrvatstvu, jer treba pretpostaviti da je vec netko ili mnogo njih ucinilo ili ce uciniti da hrvatski dio hrvatstva bude jos cjelovitije prezentiran. Tamo gdje se dotaknemo i toga, nadam se, nece nam biti uzeto kao slabost, tj. kao mijesanje "u tudje poslove". Tek summa kritickih opazanja omogucit ce kompletiranje cjeline ili, ponekad samo otvorenom asocijacijom, pokrenut ce se niz imena, cinjenica, pojmova, kao sto se to dogadjalo i potpisniku ovih redaka, a sto ce se poslije vidjeti.

Zapazili smo da su u urednistvu posebno mjesto dodijelili clanu za BiH (Ivanu Markesicu), a medju suradnicima su i ljudi iz BiH, primjerice Ivan Lovrenovic, fra Luka Markesic ili fra Ivan Bubalo, ali i ljudi koji su jos "svjezi" Bosanci kao Ivan Markesic, Pejo Coskovic ili cak Julijana Matanovic. I ne mozemo znati koliko su svi ti ljudi bili u prigodi kandidirati neka imena, pojmove, ali svakako je ucinjen niz propusta na koje zelimo ukazati, a cini nam se da logicno proistjecu iz same biti projekta. Ne moze se reci da je BiH, kao cesto dosada, u Zagrebu preskakana, ali se iznova moze reci da je presudjivala ona "daleko od ociju, daleko od srca".

Buduci da je potpisnik ovih redaka, prije ostaloga, pisao, to je valjda razumljivo zasto cemo ponajprije ukazati na ljude od pera, bilo da su knjizevnici ili pisci u najsirem smislu rijeci. Ucinjen je velik pomak od onoga nekadasnjeg biljezenja rijetkih pisaca -- bosanskih franjevaca i onih koji bi odavde otisli zivjeti u Zagreb, a gdje su greske pravili i Franges sa svojom Povijescu hrvatske knjizevnosti i enciklopedijski prikaz hrvatske knjizevnosti u Enciklopediji Jugoslavije. Brojna su imena danas uvrstena u Leksikon, pa ipak, urednik za BiH, kao i urednici za knjizevnost i pisanu rijec uopce, previdjeli su imena Zvonimira Subica (1902-1956), autora vise proznih knjiga, njegovu kcer Anastaziju Subic (1933-1991), esejisticu i pripovjedacicu, Miroslava Palametu (1949), autora knjizevno-historijskih i knjizevno-kritickih tekstova, takodjer nekoliko knjiga Darka Lukica, prozaista mladje generacije, a s obzirom na kriterije usli bi tu i Zdravko Ostojic, Ivica Vanja Roric, Simo Esic, Zdravko Kordic, Miro Petrovic... Otvaranjem problema otvaraju se i imena Radovana Marusica, Gradimira Gojera, Nike Milicevica, ljudi od teatra, esejista, redatelja, prevodilaca. Svi oni imaju i knjige, a Nika Milicevic, kojemu je ove godine stota obljetnica rodjenja ima brojne knjige prijevoda. Idemo li korak dalje, tu su imena Marine Trumic, prozaika i prevoditelja, Luke Pavlovica, Simuna Muse, a okrenemo li se proslosti nezaobilazna su imena Ivana Strazemanca (1678-1758), Ivana Zovka (1864-1900), Ljubomira Zovka koji je pisao u BiH 1918-1943, Ante Malbase, autora istrazivanja srpskih i hrvatskih nacionalnih problema u Kallayevo doba, Zelimira Boba Jurcica, profesora Sveucilista Viktorija u Kanadi, autora vise knjiga medju kojima one "Ivo Andric u Berlinu 1939- 1941". A jos se prakticno nismo dotaknuli imena bosanskih franjevaca u Leksikon neuvrstenih. Tu valja poceti s Antom Slavkom Kovacicem, cija kapitalna knjiga Biobibliografija franjevaca Bosne i Hercegovine, da nista drugo nije uradio, a jest istrazivao fra Antu Knezevica, fra Matiju Divkovica, autor je brojnih bibliografija, preporucuje ga. Na zalost, poginuo je u ratu u Sarajevu 1992. Koliko tek njegova knjiga imena preporuca! Necemo sire elaborirati, ali spomenut cemo od mladjih ka starijima fra Marka Karamatica, fra Ivana Bubala, fra Andriju Zirduma, fra Miroslava Dzaju, fra Augustina Augustinovica, fra Bonifaca Badrova, fra Blaza Josica, fra Jaku Baltica, fra Nedjeljka Dugonjica Vrhovcica i brojne druge. Ali, cini se da je previse franjevaca unutra, pa se nekome ucinilo da bi bilo pretjerivanje unijeti ih jos. Premda, opce je poznato da su fratri u BiH stoljecima sve i sva, a zahvaljujuci njima i postoji bosansko- hercegovacko hrvatstvo.

I kad smo vec kod franjevaca, spomenimo se onda trojice koji su u njih bili, a nastavili su se kao svjetovni intelektualci i kojima svakako ima mjesta u Leksikonu: Petar Pejcinovic koji je prevodio latinske klasike, uz njega je i Simun Sonje sa slicnim referencama, dok je Ivica Mlivoncic novinar i publicist i u Leksikonu mu je mjesto kao i novinaru Nenadu Ivankovicu. Mlivoncic ima i dvije knjige: Crkva u Latinskoj Americi i Pape i Hrvati. I na ovome se ne iscrpljuje nase kandidiranje ljudi od pera za Leksikon, ali neka sad zasad ostane na tome.

U BiH vec cetiri godine djelatan je HDZU (Hrvatsko drustvo za znanost i umjetnost). To drustvo okuplja vise od stotinu sveucilisnih profesora, znanstvenika i umjetnika i izdaje Radove. Medju njima su i neki od uvrstenih u Leksikon, ali neki koji bi to po svemu zasluzivali, barem prema standardima koje mozemo procitati iz Leksikona, nisu tu, pa cemo ovdje navesti neka od imena s biljeskom "za". Akademici Marko Ciglar i Ladislav Ozegovic, te dopisni clan ANUBiH Zdravko Pujic sami se po sebi preporucaju. Tu je i fra Perica Vidic, akademski slikar i dopisni clan ANUBiH, a Bozo Matic ne jos davnasnji akademik. Slikar Miroslav Bilac, zajedno s fra Pericom Vidicem otvorio bi pitanje tretmana bosansko-hercegovackih hrvatskih slikara. Pa da ga onda otvorimo: Ljubo Lah, Mario Mikulic, te kiparica Ana Kovac imena su koja su BiH klasika i jednostavno je nejasno kako ih nema. Ima ih jos: Kajinic, Setka, Blazanovic. Pravo je cudo da je usao i Percinlic. Mozda je ovdje dobro spomenuti, nakon slikara, i respektabilne -- Srecka Simica, ginekologa, Stiepu Andrica, ekonomista, Josipa Baotica, filologa, Zvonimira Radeljkovica, anglista. Uz, u Leksikon uvrstene, Cvitkovica, Premeca, Sunjica, Topica, Ivankovica, Marjanovica, Ljolju i sl.

Naravno, nije neozbiljno ocekivati da tamo nadje svoje mjesto i natuknica HDZU, ako nece naci Radovi cija su tek cetiri broja izisla, ali jest za ocekivati da se nadje unutra mjesta za bosansko-hercegovacku periodiku tipa Jukic, Dobri pastir (Nova et vetera, Bosna franciscana), Svjetlo rijeci naspram uvrstenih. Jednako tako treba ocekivati mjesto i za HABENU, kad vec ima sve o HB. Nismo manje iznenadjeni ni sto nema revije Marulic, ma koliko ona znacila, niti njezina celnoga covjeka Radovana Grgeca, koji nije profila svoga oca Petra, ali jest vazan i kao prevoditelj i kao izdavac. Treba li se ovdje cuditi i sto je izostavljen Zvonko Ivankovic Vonta s knjigom Hebrang, kad je vec unutra Nenad!?

I dalje smo u umjetnosti. Kazalisnoj i filmskoj. Nemalo smo iznenadjeni da u Leksikonu nema mjesta za bosansko-hercegovacke hrvatske glumce tipa Zvonko Zrncic, Ante Vican, Ines Fancovic, Josip Pejakovic, ili nema rano preminuloga redatelja Ivice Matica, a naci cemo npr. Pejakoviceva rodjaka pjevaca Zlatka. Nije ni to u toj bransi sve, ali otvara i taj segment, i taj problem.

Mozemo i o sportu. Necemo se iznenadjivati sto u Leksikonu nema male Lucicke, ona se u tenisu pojavila jucer, ali da nema Boksica, pored Sukera i Bobana, iznenadjuje. Nema ni Jarnija, ni Marijana Benesa, ni Ivice Osima, ni Katalinskog, Bukala, Vladica, i uopce je tu kriterij cudan. Imaju npr. Berlin, Zajec, Zambata, ali nema Kranjcara, Lamze, Mlinarica. Sto je tu kriterij? Broj utakmica za reprezentaciju, Dinamo, zgodici, igre u stranim klubovima...

Lose je prosao i Rudi Tomljanovic, svjetski ugledan menedzer Houstona koji je prvak NBA ili slovenski skijas Rok Petrovic, hrvatskoga podrijetla, kao sto su po tom nacelu usli u Leksikon i Tommaseo, Tomizza, Malkovich, Siksto V. Po tom bi kriteriju bilo mjesta i za spomenute dvije sportske velicine, te za venezuelanskog pisca Prassela, hrvatskoga podrijetla.

Poseban segment bili bi socijalisticki, tj. komunisticki politicari i vojnici. Uzalud je npr. traziti generala Ivana Gosnjaka ili Milana Gorkica, Kostu Nadja ili Ivana Brigica, Slavisu Vajnera, Marijana Baruna, a svi oni i jos niz drugih dokazom su hrvatskog antifasizma, zastupnici su odredjene ideje u doba kad je ona bila svjetski projekt, pa ma sto to znacilo.

I ne bismo vise. Tek da ukazemo i na usput zapazene propuste. Uz Aliju Nametka nema uopce podatka o smrti, a u bibliografiju mu je uvrsten cak Sarajevski nekrologij objavljen 1996. Ni za Jakova Jurisica nema podatka o smrti, a poginuo je u ratu, tocnije, ubili su ga cetnici. Uz Branka Mikulica nema datuma smrti, tek mjesec i godina. A sva tri su se podatka mogla dobiti jednim telefoniranjem u Sarajevo. I tko zna koliko takvih propusta ima?

I najposlije nesto emotivno, blisko -- Vares. U Leksikonu se ne vidi sto je to bilo s Varesom. Vidi se da su u travnju i svibnju 1993. u Vares stigli Hrvati iz susjednoga Kaknja, da napetosti rastu u lipnju i da su se tada Hrvati i HVO evakuirali. Istina je drukcija, jer Vares je napusten u studenome. Nesto u svemu nedostaje. Moguce je da i takvih gresaka ima. I kad je vec Vares u pitanju, recimo da se u njemu crkva ne zove sv. Mihajla, nego Mihovila. U Varesu je Mihajlo srpsko ime. Uz imena onih Hrvata koji su iz vareskoga kraja valja pribrojiti Lastrica, koji je iz Ocevije kod Varesa, a ne iz Ocevije u Bosni. Pogotovu je to krivo uz ime Barisic, Rafe, gdje se Ocevija spominje uz Visoko!?

Mozemo li mi iz Varesa, na kraju, izdvojeno, uz one koji su vec unutra (Simica, Cipru, Divkovica, Gavrana, Barisica, Lastrica, Kasapovicevu, Likica, Markotica, Trograncica) blago sugerirati i Ivicu Matica, fra Martina Brguljanina, fra Grgu Ilijica Varesanina, fra Nedjeljka Vrhovcica Dugonjica, Ivicu Mlivoncica?

I sto se tice Leksikona i buduce Enciklopedije, kojoj je Leksikon, ocito, predlozak, dobro bi bilo imati malo sire tijelo za BiH, a BiH, kako je dosada tretirana, tj. jednim covjekom u urednistvu (ovo nije nista vise doli sugestija), to bi moglo biti za npr. Gradiscanske Hrvate, za Hrvate u Jugoslaviji ili sl. Ivan Markesic, uz doista uradjen veliki posao, najveci otkako se BiH tretira ovako, ipak je premalo za povijest i kulturu Hrvata u BiH. Snage postoje i u Sarajevu i ovdje bi mogla biti ako nista drugo onda neka vrst podurednistva kojim bi rukovodio covjek tipa sada Ivana Markesica.

Do trecega, dopunskog sveska!


POTPIS: Zeljko Ivankovic, knjizevnik, Sarajevo
Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:48 Komentari ( 1754 )

DRAGOM NASEM TONYU
HI HI HA HI TONY NAVALA ZENA KOD TEBE PA DA IM SE PRIDRUZIMO I NAJVISE POLJUBACA OD NAS TRI SESTRE IZ GÖTEBÖRGA NADAMO SE DA I NAS NISI ZABORAVIO HOCES USKORO OPET NA OVAJ KRAJ JAVI SE TI MENI MI SMO POKUSAVALE DA TE NAZOVEMO ALI DRUGI TI JE BROJ HOCES NAS NAZVATI PLIZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZZ
NJEZNE CMOKE ZA TEBE OD NAS TRI
MMMMMMMMMM

Utipkao LJILJA - BILJANA - MAGDALENA - 25.3.2005. u 22:23 Komentari ( 0 )

Hvalov zbornik
Hvalov zbornik


HVALOV ZBORNIK, rukopis iz poc. XV st. Na 353 lista pergamenta ispisao ga je 1404. bosancicom, sa starijega glag. predloska, "Hval krstjanin", "u cast slavnom gospodinu Hrvoju, hercegu splitskom i knezu Donjih Krajeva i drugih mnogih zemalja". Zbornik je jedan od najpoznatijih rukopisa "crkve bosanske" u kojemu, medjutim, ima ikonografskih elemenata koji nisu u skladu s ucenjem bosanskih krstjana (Blagovijest, Raspece i Uzasasce); nalazi se u Sveucilisnoj biblioteci u Bologni (MS 3575, B). Bogato je uresen minijaturama, inicijalima, ornamentima, pojedinacnim figurama i kompozicijama. Dugo se smatralo daje i minijature izveo Hval koji za sebe kaze: "Ispisah zlatom kako i crnilom". Novije analize stila i tehnike slikanja ukazuju na dva minijaturista.

Jedan majstor slika na modroj pozadini, figure su mu izrazito plasticne s crnim konturama, smjestene u pravokutne okvire; guste namaze boje mjestimice ozivljava zlatom. On je pod izrazitim utjecajem gotickoga slikarstva na dasci. Pripisuju mu se minijature: Povorka apostola s Kristom, Raspece, Bl. Dj. Marija na prijestolju, Uzasasce, Kamenovanje arhidjakona Stjepana, Kralj David i Mojsije.

Drugi majstor slika na zlatnoj pozadini, a minijature smjesta u bogato izradjen arhitektonski okvir. Crtez mu je finiji, boje pastelnije, kvalitcta rada visa nego kod njegova suradnika na tom zborniku. Njemu su pripisani: Navjestenje, evandjelisti (osim Ivana), Krist blagoslivlje apostole, inicijali s ljudskim likovima i veci dio ostalih uresa.

Te minijature ikonografski i umjetnicki pripadaju gotickoj umjetnosti iz kruga dalm. slikara XV st. pa je vrlo vjerojatno da su ih izveli domaci , slikari. To potkrepljuje cinjenica da se neki likovi i uresi nalaze i u glag. Hrvojevu misalu (izmedju 1403. i 1404).

Zapis krstjanina Hvala







Minijature iz Hvalovoga zbornika








Dalmatinski kodeks bosanskih krstjana
http://www.vjesnik.hr/html/2004/03/07/Clanak.asp?r=kul&c=4




Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:20 Komentari ( 0 )

Pocetna > Aktualne teme > Linkovi
Pocetna > Aktualne teme > Linkovi

Linkovi


http://www.hkz.hr/Hrvatsko_slovo/2001/316/t27.htm
Tiranija UN-a u Bosni
Clanak Johna Laughlanda u "Spectatoru"


http://www.hic.hr/dom/340/dom10.htm
Reakcije na Laughlandov clanak


http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/bhhrg.htm
IZVJESCE BRITANSKE HELSINSKE SKUPINE ZA LJUDSKA PRAVA (BHHRG)
Medjunarodna zajednica i bosanski Hrvati


http://www.hns-bih.org/dokumenti.htm
Web stanica Hrvatskog narodnog sabora


http://www.posluh.hr/hkdu/kornelija.htm
STO JE U POZADINI SUDJENJA HRVATIMA SREDNJE BOSNE


http://www.hkz.hr/1982.htm
ZRTVE MEDJUNARODNOGA SUDA U DEN HAAGU



http://jagor.srce.hr/zatocenici/blaskichr.htm
Sudski proces hrvatskom generalu Blaskicu


http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000309/novosti2.htm
Interview s generalom Slobodanom Praljkom



SLUCAJ KUPRESKICI


Prvi dio

http://www.hrt.hr/vijesti/arhiv/98/08/27/haag.html
Slucaj Tuziteljstvo u Haagu vs Kupreskici

http://www.un.org/icty/bhs/glance/kupreskic.htm
Predmet Kupreskic i ostali (IT-95-16-A)

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20000115/novosti.htm
HAASKI SUD ZA RATNE ZLOCINE DONIO PRESUDU SESTORICI HRVATA IZ SREDNJE BOSNE


Drugi dio


http://www.hic.hr/dom/366/dom07.htm
RAZGOVOR: VLATKO KUPRESKIC, JEDAN OD TROJICE RODJAKA KUPRESKIC, NAKON CETIRI GODINE ISTRAZNOG ZATVORA OSLOBODJENI OPTUZNICE HAASKOG SUDA

http://www.hic.hr/hrvatski/vijesti/arhiv/latest/BOSNA_I_HERCEGOVINA_-_25_10_2001_
Slucaj Haag vs Kupreskici poslije revizije presude




Razgovor s generalom Slobodanom Praljkom

http://www.hic.hr/dom/368/dom03.htm
Hrvati nisu krivi za rat s Muslimanima (1.dio)

http://www.hic.hr/dom/369/dom04.htm
Hrvati nisu krivi za rat s Muslimanima (2.dio)


http://www.hic.hr/dom/360/dom04.htm
Hercegovina je cudo
Razgovor s odvjetnikom Josipom Muselimovicem









Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:19 Komentari ( 1 )

Top 10
Top 10


Referendum-Web stanica o Hrvatima Bosne i Hercegovine
http://www.referendum.8k.com/


Sveueilište u Mostaru
http://www.sve-mo.ba/


General Blaškia
http://jagor.srce.hr/zatocenici/blaskichr.htm


Hrvatski tjednik FOKUS
http://www.fokus-tjednik.hr


Kratka politieka i kulturna povijest Bosne i Hercegovine
http://www.hic.hr/books/pavlic2


Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne-Mostar
http://www.dhkhb.info/

Dom i svijet
http://www.hic.hr/dom/


MEDJUGORJE - Svetiste Kraljice Mira
http://www.medjugorje.hr/


Pincom-politieki informator
http://www.pincom.info/

WWW.HR - katalog hrvatskih Web poslužitelja
http://www.hr/wwwhr/index.hr.html




Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:17 Komentari ( 0 )

superr


















Pocetna > Kontroverze > Politieko-povijesne analize: Ivan Aralica > Josip Pejakovic

Ivan Aralica:
Josip Pejakovic


U "Coridoru", casopisu sto se tiska u Sarajevu, od listopada 1994. nalazim razgovor poznatog glumca Josipa Pejakovica, koji je nekoliko godina bio moj susjed na Babanovcu ali se nikad nismo upoznali. Taj ce intervju bolje od ijednog znanstvenog diskursa opisati supstrat iz kojeg nice politika "hrvatskih Bosanaca". On ima i motto sto ga sam Pejakovic ispisuje: "Ima u Bosni ona najdivnija recenica: “pa, ljudi smo, majku mu, dogovorit cemo se!” Ovdje se ljudi drze za rijec, a stoka za rogove." Nije mi strano ovo sto Pejakovic kaze, na tom sam mottu gradio Duse robova. Medjutim, da biste taj dogovor postigli na politickoj razini, morate pronaci prikladan politicki model suzivota. Odaberes li krivi model, kao da i nisi imao zelju dogovoriti se kao sto se ljudi dogovaraju. A Josip Pejakovic ovako govori:

"A ja sam Bosnu volio kao covjek, jer sam je bukvalno poljubio u svaki njen dio. Ne postoji ni jedan potok iz kojeg nisam pio vodu. S punim pravom kazem: ljubio sam Bosnu, a pripadao jugoslavenskoj opciji, jer sam u Bosni volio i osjecao srce te fantasticne zemlje. I moja su djeca rodjena u zemlji najljepsih planina, gdje rastu najljepsi narcisi, a nikad se Bosne nisu odrekli. Njihov je tata bio jedan od najpopularnijih glumaca u Jugoslaviji. Njihov tata je dozivio da mu aplaudiraju sedamnaest minuta na nogama u Domu sindikata u Beogradu dok je govorio bas to “on meni nema Bosne”. Nije se udvarao ni cetnicima ni ustasama, vec ih udarao pravo po labrnji. Ima Bosne u pjesmi, “Ima Bosne, jer ne mozes prosuti ni Savu ni Drinu, ona nije ranjika da je prevrnes i prospes”. Medjutim, bit ce potrebno mnogo vremena i bojim se da ce neki drugi piti vodu samo onako da ti utrnu zubi, a da iz ovoga sto nam se dogodilo nece izvuci nikakve pouke. Niti sam poceo niti imam namjeru da zavrsavam. Ja sam zelio da trajem, nije mi se dalo. Prekinut sam u najvecem naboju, i uz sav trud u ovom intervjuu da kazem nesto lijepo ja ne mogu, jer bih pljunuo na sebe. Zato sam poderao svoj “ratni dnevnik” jer je ruzan. Jedino sto cu zapamtiti iz njega je ovo: “U ovom ratu sve je bilo tesko, ali najteze je bilo ostati covjek”.

Pamet su mi sacuvale uspomene, sjecanja, moji prijatelji. Kad onako legnem i znam da negdje u Backoj Palanci isto tako lezi Vojo Dakic, koji mi je jedini poslao paket i dva pisma u kojima kaze da me nije zaboravio i kaze da voli i mene i moju porodicu. Znam zasigumo da moji prijatelji na prostorima bivse Jugosalvije s kojima sam dvadeset godina dijelio i dobro i zlo misle na mene, kao i ja na njih sto mislim. To sto znani i neznani brinu o mojoj majci u Travniku, prije svih Omer Pobric, kome sam beskrajno zahvalan za taj trud u ime prijateljstva. Eto, vidis, koliko nama malo treba da budemo sretni. Vojo je i Omerov prijatelj. Vojo je rodjen u Bosanskom Grahovu, gdje danas stasaju najbolji cetnici, Omer je rodjen u Tesnju, gdje se najbolje tuku u ovom ratu, a ja sam rodjen u Travniku, koji je bio poznati ustaski kraj u drugom svjetskom ratu. I pored toga, sve to nam nije smetalo, ni cetnici, ni ustase, ni partizani, da nas trojica sjedimo na Dunavu, oni uz hladne Spricere, ja uz kokakolu i pjevamo. Sto? “Bosno moja, divna mila, lijepa gizdava...” Mi se tada nismo varali. I ako nas trojica ponovo sjednemo zajedno na nekoj od rijeka, tada ce sigurno biti Bosne. A dotle cekajmo.

"On meni nema Bosne!" Ima Bosne, Pejakovicu, i bit ce je, ali nema Bosne niti ce je biti kakvu ste vi poznavali. Ni Bosne ni njena okolisa kakav je bio i kakav ste vi voljeli. Nece biti Bosne, a ni Jugoslavije, u kojoj bi cetnici i ustase bili s jedne i s druge strane, a vi u srijedi da ih lakse udarate po labrnji, nekaznjeno, jer pripadate trecima, posvecenima. U Bosni ce, kako se sada cini, biti nekakvi kantoni, nekakve opcine, u njima Bosnjaci, Hrvati, Srbi, jedni kraj drugih, usporedno, komsije s nacionalnim imenima iz cije ce se volje tvoriti politicka Bosna. I nitko nikoga nece tuci po labrnji, jer ne bi smjelo biti ni cetnika, ni ustasa, ni balija – a ni onih trecih, odnosno cetvrtih, sto po labrnji tuku lijevo i desno. Jeste li se kad upitali, vi kao Hrvat, kako je bilo onom Hrvatu koga su drzali ustasom i tukli po labrnji u toj vasoj idilicnoj Bosni?... Ima Bosne i bit ce je, ali Bosne kakvu zamisljaju "hrvatski Bosanci" nema niti ce je vise biti, jer da bi takve Bosne bilo, morao bi se vratiti komunizam i Jugoslavija, a ti se pokojnici vratiti nece.

Ivan Aralica
Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:16 Komentari ( 0 )

2384, 6. Septembar 1996.
2384, 6. Septembar 1996.

JOSIP PEJAKOVIC, GLUMAC
Oprostaj od Beograda


--------------------------------------------------------------------------------
Veliko je pitanje kako bismo mi ovde reagovali da su se slicne stvari desavale u Beogradu. Kada je sve pocinjalo, kada je rusen Vukovar, mislio sam, a vjerovatno i svi drugi: to je strasno, ali sta ja tu mogu ucinit - nista!
Dvadeseti festival monodrame i pantomime odrzan u Zemunu 1992. godine, pamtice se, osim po "Medeji" Sonje Vukicevic i "Carolijama" Irfana Mensura, i po odsustvu sarajevskog glumca Josipa Pejakovica, jednog od laureata ovog festivala. Tog aprila umesto glumca stiglo je njegovo pismo, koje je publici procitao Rade Serbedzija. Blokada Sarajeva trajala je mesec dana, a pismo je Beogradjanima najavilo pakao kojem se grad priblizavao. Poslednja recenica je glasila: "A poslije svega moram da vam kazem: ne volim vas i ne trebam kao sto sam vas trebao i volio prije dvadeset godina. Veceras vas sve volim i trebam dvadeset puta vise." Svima je tada postalo jasno da stihove: "Necu da pucam u druga svog", koje su ova dvojica glumaca i prijatelja pevala sestog aprila, na poslednjem mitingu otpora pred Skupstinom BiH, niko nije ozbiljno shvatio.

Josip Pejakovic je bio cest gost beogradskih pozorista, a proslavio se monodramama "On meni - nema Bosne" i "Oj, zivote", za koje je tekstove sam napisao. Danas, cetiri godine kasnije, glumac koji nije odlazio iz Sarajeva za NIN kaze: "Planova nemam. Sto se mene tice ne vidim perspektivu. Sumnjam da ce me neko vidjeti vise na sceni. Ipak, snimio sam sjajan film sa Ademirom Kenovicem i Mustafom Nadarevicem. Zove se 'Savrsen krug', film o sarajevskom paklu. Iza Mustafine uloge krije se Abdulah Sidran, a iza moje Marko Vesovic."

Razgovaramo u kafani Narodnog pozorista. Pejakovic prica da je prelepo zdanje ostalo sacuvano i zbog dobre organizacije zaposlenih. On licno, formirao je grupu koja je pazila da se iz pozorista nista ne iznosi i ne pljacka. Predstavljalo je pocetak duhovnog otpora u Sarajevu. Kasnije je, kaze nas sagovornik, dobijena podrska Skupstine grada pa je formiran Stab za zastitu dobara kulture, institucija i ljudi, koji je on vodio i koji je "dobro obavio posao".

Da li vam nedostaju susreti i aplauzi u drugim sredinama?

- Kako da ne. Lud je ko kaze da mu je ljepse da igra u Pirotu ili Surdulici nego, recimo, na festivalu malih i eksperimentalnih scena u Sarajevu. Najveca glumacka i zivotna skola za mene su rad i nastupi vezani za Beograd, Zagreb, Ljubljanu, Skoplje... Steceno bogatstvo je nemjerljivo. Divno smo saradjivali. Ipak, ja sam se uvijek vracao svom Sarajevu. Smatrao sma ga svojom spavacom sobom. Kao, uostalom, i cijelu Bosnu. Dolazio sam da prespavam i odsanjam. Onda sam hitao da svoje snove o Bosni pokazem Beogradu i Zagrebu.

Iz Beograda su do vas verovatno stizale ruzne price vezane za vase navodno nedolicno ponasanje u ratu. Pricalo se da u Centralnom zatvoru mucite Srbe i da ste postali vlasnik javne kuce. Koliko su vas takve price povredile?

- Uzasno. To je islo kao gradic Pejton svako vece na televiziji. Moja djeca su to gledala, njihovi prijatelji... Svi su gledali. Nisam mogao vjerovati da ta vrsta klevete moze proci. Prvi put sam bio zbunjen. Vidio sam da to uzima maha, da me se ljudi pocinju bojati i razmisljati u stilu: ako to radi Srbima, sutra ce vjerovatno i Hrvatima i Muslimanima. Ljudi su poceli zazirati od mene. Znate, ja sam radio neke ozbiljne stvari u ovom ratu, mnogo ozbiljnije nego sto ljudi pretpostavljaju. Ali, nisam bio spreman da bas svakoj fukari objasnjavam sta ja to radim. Sto se Beograda tice, oni koji su me mogli braniti i koji su imali mogucnosti, to nisu ucinili. A ja bih njih branio. Tu je razlika.

Od koga ste konkretno ocekivali zastitu. Imali ste mnogo prijatelja...

- Od pocetka rata nisam dobio nijedan paket. Zna se moja adresa u Sarajevu i koliko ja imam djece. Nemam vise obzira ni prema kome. Medjutim, sve ratno vrijeme brinuo sam o sada nazalost pokojnom Vlajku Ubavicu, tada upravniku Narodnog pozorista. Brinuo sam o Ljubi Lahu, jednom od najvecih slikara, koji bi inace umro do gladi. Brinuo sam o Zoranu Simonovicu kojeg je ovaj rat otjerao u ludilo, o za vas nepoznatom Nikoli Popovicu, inzenjeru, koji me danas smatra i ocem i majkom. Brinuo sam o novinaru, sinu pokojnog Ace Stake. Brinuo sam o tome da se profesoru Leovcu, Miloradu Ekmecicu, Sveti Koljevicu i drugim profesorima Sarajevskog univerziteta ne desi jos gore od losih stvari koje su im se desavale u ovom gradu. Brinuo sam o Zoranu Becicu, o Ratku Petkovicu i nosio im hljeb onda kada im je bio najpotrebniji... E, to su ti Srbi koje sam ja mucio. I nisam o njima brinuo zato sto su Srbi vec zato sto je rijec o mojim kolegama i prijateljima.

Rekli ste da svaki Sarajlija, posle svega sto je za ove cetiri godine doziveo, u narednih deset godina ima pravo na monolog...

- Na Sarajevo se srucio fasizam. Ja se sa politicarima u Sarajevu ne slazem, ali ne mogu reci ovo nije moj rat, jer mi je granata pala u spavacu sobu. Sada u Sarajevo ulazi ko hoce i kad hoce. To je u redu. Ali ne postoji vise nijedan relevantan cimbenik preko Save ili faktor u Beogradu koji bi mogao da nam drzi lekcije. Pustite nas da se rahat patimo. To je bastina koju mi nosimo iz ovog rata. Dakle, nema beslovesnih pitanja da li smo sami bacili granatu na sebe, jesam li zapalio sopstveni stan, jesam li, konacno, mucio Srbe u Centralnom zatvoru. Vjerujte u sta hocete da vjerujete, mene to vise ne zanima.

Na pocetku rata u Beogradu se raspravljalo o mogucnostima umetnickog bojkota. Od toga nista nije bilo?

- Ja sam se odlucio na sutnju. Da mi niko sutra ne moze spocivati da sam se podvukao pod politiku Alije Izetbegovica - time sto sam igrao predstave pred njim, za njega ili za bilo koga, kao sto su to radile moje kolege po Beogradu i po Zagrebu.

Da li ste ocekivali znatniji otpor politici u Srbiji?

- Nisam ocekivao nista. Moj odgovor je u kontradiktornosti sa onim sto sam vam rekao do sada. Veliko je pitanje kako bismo mi ovdje reagovali da su se slicne stvari desavale u Beogradu. Kada je sve pocinjalo, kada je rusen Vukovar, mislio sam, a vjerovatno i svi drugi: to je strasno, ali sta ja tu mogu uciniti - nista! Onda je rat stigao u Gradisku, rekao sam: to je daleko od Sarajeva. Pa onda u Zvornik. Mislis da su to pogranicni prelazi, da to tako mozda treba. Kada je mecka pocela igrati ovdje oko Srebrenice, uhvatio sam se da mislim: sta ce mi Srebrenica, to je ionako selo. Kad je stiglo do Ilijasa, razmisljao: pa ako, to je industrijska zona. A onda mi je rat usao u kucu, al' opet hvatam sebe kako mislim: pa dobro, nije na mom spratu. Tek kad su me sabili u podrum, shvatio sam da se oni ne igraju. Nista nije trebalo da ucinite za mene, jer ni ja ne bih ucinio za vas.

Pred predstojece izbore u Bosni mediji pre svega potenciraju pricu o perspektivama i mogucnostima zajednickog zivota. Da li je on moguc?

- A znate li kako to oni zovu? Upotrebljavaju rijec od koje se uvijek najezim - suzivot. Suzivot su izmislili suljudi koji su do rata i doveli. Ovdje postoji zivot. Zajednicki zivot mora biti ponovo omogucen.

Koliko je trebalo i treba hrabrosti da se u Sarajevu ostane? Pretpostavljam da ste i vi imali mogucnost da odete?

- Nisam. Da sam imao mogucnost, ja bih otisao. Hajde, recite mi mjesto i ja cu otici. Uvijek sam bio sa obe noge, sa oba tabana zakovan za ovo tlo. Gdje bih ja bio to sto jesam ako nisam u Sarajevu?

Cini se da Sarajlije prestrogo sude o svojim sugradjanima koji su otisli iz grada. Pogotovo o nekim javnim licnostima.

- Licno sam se borio da Kusturicu njegove stvari sacekaju na mjestu, ako se ikada vrati. To sam smatrao svojom duznoscu. Skoro sam gledao "Podzemlje" . Film mi se dopao i iskoristio bih ovu priliku da Kusturici cestitam na uspjehu.

Koliko vas je rat promenio?

- Izmijenjena je moja infrastruktura. Sada vise ne osjecam nikakvu potrebu da se popnem na scenu. Moja publika prezivjela je mnogo vece drame od onih koje joj ja mogu predociti. Rat je pojeo moje najbolje glumacke godine. I desilo se to da vise nikom ne vjerujem. Nikome.

Ima li konkretnih dogadjaja koji su uticali na formiranje takvog vaseg stava?

- Najvise me je zaprepastila ravnodusnost onih koji su mogli pomoci a nisu. Ovog puta radi se o Sarajlijama. Dalje, mene su proglasili ustasom koji kolje Srbe u Centralnom zatvoru, a ovi su me opet preko Save proglasili izdajnikom hrvatskog naroda, dok me je treca strana proglasila lopovom. Samo, veci mi kompliment nisu mogli dati. Ja sam najsretniji covjek na svijetu jer ni u jednom toru igrao nisam, niti cu ikada igrati. A da mi se pruzi prilika, sigurno bih dobio aplauz tih naroda o kojima oni tako sad vjesto, kandzijama, bicevima i kerovima vode brigu.

Imate li zelju da posetite Beograd za koji vas, kazete, vezuju lepe uspomene?

- Osjecao bih se kao na groblju. Za mene Beograda vise nema, a ne vjerujem ni da ce ga biti. Zelim da ga pamtim po lijepom. Rijec je o gradu u kojem sam postao to sto jesam. Da bi te priznali u Sarajevu, morao si da uspijes u Beogradu. Brak izmedju mene i vaseg grada bio je sjajan. Nasilno je prekinut. A oni koji hoce da dodju ovdje, da se sretnu sa mnom, morat ce prvo na cevapcice i kad ih budu jeli moraju znati da je pored njih tu i neko drugo meso zbog kojeg im moraju prisjesti. To je karta koju moraju platiti u Sarajevu. Morbidno, ali tako... Na intervju sam pristao zbog ovakvog kraja. Ipak, kao sto sam rekao, za to ne krivim nikoga. Mozda sam kriv sto sam ostao da vam sve ovo ispricam.

Zvucite pesimisticki.

- Optimista je napravio avion, a pesimista padobran. Ovo je vrijeme padobrana. Ako vec padamo, bilo bi dobro da se sto manje ugruvamo. Svi smo, dijagramski gledano, u depresivnom dzepu. Raspadom SFRJ svi smo izgubili. Ovdje rat nije zavrsen. On je samo zaustavljen.

Marijana Milosavljevic

Utipkao xxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx - 25.3.2005. u 22:15 Komentari ( 0 )

POZDRAV
ETO NAS DVIJE SMO
BILE NA STRANICI MARIA I STRANICA MU JE SUPER ZELIMO RECI SVIM DALMATINCIMA DOBRE VOLJE DA JE POSJETE S NJE SMO UZELI PJESME PRICE ITD http://www.mariobrkic.tk/

POZDRAV
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:36 Komentari ( 2 )

Josip Pupaeia - Moj križ svejedno gori
Josip Pupaeia - Moj križ svejedno gori

Evo me, moj svijete, na raskršau
i tvom i mome
Oprostimo se. - Ti plaeeš
Moj križ svejedno gori.
Udaljuješ se; bez pozdrava, bez rijeei, bez boga
I odlazim prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Snijeg pada
Zemlja raste
A ti poražen toneš
Grad li se, selo, ili neki posti?eni narod
U kremi
Moj križ svejedno gori
Uzdignut
Razapet
Mraean

Dovikujem ti. - On gori
Dovikujem ti. - Ti strepiš
iskre po tebi pršte
Peku straviene snove
Moj svijete, uzalud stvaran
Moj svijete uzalud ljubljen
Moj svijete
Udaljujem se. Pružam za tobom ruke
Sjene velikih vojski nadiru iz davnina
Zrak su omastile strijele
Razbijen
Usitnjen sanjaš
Neprestane pritištu more
Vjekovi pokapaju svjetlo
Rane otaca izrastaju u kraste
Divna majka Margarita prodaje suze
Majka Margarita
Moj križ svejedno gori
Nosim ga - moj križ a tvoje ime
Nosim ga
Slomljen ma sveean
Puta ne vidim nigdje
Voda po kojoj hodam hlapi
Poda mom bujaju pare
moj križ svejedno gori
Oblistava u beskrej tvoje ime
Udaljujem se
I putujem prema istoj nepoznatoj zvijezdi
Ti toneš po svome snu
A ja koracam
I grcam, i grcam, i gledam prema beskreju
Moj križ svejedno gori
Moj križ a tvoje ime.

http://www.mariobrkic.tk/
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:21 Komentari ( 0 )

Vladimir Nazor - Zvonimirova la?a
Vladimir Nazor - Zvonimirova la?a

Još je tu. - Na tvrdoj siki
Jošte leži nasukana.
Osamsto minu ljeto,
Što je mlade sa svih strana,

Što je lome i drmaju
Burni vali i oluje.
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je - al još tu je!

Pokraj Draea i Sasena,
Brlizu Krfa, pred Avlonom
Borila se ona slavno
I s galijom i s dromonom.

Na njojzi je sto tragova
Udaraca i uvreda,
Na njojzi je sto znakova
Veljih slavlja i pobjeda.

konop zuji u vjetrini:
"Ko lanac sam gvozden bio,
Kad o meni, svet, slobodan,
Kockasti se barjak vio."

Škriplje krma: "Gdje si sada,
Snažna ruko kormilara?
Eemu, more, uvijek na me
Tvoj se ljuti bijes obara?"

A utroba u meaavi
Noanoj jeei: Aoh, ta slika,
Do kada ae da me drži
U eeljusti od eelika?"

Sanja lijepim o zemljama,
Hole borce i galije;
A vjetar joj krmu ruši,
A talas je u bok bije.

I la?a se snažno trza:
"Zar da ovdje tužno gnjijem?
Dignite me: neka ?ipnem,
Nek zajedrim morem tijem!"

Osamsto ljeto teee,
I sve vali la?u biju,
I sve sikau munje žive,
i jesenje kiše liju.

Snažno o nju udaraju
Vjetar, talas i oluje,
Slomila se, prignula se:
Na pijesku je - al' još tu je.

http://www.mariobrkic.tk/
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:19 Komentari ( 1 )

Silvije Strahomir Kranjeevia - Moj dom
Silvije Strahomir Kranjeevia - Moj dom

Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,
I brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijetom prosim,
I... gutam svoju bol!

I sve što po njoj gazi, po mojem srcu pleše,
Njen rug je i moj rug;
Mom otkinuše biau sve, njoj što uzeše,
I ne vraaaju dug.

Ja nosim boštvo ovo - ko zapis eudotvorni,
Ko žiaa zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past au utoma.

Ah, ništa više nemam; to sve što sam spaso,
A spasoh u tom sve,
U eemu vijek mi negda vas sreaan se je glaso
Kroz earne, mla?e sne!

Kroz požar, koji suklja, da oprži mi krila,
Ja obraz pronijeh njen;
Na svojem srcu grijem vea klonula joj bila
I ljubim njenu sjen.

I kralje iznijeh njene i velike joj bane,
Svih pradjedova prah,
Nepogažene gore i šaren-?ulistane
I morske vile dah.

...Ja domovinu imam; tek u grud sam je skrio
I bježat moram svijet;
U vijencu mojih sanja vea sve je pogazio,
Al ovaj nije cvijet.

On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim mukom
Na javi i u snu,
I preplašen je trzam i skrbno pipam rukom:
O, je li jošte tu?!

Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepši san;
I moja žedna duša tom sankon joj se klanja
I pozdravlja joj dan.

U osamniekom kutu ja slušam trubu njenu
I krunidbeni pir,
I jedro gdje joj bojno nad šumnu strmi pjenu
U pola mora šir!

Sve, cvjetno kopno ovo i veliko joj more
Posveauje mi grud;
Ko zvijezda sam, na kojoj tek njeni dusi zbore,
I... lutam kojekud.

Te kad mi jednom s dušom po svemiru se krene,
Zaorit au ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!

EVO JOS LIPIH STVARI OD MARIA MARIO SVAKA CAST
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:16 Komentari ( 0 )

eto toliko
http://www.mariobrkic.tk/ OVA ZLATNA OSOBA OVE ZLATNE RUKE IMAJU SMISLA ZA HUMOR ZA SVE STRANICA TI JE ODLICNA SAMO TAKO NASTAVI POSJETITE NJEGOVU STRANICU OVE HUMORE SAN SKINILA SA NJEGOVE STRANICE MARIO SVAKA CAST SUPER SI CMOKIC TVOJA DALMATINKA MARE!!!
Utipkao HAjDuCiCa & DaLmAtInKa - 25.3.2005. u 20:12 Komentari ( 0 )

Prvi znaci da imaš problema s alkoholom
Prvi znaci da imaš problema s alkoholom

Gubiš u sva?ama s neživim predmetima.
Moraš se držati za travu da ne bi pao sa Zemlje.

Tvoj posao smeta tvom opijanju.

Doktor pronalazi tragove krvi u tvom krvotoku.

Stalno ti pada WC daska na vrat.

24 sata u jednom danu, 24 piva u jednom sanduku. Slucajnost? Ne bih rekao!

Dvije ruke, samo jedna usta... to znaei imati problem s piaem.

Lakše izoštravaš pogled s jednim otvorenim okom.

Netko pomakne parking kad god si u kavani.

Padaš s poda.

Hej, 5 piva ima isti broj kalorija kao i jedan hamburger. K vragu s jelom.

Cijela birtija kaze "Bok" kad ulaziš.

Misliš da su eetiri osnovne namirnice kofein, nikotin, alkohol i žene.

Roseanne ti se aini lijepom.

Svake veceri ti se sve više svi?a susjedova maeka.

Više ne prepoznaješ svog partnera ako ga ne gledaš kroz dno eaše.

I veeeras te taj prokleti ružieasti slon prati kuai.



Utipkao HAjDuCiCa - 25.3.2005. u 20:08 Komentari ( 0 )

10 Dalmatinskih zapovidi
10 Dalmatinskih zapovidi

1. Eovik se rodi umoran i živi da se odmori
2. Ljubi krevet svoj ka samoga sebe

3. Odmaraj se danju - da noau možes spavati

4. Ne radi - rad ubija

5. Kad vidiš nekog da se odmara, pomozi mu

6. Ne eini danas ono što možeš sutra

7. Radi manje nego možeš, a ono što možeš prebaci na drugoga

8. U ladu je spas - od odmaranja niko nije umra

9. Rad donosi bolest - ne umri mlad

10. Kad poželiš raditi, sidni i prieekaj - vidit eeš da ae te proai

Utipkao HAjDuCiCa - 25.3.2005. u 20:07 Komentari ( 2 )

10 Zagorskih zapovijedi
10 Zagorskih zapovijedi

1. Tuži bližnjeg suseda da on ne bi tebe
2. Ak' susedu crkne krava, ti moraš ubit dve da bi bil bolji od njega

3. Što cešce podvaljuj pajdašu svom, nek mu se smije cela birtija

4. Klet ti je jedina crkva gde se spominješ imena Boga svoga uzalud

5. Treniraj svaki dan što više da bi se uspel više puta na dan napit i otreznit

6. Tvoje je vino najbolje v celom Zagorju

7. Ljubi trseka svoga i kumu Baru pod njim, više neg samoga sebe

8. Svaki Zagorec mora biti dober pajdaš, muzikaš i trinkaš

9. Seti se covek da je Zagorec najpametneši na svetu i nema pametnijeg od tebe

10. Nikad ne priznaj da si Zagorec, jer buju sve odmah znali o tebi

Utipkao HAjDuCiCa - 25.3.2005. u 20:07 Komentari ( 0 )

Školski biseri
Školski biseri

Za vrijeme II svjetskog rata poginulo je 1,700,000 mrtvih.

Može biti i kriva površina, ali da je ravna.

Još jednom au ponoviti i više neau, mada možda i hoau.

Što prije završimo, prije eemo biti gotovi.

Tiho neka ti napiše.

Pažljivo dokopavamo amonijak.

Uzmete loneanicu za koju sigurno znate da ima korijen.

Nekoliko višestanicnih stanica

Sijalica je plava, ali se može koristiti i neki drugi zvuk.

Ribosomi su rezultat elektronskog mikroskopa

Ovu biologiju bismo precizno mogli nazvati OPEA BIOLOGIJA.

Eupasto korijenje

Te brojke imaju sve slabiju vrijednost.

Stjecajem okolnosti, dugo je živio.

Mina se pronalazi tako sto se ona prvo prona?e.

Prona?eni su mnogi pronalasci

Što sam ja ovim time željela reai?

Individualna stvar pojedinca.

Sjede pored nekog bazena i jedu ležeeki.

Smanjuje se površina obradivih poršina.

Svi mi imamo oai i eujemo.

Lapsus kredae

Kao dijete bio je djeeak

Znak je nešto što se namjerno upotrebljava za izraz neeega

A vama se ne diže kad ja ulazim?

Prvi aerodrom je sletio 1923. godine.

Kod Rimljana je noa trajala jako dugo - do ujutro!

Sjedi tamo na mjesto i do?i odgovarati!

15000 stanovništva

Samo vi prieajte... Neau nikog da eujem!!!

Ako je lakmus u obliku plave boje...

Neka se javi 'ko je odsutan.

Iks minus pa na kvadrat

Sigurno da vjerojatno postoje neka istraživanja.

U veeim dubinama vode mala je kolieina vode.

Goya je roden od 1746. do 1828.

U prethistorijskom dobu vršeno je razmnožavanje bez ikakvog reda.

Opomenem li te jos jedanput, izbacit au te bez opomene!

Završava se nekako nezavršeno.

Od njega zavisi hoae li dobiti jedan ili ide na popravni.

Jedino što ovdje smeta je to što 1 nije 2, ali to nije važno.

Da nikog nisam eula osim samu sebe!

Prosto je komieno koliko je smiješno.

Svaki treai Kinez je Japanac.

Živjeli su u IV vijeku prije Nove Godine.

Uradit eemo zadatak pod brojem A.

Nešto ste me gledali tiho.

Ovo sad nema veze što ja prieam.

Greška je u meni.

'Ko se okrene, odmah ocjena više!

Ako se magnezij gleda u oai može se oslijepiti.

Tekueina je isparila iz vode.

I ja sam prije šest godina bila mlada!

Ne smije se pisati olovkom i gumicom!

Kad nisi odgovarao?

Il' do?es il' te nema!

Nemoj, pod hitno!

Imate otiske cipela po nogama.

Na žalost, vo?ena su samo dva svjetska rata.

Ova tabla je posljednji krik tehnike.

Nisam ja mutav, nego mi se jezik zapetljao iza zuba.

Pogubljen je i bio je osu?en na smrt.

Sretan ro?endan!- Nema na eemu.

Što sjedis tu kao ovca koja je pojela maeku?

Funkcija prvo raste, pa onda otpada.

Jel' slušate vi sto ja pišem?

Gdje se sreae veliki oveji metilj?- Kod svinje.

Ove epruvete nisu dobro neoprane.

Daj izluftajte prozore!

Sad eemo vježbati dole u dvorani. Sigurno je hladno kao u paklu.

I što više volis svirati, kontrabas ili harmoniku?- Sintisajzer.

Kreketali k'o majmuni!

Vea su se i vrapci vratili iz dalekih krajeva!

Uspavanka je vesela pjesma.

On je slueajno ro?en.

Razlika izmedu eovjeka i životinje je umni razum.

Nije ti dobra koncentracija pažnje.

Kod tebe je situacija eista, ali ne znam što ees imati na polugodištu!

Ma ne prieaj, telac jedan!

Neprijatelj uvijek oeekuje, samo nekad više, a nekad manje.

Eovjek lakše primi zarazu ako je gladan, ako nije jeo godinu dana.

U stambenim zgradovima.

Jesam li ja tebi lijepo rekao da sjediš lijepo kao što i svi ostali stoje!

Tijelo dobija modroplavu boju. Ako tijelo dobije modroplavu boju onda ima više šansi da ostane živ!

Kineski zid je visok 15000 km... Ovaj, ne! Znala sam ja to, ali sam pogrijesila... širok je 5 km.

U srijedu au vam dati nenajavljeni kontrolni.

7 dana dnevno.

Od svih pasa, maeka najviše skaee.

Ma?arska je prva po broju ubojica koji se ubijaju.

Kad se temperatura ohladi...

Puši, puši. Pušit ees ga ti meni u kolovozu.

Kažem da au vas iskljueiti, makar vas iskljueila.

Bolcmanova konstanta je uvijek konstantna.

Ti me nisi zadovoljio. Neka ti otac sutra dode.

On je bio slikar i pretežno je slikao slike.

Upali svjetlo da se bolje euje

Ovi vjetrovi pušu sa zapada i zato se zovu sjeveroistoeni

Oblak se mjeri od poeetka oblaka

Najmanja gustoea naseljenosti je tamo gdje ljudi nisu naseljeni

Ljubice ustani, ti si dobrovoljac.

Umro je pred kraj svoje smrti.

Imam svjedoke da sam spavala sama. (na ekskurziji)

Ovaj zadatak eemo raditi na jednom od prethodnih satova.

Ovaj zadatak nema rjesenje, ali eemo ga mi ipak uraditi.

Piši ovako, poslije eemo vidjeti što.

Srebro je srebrnasto-sive boje.

Pravac se odre?uje pravcem desne ruke.

To je takozvani "melting pot" ili kotao koji melje.

Latinska Amerika se proteže od Arktika do Antarktika.

Kakvo vrijeme donose pasati?-Suho i vlažno.

Postale su najveae u proizvodnji stoenih proizvoda zato što oni gaje stoku.

Sultan je dao zemlju u zavisnosti od zasluga koje je narod zaslužio.

Koji dio uha je najvažniji? - Vanjsko, srednje i unutrašnje.

Ne šutiraj tu odbojkašku loptu s nogama, razbit ae se!

Je l' sam ja rekla da se košarkaška lopta šutira samo s rukama!

Svemir je mraean i hladan prostor. To je zbog toga što tamo vladaju niske temperature

10 radnika platiti ae po 5 zlatnika, to je 25.

Klarinet je preteea klavira

Oni su pospješili razvitak nafte

Ne moze sreaa uvijek biti nesreaa.

Grmi munja.

Granica je umjetna zato što nije prirodna.

Ja odlicno poznajem Marxa

Udovica je žena koja nema muza.

Kokoška i jaje su jedno te isto, jer je kokoška nastala iz jajeta.

Sve je toeno, ali negdje postoji grešeica.

Recite svim vašim roditeljima...

Pastorae nije svoje dijete, nego tu?e. To je dijete od druge žene.

Ono sto je bilo, to je vea prošlo.

Iselili su se, što prisilno, što nasilno.

Jel' se eujem ja pozadi?

Kupila sam prsluk bez rukava.

Zavladala je glad, a i nestašica hrane.

Dozvolite mi da u naletu svršim



Utipkao HAjDuCiCa - 25.3.2005. u 20:02 Komentari ( 0 )

...sa bosanskih federalnih puteva
...sa bosanskih federalnih puteva

Da bi bosansko federalno osiguravajuae društvo pokrilo štetu,vozaei moraju popuniti odre?ene formulare gdje, izmedju ostalog, trebaju u što manje rijeei opisati nesreeu. Ovo su neki od istinitih primjera:

-Vraeajuai se kuei, ušao sam u pogrešno dvoriste, i udario u drvo koje nemam

-Drugi auto je udario u moj, ne dajuei nikakvo upozorenje o svojim namjerama

-Mislio sam da je prozor kola otvoren, ali sam shvatio da nije kad sam gurnuo glavu kroz njega

-Sudario sam se sa parkiranim kamionom, koji je dolazio iz drugog pravca

-Kamion je prošao kroz moju šofer-sajbu, pravo u lice moje zene

-Pješak me udario, i podvuk'o mi se pod auto

-Taj tip je bio po cijelom putu. Morao sam da skrenem par puta, prije nego što sam ga lupio.

-Poeeo sam da se klizam po putu, bacio pogled na punicu, i sletio preko nasipa

-Pokušavao sam da ubijem muhu, kad sam udario u banderu

-Eetrdeset godina sam vozio, kad sam zaspao za volanom, i doživio nesreau

-Dok sam prilazio raskrsnici, znak se iznenada pojavio na mjestu gdje nikad prije nije bio. Zato nisam uspio da zakoeim na vrijeme, i izbjegnem nesreau

-Da ne bih udario branik kola ispred mene, pokosio sam pjesaka

-Moj auto je bio legalno parkiran, kad je krenuo unazad, i udario u susjedna kola

-Nevidljivi auto je došao niotkuda, udario moja kola, i nestao

-Rekao sam policiji da nisam povrije?en, ali kad sam skinu kapu, uvidio sam da imam frakturu lubanje

-Bio sam ubije?en da starkelja nikad ne bi ni stigao na drugu stranu, kad sam ga udario

-Pješak nije znao na koju stranu da bježi, pa sam ga zgazio

-Vidio sam starijeg gospodina usporenih pokreta i tužnog izraza lica, kako se odbija od haube mog automobila

-Neposredan uzrok nesreae je bio mali eovjek u malim kolima, ali sa velikim ustima

-Ispao sam iz auta dok je slijetao s puta. Kasnije me u jarku našao neki pas lutalica

-Bandera mi se brzo priblizavala. Pokušao sam da skrenem sa njene putanje, kad me je udarila

Utipkao HAjDuCiCa - 25.3.2005. u 20:02 Komentari ( 0 )

Stranica (Page):   << Natrag (Back)   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50   51   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84   85   86   87   88   89   90   91   92   93   94   95   96   97   98   99   100   101   102   103   104   105   106   107   108   109   110   111   112   113   114   115   116   117   118   119   120   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130   131   132   133   134   135   136   137   138   139   140   141   142   143   144   145   146   147   148   149   150   151   152   153   154   155   156   157   158   159   160   161   162   163   164   165   166   167   168   169   170   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180   181   182   183   184   185   186   187   188   189   190   191   192   193   194   195   196   197   198   199   200   201   202   203   204   205   206   207   208   209   210   211   212   213   214   215   216   217   218   219   220   221   222   223   224   225   226   227   228   229   230   231   232   233   234   235   236   237   238   239   240   241   242   243   244   245   246   247   248   249   250   251   252   253   254   255   256   257   258   259   260   261   262   263   264   265   266   267   268   269   270   271   272   273   274   275   276   277   278   279   280   281   282   283   284   285   286   287   288   289   290   291   292   293   294   295   296   297   298   299   300   301   302   303   304   305   306   307   308   309   310   311   312   313   314   315   316   317   318   319   320   321   322   323   324   325   326   327   328   329   330   331   332   333   334   335   336   337   338   339   340   341   342   343   344   345   346   347   348   349   350   351   352   353   354   355   356   357   358   359   360   361   362   363   364   365   366   367   368   369   370   371   372   373   374   375   376   377   378   379   380   381   382  383  384   385   386   387   388   389   390   391   392   393   394   395   396   Napred (Next) >>