NENAMETLJIVA Supruga metkoviakoga gradonaeelnika utrku je gledala s prijateljicama, ne pokazujuai želju da se druži s politiearima
Grozdana: kraljica Neretve
Predsjednika Mesiaa ugostila je Jambova supruga, domaaica koja ima ušte?evinu od pet milijuna eura
Pisala: Bisera Lušia
Snimio: Tom Dubravec
Metkoviaki gradonaeelnik Stipe Gabria Jambo i njegova supruga Grozdana, najbogatija hrvatska domaaica koja ima ušte?evinu od pet milijuna eura, još su se jednom iskazali dobrim domaainstvom predsjedniku države Stipi Mesiau. Oni su ga ugostili uoei poeetka 8. utrke la?a na Neretvi, premda je Jambo malo zakasnio na doeek predsjednieke kolone vozila koja je dojurila u Metkovia, pa je predsjednik Mesia svoje domaaine nekoliko puta morao priupitati, s nestrpljenjem oeekujuai gradonaeelnika: "Di je Jambo?" Dok je Mesia eekao Jamba, okupljeni mještani pozdravljali su ga pljeskom, a uoeen je tek jedan "provokator" koji je na le?ima crne majice imao fotografiju generala Ante Gotovine. Mesia, koji vea treau godinu zaredom dolazi na neretvanski maraton, i njegov je visoki pokrovitelj, doživio je ovacije kamo god se okrenuo.
Ovacije Mesiau
Osim što su mu stalno pljeskali, njegov je govor prije poeetka utrke u tišini saslušan, bez ikakvih provokacija. "To je zato što je predsjednik dobar s našim Jambom", prokomentirao je jedan Metkovac, lupajuai dlanovima i namigujuai prema brodu u koji se ukrcavala predsjednieka pratnja.
Na terasi hotela Narona, uz samu obalu Neretve, odakle su kretali brodovi za pratnju utrke la?a, neposredno prije poeetka plovidbe Jambo i Mesia su, ublažavajuai sparno poslijepodne kavama i hladnim sokovima, sjedeai jedan nasuprot drugom, a nagnuti preko stola da se, usred žamora oko njih, bolje euju, desetak minuta ozbiljno razgovarali. Jambo je više prieao i gestikulirao, Mesia je pažljivo slušao.
Kada smo poslije, nekih pola sata prije uplovljavanja u Ploee, pitali predsjednika države o eemu je razgovarao s Jambom koji ga nije pratio na brodu glavnog sponzora priredbe, Croatia osiguranja, rekao nam je: - Nismo prieali ništa posebno, razgovarali smo o trci la?a. - A o politici? -
Tajnoviti razgovor
- Ma ne, sve što o politici imamo reai, to obojica javno kažemo pa tako nema nikakvih tajni - kratko nam je odgovorio. Potrudio nam se i objasniti što su konkretno razgovarali o la?ama - metkoviaki novinari mudro su primijetili da su, sudeai po njihovim lanjskim izjavama, baš o istim stvarima prieali i prošle godine - a to je da je la?e potrebno standardizirati kako bi svi kandidati na natjecanju imali jednake polazne pretpostavke za brzinu la?e. Dakako, ni prošle godine tema nije bila politika, ali je Mesia i ovoga puta, kako to eesto eini pred kamerama i mikrofonima, a u stopu ga je pratio i odobravajuai kimao glavom i Stipe Gabria Jambo, komentirao aktualne politieke doga?aje u zemlji. Ovoga puta bili su to opatijski hoteli, odnosno slueaj Liburnija.
Eksperiment s pravašima
Me?utim, novinari lokalnih medija, pa i pojedini lokalni politieari, naga?aju da se možda radi o vrlo ozbiljnom razgovoru dvojice politieara u eetiri oka, moanog gradonaeelnika Metkoviaa i "korektiva vlasti" s Pantoveaka jer, navodno, prišapnuli su nam izvori s Neretve, Jambo se radi politieke karijere na nacionalnoj razini sprema pridružiti HSP-u Ante ?apiaa. Sve ostale stranke žele ga u tome zaustaviti.
Slijedom toga, krenule su priee da ga predsjednik države, kao iskusan politiear, želi odgovoriti od takve vrste stranaekog eksperimentiranja i da se u Metkoviau nije pojavio samo kao gost i visoki pokrovitelj, nego da bi s Jambom porazgovarao o ovoj temi i pokušao ga nagovoriti da odustane od nakane da se pridruži najdesnijoj hrvatskoj stranci u parlamentarnim redovima. Stipe Gabria tvrdi da na takve priee nema komentara i da se radi samo o lokalnim dogovorima, me?utim, s obzirom na njegovu politieku snagu u vlastitom kraju, jasno je da su Jambo i ljudi s njegove liste, koja je odnijela pobjedu na lokalnim izborima, zanimljivi i velikim, nacionalnim strankama.
Kako Jambo s HDZ-om nema kontinuiranu suradnju, a za stranke lijevo od centra ne želi ni euti, HSP se pojavio kao njegov prirodni saveznik. Iako zasad formalno ne namjerava uai u tu stranku, na lokalnoj razini Jambo je vea dogovorio neku vrstu predkoalicijskog sporazuma s pravašima kojim bi HDZ i oporbene stranke izbacio iz igre. Time bi se Jambu otvorio prostor da iz svoje lokalne sredine zaigra u "nacionalnoj ligi" i tako pomrsi raeune vladajuaima.
KRANJEAR I SANADER Hrvatski je izbornik na misi u Solinu slušao propovijed don Vinka Sanadera, brata hrvatskoga premijera
Zlatko Kranjear: Uklizao sam Prši u rebra! -
Markovia, Srebria i igraei šokirani Kranjearovim izjavama, a izborniku se zbog prijetnje Prši smiju i škotski novinari
Pisao: Alen Galovia
Snimio: Tom Dubravec
Uklizao sam Prši u rebra! Tim je rijeeima, doznaje Globus, izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Kranjear svom bliskom prijatelju i suradniku grubo prokomentirao vlastitu i šokantnu najavu da Dadu Pršu više neae zvati u najbolju momead. Kranjear je zgrozio javnost, igraee, ali i vodstvo Hrvatskog nogometnog saveza izjavom da Pršu neae pozivati u reprezentaciju ako se ne pojavi na prijateljskom susretu s Brazilom. Premda je Pršo najbolji igrae izabrane vrste, a uz to iznimnom borbenošau daje dodatni polet igri hrvatske momeadi, izbornik ga je grubo odbacio.
ALARM
Nakon Kranjearove izjave, u reprezentaciji i HNS-u proglašeno je alarmantno stanje. Vlatko Markovia je pozvao Kranjeara na razgovor i nazvao Pršu u Škotsku. Pršini suigraei zateeeni su i neugodno iznena?eni izbornikovom reakcijom, glasnogovornik HNS-a Ivan Rotim gasi vatru tvrdnjom da nema afere i da ae Pršo biti pozvan eim se oporavi od ozljede koljena, zbog koje je otkazao prijateljsku utakmicu.
Premda je nogometna reprezentacija proteklih mjeseci bilježila odliene rezultate na putu do Svjetskog prvenstva u Njemaekoj, mnogi su dužnosnici, igraei i novinari bili nezadovoljni dosadašnjim Kranjearovim radom i ponašanjem. Najprije u kuloarima, a potom i u medijima, spoeitavalo mu se preeesto konzumiranje alkohola, a optužbe su kulminirale u Sofiji, kada je bugarski tisak na naslovnicima objavio tekst o gostovanju hrvatske reprezentacije te naslov: "Zlatko Kranjear pijan u Hiltonu".
Bugarski su novinari tada pisali da je "Kranjear u pripitom stanju došao na konferenciju za novinare, što su njegovi igraei Robert i Niko Kovae pokušali zataškati" te da je "Cico nakon konferencije nastavio piti osvježavajuai martini". Predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Markovia i glavni tajnik Zorislav Srebria tada su optužili Bugare da svjesno provociraju protivnika prije susreta i stali su u Kranjearovu obranu. No, rijetki su hrvatski novinari, nakon višemjeseene šutnje o Kranjearovim pijanstvima, ipak poslije svega ispisali nekoliko upozoravajuaih redaka o izbornikovoj sklonosti alkoholu. U svemu je po strani ostao možda i veai problem: dvojbeni nastupi izbornikova sina Nike Kranjeara u reprezentaciji...
UBOJSTVO
Kad je u lipnju ove godine ubijen Kranjearov prijatelj i menedžer njegova sina Dino Pokrovac, pojavile su se glasine o njihovim sumnjivim odnosima i aranžmanima, no do danas je mnogo toga ostalo nejasno. Samo nekoliko tjedana kasnije, poeetkom srpnja, nezapaženo je prošao novi skandal: zbog izgreda što ga je sa svojim prijateljem Icom Popovskim, nekoa najbližim Pokroveevim partnerom, izazvao u jednom zagrebaekom kafiau nakon ponoai, Kranjeara je morala privesti interventna policija! Vlatko Markovia i Zorislav Srebria, eelnici HNS- -a, nerijetko su morali smirivati skandale i sukobe s Kranjearom. Dok se danas Kranjear samovoljno želi riješiti najboljeg napadaea u momeadi, zaboravlja se kako je ranije mimo volje vodstva HNS-a u ekipu pokušavao vratiti Igora Bišaana, kontroverznog reprezentativca koji je suspendiran zbog napuštanja momeadi uoei utakmice s Bugarskom u Maksimiru (izbornik je tada bio Otto Baria). Eu?enje izazivaju i pokušaji da na igranje za reprezentaciju nagovori Argentinca Daniela Biloša. Zbog nogometaša kojemu su baka ili djed hrvatskoga podrijetla, Kranjear je putovao i u Amsterdam, gdje je boravila argentinska momead, no Biloš je posve ignorirao hrvatske prijedloge. Kranjear, pak, usprkos potpunoj Argentineevoj nezainteresiranosti, izjavljuje: "Treba nam Biloš. Evo, Pršo je pred odlaskom, oeekujem Bilošev pozitivan odgovor."
MAAEHA
Dado Pršo, nogometaš koji je svojim golovima reprezentaciju odveo na Europsko prvenstvo u Portugalu - za razliku od Argentinca - kod Kranjeara ima posve drukeiji, maaehinski tretman... Pršo je prošle godine bio drugi strijelac Lige prvaka, on je sa svojim Monacom dogurao do finala najprestižnijeg klupskog natjecanja na svijetu, potom je u dresu Glasgow Rangersa osvojio srca škotskih navijaea i donio Rangersima naslov prvaka u srazu sa Celticom... No, Pršo ima 31 godinu, lijeenici su mu, zbog pomanjkanja hrskavice, prije šest godina lomili obje noge kako bi premjestili težišta i kako bi koljena mogla izdržati napore... Dado Pršo je, napominju struenjaci, medicinski fenomen, pravo je eudo da može treati, njegove noge doista treba euvati. Stoga nikog nije iznenadilo kad je proteklih dana molio Kranjeara da ga poštedi igranja protiv Brazila.
UDAJA Dugo sam živjela kao samostalna žena i u tome uživala. Udaja mi nikad nije bila prioritet
Kroniearka zagrebaekog jet-seta - Lana Biondia:
Provokativni debi žene kralja tekstila
Pisala: Mirjana Dugandžija
Snimio: Marko Grubišia
Kad je krajem ljeta jedan ženski easopis tiskao dva poglavlja još neobjavljene knjige Lane Biondia "Život na visokoj peti", znalo se da to neae proai neopaženo jer Lana Biondia bila je prije udaje uspješna zagrebaeka propagandistica, poznata u krugu situiranih mladih ljudi koji cirkuliraju po mjestima u modi, a danas je supruga uspješnog biznismena Dragutina Biondiaa. No, da ae postati ultimativni jesenski hit o kojem nitko ništa ne zna, to ipak nitko nije oeekivao.
Njena knjiga o špici i udaji, shoppingu i francuskoj manikuri, europskim naj-buticima i o zagrebaekim ritualima, o restoranima za ladies who lunch, o braku koji je tako?er karijera, ali i o tome zašto i udana "žena mora raditi" - užurbano se završava u zagrebaekom Profilu, u kojem izlazi za koji tjedan.
Zato intervju poeinjemo jedinim moguaim pitanjem.
Knjiga još nije ni izišla, a vea je postala medijski hit. Eime to objašnjavate?
- Knjiga je jako lijepo prezentirana, a po rijeeima glavnog urednika Profila Drage Glamuzine, eak smo doživjeli i presedan u hrvatskoj književnosti - za okruglim stolom, u tv- emisiji, diskutiralo se o knjizi koja još nije izašla i koju nitko nije proeitao. Jedni su govorili da je autobiografija, drugi da je priruenik za udavaee, a ona je nešto sasvim treae. Ali sve je to reklama, a ja sam se dovoljno dugo bavila propagandom da mogu procijeniti kako je to odliena promocija. Time je prezadovoljan i moj nakladnik koji je izme?u mnogo rukopisa odabrao moj procijenivši da je knjiga zanimljiva, zabavna, drukeija i, što je najvažnije, dobro napisana. Alica Gracin, jedna od njihovih urednica, opisala ju je kao izuzetno optimistieno štivo, pravi joie de vivre, zabavno i relaksirajuae.
Što je s onima koji je kritiziraju?
- Mogu samo reai da ja ne moram braniti cijelu jednu literarnu struju koja se u svijetu pokazala kao jedan od najkomercijalnijih trendova, chic lit, koji doduše ima u nazivu jedan pomalo uvredljiv ton za žene, ali to nisam izmislila ja... No radi se o duhovitim knjigama u kojima se svemu prilazi s humorom i ironijom. Laska mi toliki interes, jer koliko odlienih knjiga pro?e nezapaženo. Nakon što je easopis Elle odlueio objaviti neke ulomke, telefon meni, mojim urednicima i press-agentu ne prestaje zvoniti. No, buduai da moj suprug i ja živimo povueeno i ne pojavljujemo se na red carpetima, mislim da au uskoro prestati biti vijest.
Pretpostavlja se da žena iz vaše knjige, koja hoda u visokim petama, ne mora puno vremena provesti na nogama...
- Tako je. Ona se ne mora mueiti cijeli dan, juriti naokolo, a kreae se u krugovima gdje se vodi small talk ili razgovara o modi. To je stil života za koji se pretpostavlja da je ugodniji, no einjenica da ga opisujem ne znaei da u njemu i sudjelujem.
Ne nosite, znaei, visoke potpetice?
- Kako da u petama treim za trogodišnjim djetetom? Iz poslovnih kostima uskoeila sam u traperice i majice koje se uglavnom peru Vanishom, na 60 stupnjeva.
Mislite li da bi knjiga izazvala takav interes da vaš suprug nije uspješan i poznat poslovni eovjek?
- To, nažalost ili nasreau, nikad neaemo doznati. No, ja sam se dokazala i puno prije, kroz svoju osobnost i karijeru, i za to mi nije trebao ni brak ni ova knjiga. Gledati moju knjigu kroz prizmu mog supruga nije fer. Jasno mi je da je knjiga zbog toga dobila veau pažnju, ali ona ipak govori sama za sebe.
Mišljenje supruga
Je li vam suprug bio najveaa podrška u pisanju?
- Sasvim sigurno. Mi smo tiam koji sve važne odluke donosi zajednieki. Osim toga, otpoeetka je vjerovao u mene i poticao me.
Je li istina, kao što pišete u knjizi, da ste prije poeetka pisanja gledali knjigu Vedrane Rudan da biste znali koliko knjiga treba biti "debela"?
- Ha, ha, naravno, pa to su bili tehnieki detalji o kojima nisam imala pojma. Omiljena mi je spisateljica, inaee, Anna Gavalda, doslovno se topim u njenim rijeeima, ali pravog uzora nisam imala. Mislim da je zaista toliko toga napisano, izreeeno, u svim branšama, i da je jako teško biti originalan. I ja sigurno nisam originalna po temama, eventualno po pristupu.
Kako je knjiga nastala?
- Ljudi mogu misliti da mi je ideja pala na pamet iz vedra neba, no to je samo logiean nastavak moje profesije. Bavila sam se kreativnim dijelom propagande, smišljala kampanje, slogane... Napisala sam toliko scenarija da bih vea i njih mogla pretvoriti u više od jedne knjige. I kad je klijent tražio tri ideje, a bio bi zadovoljan i s jednom, ja bih donijela osam... Kroz svoj sam posao naueila isprieati prieu u 30 sekundi, koliko traje tv-reklama, a eesto i u 15, što, vjerujte mi, nije lako. Takva kratka forma tipiena je za moju knjigu, moje reeenice zvuee spontano, prirodno, svakodnevno, kao da preprieavate zgodu najboljoj prijateljici. A nisam jedini propagandist koji je poeeo pisati - imamo i Beigbedera! I na kraju, pisanje mi je bila idealna aktivnost - imam vrlo zaposlenog supruga, dijete, i mogla sam naai vrijeme za sebe a da ga ne oduzmem njima. Pisala sam uglavnom naveeer, kada bi svi zaspali i, zapravo, pisanje mi nije oduzimalo puno vremena. Ne želim da me se krivo shvati, postoje ozbiljni pisci i takva literatura, gdje se otkrivaju neki novi svjetovi, drukeije istine i gdje se o jednoj reeenici možda razmišlja danima. Moja knjiga nije takva.
Pišete o špici, shoppingu, nogometašima i manekenkama, sponzorušama i koferušama. Zašto baš o njima?
- Te su teme na neki naein našle mene. Najviše su mi se nametnule kroz medije. Shopping je postao planetarna opsesija, konzumerizam ili konzumanija osvojila je svijet, eak su i djeca postala šopingholieari. Mediji su puni nogometaša i manekenki, traeevi su neka vrsta nove ovisnosti, pa je i mene to inspiriralo. Iako, možda au vas razoearati, u mojoj knjizi nema traeeva, ja opisujem tipologije ljudi i njihove anegdote. Me?utim, to nisu jedine teme. U knjizi prieam o životu na Zapadu, našim gastarbajterima, o tome kako urediti vlastiti dom, kako prirediti lijepu veeeru za prijatelje, dajem vodie za zgodna mjesta u Zagrebu, otkrivam kako glamurozna putovanja mogu ispasti prevara, dakle demistficiram stvari, ironiziram šminkerska pretjerivanja... A svima koji piju kave i bave se traeevima porueujem da vea pišem novu knjigu, a nudi mi se i snimanje tv-serije inspirirane mojim prvijencem.
Napali su vas zbog priee o udaji, jer vas eitaju kao ženu opsjednutu udajom, koja uspjeh ženina života procjenjuje samo na temelju dobre udaje...
- Jako mi je drago da mogu na to odgovoriti jer, sudeai po tim reakcijama, izgleda da je problem udaje kod nas još puno veai od onog koji ja ironieno opisujem u knjizi. Prvo, ja nigdje ne govorim o dobroj udaji - što to upae znaei? Dobro se udati, po mom mišljenju, znaei naai eovjeka kojeg volite i koji voli vas i s kojim želite provesti ostatak života. Drugo, opisala sam pritisak kojem su žene izložene ili postaju podložne nakon odre?enih godina. Opisujem tu društvenu pojavu i klišeje kad prestaje biti važan profesionalni uspjeh, svi doktorati koje imate, jer vas uvijek pitaju samo - zašto se niste udali? Ali to se ne spominje, nego su moje reeenice izvueene iz konteksta ili prepolovljene, pa dobivaju sasvim drukeiji smisao.
Karijera i udaja
Kako opisujete, i vama je karijera jedno vrijeme bila najvažnija.
- Dok nisam srela svog supruga. Ali nisam ja nikakav apsolutni zagovornik udaje, ja se možda nikad ne bih udala da ga nisam upoznala. Dugo sam živjela upravo kao samostalna žena i u tome uživala. Udaja mi nikad nije bila prioritet.
Jeste li se vi osjeaali neugodno, je li vas bilo sram što vam je recimo, 30 godina, a još se niste udali?
- Naravno da je uvijek bila prisutna i želja da na?em ljubav, eovjeka koji ae u tome sudjelovati i s kojim au jednog dana ostvariti i nešto drugo. Iako nisam željela priznati, i ja sam osjetila pritisak udaje na svojoj koži. Danas mi je žao što sam to sebi dopustila.
Školovanje u Milanu
Jeste li svoga supruga upoznali na nekoj od Herucovih modnih kampanja?
- Kako sam upoznala svoga supruga, to nikad neaete doznati. Mi nismo javne osobe i nije nam dužnost to reai.
Diplomirali ste propagandu, a prije ste se školovali u inozemstvu.
- Završila sam tri godine osnovne škole u Zagrebu, a onda se moja obitelj preselila u Veronu. Tamo sam završila osnovnu školu. S 15 godina sam otišla u Bee, upisala umjetnieku gimnaziju. Ali, kako se mama u me?uvremenu vratila iz Verone, i ja sam došla u Zagreb i ovdje završila primijenjenu umjetnost, smjer grafieki dizajn. Nakon toga sam otišla u Milano, jer me propaganda najviše zanimala. Fakultet je bio privatni, a tadašnji vlasnik je bio Trussardi.
Dok ste radili, imali ste dosta uspjeha.
- Jesam, vrlo sam rano došla na poziciju kreativnog direktora, oni vani obieno imaju 50, 60 godina, ne rade sami kampanje, vea daju iskustvo i savjete... Ali bila sam paralelno i copywrighter, jer tada to nije bilo strogo odvojeno, pa i danas s ponosom eujem svoje slogane, "Dukat - samo najbolje od prirode", "Pliva eaj - pravi eaj za pravi trenutak", "WYstenrot - otkljueajte svoje snove"...
U knjizi ste ispisali lijepu odu mamama, pa se i jedno poglavlje zove "Mama - ili život je lijep".
- Odnos majke i kaeri uvijek je snažna veza puna ljubavi, respekta i zahvalnosti, barem po mojim kriterijma, ali kad se to još pretvori u prijateljstvo, to je predivno. Moja mama je Melita Poljanec, koja je kao šansonijerka bila vrlo popularna, pobje?ivala je na festivalima, izdala nekoliko albuma, a njezin hit "Lijepo mi je kad sam s tobom" pjevuši se i danas. Kad se udala za mog oca, napustila je karijeru, kao i ja, ha, ha... Zvuei kao obiteljska tradicija.
Najeuvanija državna tajna - Hrvat svjedok protiv Al Qa‘ide:
Tajni svjedok iz Hrvatske teretio je na sudu u New Yorku Bin Ladenova financijera Al-Moayada, koji je osu?en na 75 godina zatvora
Pisala: Bisera Lušia
Snimio: Saša Aetkovia
Hrvatski državljanin, eiji su podaci poznati redakciji Globusa, proljetos je tajno svjedoeio u procesu protiv jemenskog šeika Mohammeda Ali Hassana al-Moayada, prvog islamskog sveaenika kojeg su amerieke vlasti osudile na 75 godina zatvora - zbog financiranja Al Qa`ide. Kako Globus doznaje, hrvatski svjedok bivši je djelatnik državne uprave upoznat s tokovima novca islamskih humanitarnih organizacija navodno namijenjenog teroristiekim akcijama u svijetu, a imao je i neka neposredna saznanja o ulozi pojedinih organizacija bliskih raznim militantnim skupinama.
Uhiaenje
Potkraj 2004. jemenski je šeik uhiaen u Njemaekoj i izrueen SAD-u, gdje ga je Federalni sud optužio za prikupljanje milijunske pomoai teroristiekoj mreži Al Qa`ide te, posebno, islamskoj teroristiekoj organizaciji Hamas. Po izvješaima FBI-a, Al-Moayad je islamistiekim organizacijama pouzdano donirao 2,5 milijuna dolara.
Amerieko tužiteljstvo pozivalo se i na stanovite dokumente te audiosnimke koji su povezivali Al-Moayada s islamistiekom teroristiekom mrežom.
"Bin Laden mi je rekao da sam njegov šeik!", priznao je, na arapskome, šeik Al-Moayad pred dvojicom agenata provokatora FBI-a, od kojih je jedan bio Mohamed Alanssi, koji su ga tajno snimali u sobi jednog frankfurtskog hotela 2003. Nakon uhiaenja Al-Moayad navodno je zaprijetio njemaekim i ameriekim vlastima: "Alah je sa mnom! Ja sam Mohammad al-Moayad. Allah ae donijeti oluju u Njemaeku i Ameriku!"
Priznanje i poricanje
I jedna i druga izjava korištene su protiv njega na sudu, iako ih je obrana pokušala pobiti - o njima je svjedoeio arapski informator FBI-a Mohamed Alanssi, koji se mjesec dana poslije polio benzinom i zapalio ispred Bijele kuae u Washingtonu! Amerieki odvjetnici pokušali su obraniti Al-Moayada od optužaba za potporu Al Qa`idi, no on je na tužiteljeve upite odgovarao beskompromisno.
Kljueni dokazi protiv jemenskog šeika nalazili su se na tajnim snimkama njegova razgovora s FBI-evim agentom koji se predstavio kao "moguai financijer islamistiekih skupina", a kojem je posredovao doušnik Mohamed Alanssi. Tako je na pitanje agenta: "Kamo ide moj novac? Komu? Ide li Hamasu? Ili ide Al Qa`idi?... Moram to znati", šeik odgovorio: "Mi na to gledamo kao na financiranje svih organizacija - i Hamasa i Al Qa`ide... mudžahedina i slieno. Svi koje podueavamo da vode džihad za slavu Božje rijeei dobit ae našu pomoa!"
Prema transkriptima tih snimaka, Al-Moayad je priznao FBI-evu operativcu da se regularno sastaje s liderom Hamasa Khaledom Meshalom i da je upoznat sa svim aspektima djelovanja palestinske islamistieke organizacije.
Silom na silu - Ivica Kirin:
Nemam milosti za ubojice
Pisao: Gordan Malia
Snimio: Darko Tomaš
Slažete li se s mišljenjem da se sigurnosna situacija u državi pogoršava?
- Apsolutno ne. Prema svim statistiekim pokazateljima, sigurnost gra?ana u Hrvatskoj veaa je nego ranijih godina.
Zbog eega, onda, o sigurnosnoj situaciji u državi raspravlja državni vrh, a premijer poziva policiju na veau ueinkovitost?
Mislim da je, prije svega, rijee o dojmu koji su u javnosti ostavili neki posljednji doga?aji. Naroeito pljaeka poslovnice FINA-e u Zagrebu, koja se odigrala na nezabilježeno brutalan naein. Takvo što još nismo imali! Ali ukupno gledano, u prvih sedam mjeseci ove godine sigurnosna situacija se popravlja. Došlo je do pada kriminaliteta u državi. Ne kažem da možemo biti zadovoljni, dok god ima onih koji ne razmišljaju puno hoae li nekog ubiti ili ne. Njima moramo porueiti da odsad moraju razmisliti što eine! Država protiv njih mora imati ueinkoviti odgovor, jasan, a ako treba i brutalan! Neke pojave kojima svjedoeimo u Hrvatskoj, nisu uobieajene. Ovako nasilne pljaeke, bez obzira na to što se, možda, na isti naein doga?aju i u Zapadnoj Europi, nisu bile naša svakidašnjica. One ne pripadaju našem mentalitetu.
Djeca pljaekaši
Što aete ueiniti u vezi s tim?
- Prije svega, neaemo stajati po strani. Odlueili smo sami predložiti odre?ene zakonske izmjene. U prvom redu u zakonu o novearskim institucijama, u kojem aemo svima onima koji žele voditi takve institucije propisati što moraju ueiniti ako žele zaštiti svoj novac, svoje djelatnike, i ljude koji dolaze u njihove poslovnice. Kroz naše pravilnike i zakone ueinit aemo sve da te ustanove budu maksimalno sigurne, kako bismo i potencijalnim pljaekašima dali do znanja da neae samo tako doai do novca. Svoju smo spremnost dokazali i otkrivanjem pljaekaške skupine u Splitu i serijskih pljaekaša u Rijeci. Jednomu od pljaekaša is splitske skupine 18 je godina, i to je znak za uzbunu, jer bi nas uskoro mogla pljaekati i mala djeca... Oeito je da dio ljudi s onu stranu zakona smatra da je sustav toliko slab. Dokazat aemo im da nije!
Jesu li nedavne prijetnje Hrvoja Petraea premijeru Sanaderu osobne, ili su to prijetnje sustavu?
- Mislim da je prije svega rijee o prijetnji sustavu. Premijer ima eelnu funkciju u ovoj državi, i ako se prijeti njemu, prijeti se, zapravo, državi. Osim toga, za razliku od drugih gra?ana, Hrvoje Petrae oeito se boji vlastite države i zakona koji u njoj vladaju, jer je uhiaen u bijegu, i to kršeai zakone druge države! Oni koji su njegovu prijetnju komentirali kao neko osobno razraeunavanje, ili ne žele pravnu državu ili nisu svjesni da relativiziraju vrlo ozbiljan problem.
Smatrate li da je Petrae doista ozbiljno prijetio "samoubojstvom" premijeru, ili je rijee o figurativnom izražavanju. Na kraju, nedavno je ponovio prijetnju, ali fotografirajuai se u kupaaim gaaicama, potpuno nenaoružan...
- Gospodin Petrae osoba je s mnogo novca i utjecaja. Saznanja koja imamo o njemu govore nam da je dobro povezan s razlieitim strukturama moai i u Hrvatskoj i u inozemstvu. Prema tome, njegove izjave ne smatramo neozbiljnima, bez obzira na to u kakvu se kostimu on slikao. Tako?er, država se prema tome odnosi kao i prema svakoj drugoj prijetnji upuaenoj najvišim institucijama. U zapadnim zemljama takve su prijetnje gotovo svakodnevne. Neke su manje, a neke više ozbiljne. Pa ipak se o tome toliko ne piše. Kod nas je, nažalost, drugi slueaj.
Bez milosti
Valjda zato što su na Petraeeve izjave reagirali premijer i predsjednik, a sastao se i VONS.
- Mislim da je država morala primjereno odgovoriti na izricanje prijetnji, ali osobom koja prijeti bavit ae se ubuduae sustav, a ne državni vrh. Ministarstvo unutarnjih poslova, kojem sam ja na eelu, mora poduzeti sve da se ljudi u Hrvatskoj osjeaaju sigurni. Dakako da se ta sigurnost odnosi i na državne dužnosnike.
Je li istina da je premijerovo osiguranja pojaeano nakon nedavnih zbivanja?
- Ništa se posebno ne doga?a u premijerovu osiguranju, što nije dio naših svakodnevnih zadaaa kada je u pitanju sigurnost najviših državnih dužnosnika. Ništa izvan uobieajenoga.
Objavljeno je da su i elanovi premijerove obitelji dobili zaštitu MUP-a.
- Trebate znati da policija mora ueiniti sve da se ne dogodi nešto zbog eega poslije možemo zažaliti. Mnogo je lakše osigurati da se nešto ne dogodi nego da poslije razmišljamo tko je kriv.
Dokle se došlo u istrazi o pljaekašima FINA-e?
- Osobno sam dao nalog svim službama da se ukljuee u taj slueaj. Siguran sam da ae koordiniranom akcijom MUP-a i ostalih dijelova državnog aparata pljaekaši i ubojice skoro biti uhiaeni. Tako?er, rekao sam našim deekima da u postupanju s takvim kriminalcima - nema milosti!
Što to znaei?
- To znaei da se neaemo ustrueavati primjene sile, jer je rijee o soju ljudi koji nisu zaslužili da se prema njima ponaša kao prema ostalim gra?anima. Oni moraju biti svjesni što su napravili, i moraju biti više nego sigurni da ae im hrvatska policija znati odgovoriti! Kad budu prikupljeni svi dokazi, a ubojice se na?u iza rešetaka, tražit aemo najveau moguau kaznu za njih, a to je 40 godina zatvora.
NARUDŽBA "Jambo mi je rekao da je Volarevia lud i da se s HDZ-ovcima urotio protiv njega", kaže Obšivae
Ja sam bombaš iz Metkoviaa - Mate Obšivae:
Jambo je ponudio Daliboru Jeliau i meni 20 tisuaa eura da u zrak dignemo auto sindikalnom vo?i Ivici Volareviau
Pisao: Gordan Malia
Snimio: Tom Dubravec
U petak, 25. veljaee, u redakciju Globusa nazvao me Ivica Volarevia, i predstavio se kao bivši sindikalni povjerenik tvrtke Razvitak iz Metkoviaa. Prije ravno trideset dana, eksplozivna naprava raznijela mu je automobil, parkiran pred obiteljskom kuaom. Telefonom me obavijestio da, dok razgovara sa mnom, sjedi u društvu osobe koja je sudjelovala u podmetanju bombe. "Pokajnik se zove Mate Obšivae, i u statusu je zaštiaenog svjedoka protiv Stipe Gabriaa Jambe, koji je narueitelj zloeina", objasnio je Volarevia i pozvao me u Metkovia da razgovaram sa svjedokom. Najeudnije u svemu bilo je to što dubrovaeki istražni sudac ?or?e Benussi vea danima odbija razgovor s pokajnikom, koji, do daljnjega, boravi u sigurnoj kuai, u dogovoru s policijom. Eudno je i to što me metkovaeki gradonaeelnik i bivši direktor Razvitka, Stipe Gabria Jambo, s kojim sam napravio više novinskih intervjua, upozorio da au imati posla sa sudom ako do?em u Metkovia - i prije nego što je saznao o eemu namjeravam pisati! Obieno susretljiv, dobar domaain, koji se oko novinara trudi i više nego što zahtijeva politieka rutina, djelovao je nervozno, gotovo izbezumljeno. "Ima milijun i jedan razlog zbog kojeg ne želim davati izjave! Ako što napišeš, ja au te, prijatelju, tužit!", porueio mi je u jednom dahu.
PALEŽ RIBARNICE
Tri tjedna prije nego što je eksplodirao golf Jambina sindikalista, zapaljena je Gabriaeva ribarnica. Fosforna smjesa pougljenila je zidove, rastopila aluminijske cijevi i razvalila dva prozora, toeno prije Nove godine. Vea dva tjedna u Metkoviau vlada zatišje, u kojem istraga tapka u mjestu. Jambo se nedavno pojavio kao gost na inauguraciji predsjednika Stipe Mesiaa, kod kojeg bi, kako saznajemo, trebao biti primljen i ovih dana. Prema nekim glasinama, koje nismo uspjeli potvrditi, gradonaeelnik Metkoviaa osjeaa se ugroženim od lokalnog HDZ-a, u pitanju je, navodno, i njegova osobna sigurnost. Zato ae zatražiti zaštitu samog predsjednika Republike.
Mate Obšivae i Ivica Volarevia doeekali su me izvan Metkoviaa. Pokajnik je nizak mladia, obrijane glave, eetvrtastih ramena i svjetlije puti. Ovalno, grublje lice 24-godišnjaka, s plavim oeima, izbliza nije izazivalo nelagodu. Na poeetku razgovora priznao je da se s Gabriaem Jambom sastajao više puta u posljednjih pola godine, dogovarajuai kako da "riješe Volareviaa". Zadnji put sreli su se u metkovaekoj pizzeriji Marino, poslije Nove godine. Nakon slueajnog susreta, Jambo mu je, navodno, predložio posao.
"Rekao mi je da je Volarevia lud, ozbiljno bolestan i opasan. Da se s ljudima iz HDZ-a urotio protiv njega, da ga žele uništit, i da je to borba na život i smrt. Meni i mojim prijateljima predložio je da otmemo Volareviaa, strpamo ga u prtljažnik i sklonimo na neko vrijeme. Potom je od toga odustao pa nas stao nagovarati da Volareviau dignemo kuau u zrak. Na kraju se, u razgovoru, predomislio, i predložio da Volareviau u zrak dignemo auto. Ponudio nam je dvadeset tisuaa eura. Dvije je obeaao dati unaprijed", prisjeaa se Mate. U pizzeriji su, pokraj njih, kao gosti, sjedila i dva policajca. Mate Obšivae bio je u društvu dvojice prijatelja. O jednome ne želi govoriti, jer i taj ima status pokajnika, a drugi je Dalibor Jelia, poznatiji hrvatski kriminalac i stvarni organizator bombaške akcije u Metkoviau. Toga dana Jelia je od Jamba preuzeo predujam od dvije tisuae eura. Njime je u Hercegovini kupio eksplozivnu naprava sa satnim mehanizmom.
Prva i posljednja revija Petre Ecclestone -
"Pripremajuai se za reviju prošla sam pakao i noge su mi bile pune rana: ne pada mi na pamet da se više bavim manekenstvom"
Pisao: Mladen Pleše
Snimio: Mladen Pleše
Nikad više - zavapila je 16-godišnja Petra u Milanu kada se, nakon završene modne revije, iscrpljena bacila u zagrljaj majci Slavici Ecclestone. Premda vidljivo umorna i još pod šokom prvog nastupa pred tisuau gledatelja i stotinjak fotoreportera, Petra Ecclestone bila je odluena. “Da sam znala kako ae izgledati, nikad ne bih ni došla u Milano. U dva dana prošla sam pakao i ne pada mi na pamet da se više ikada bavim manekenstvom. Ne znam što je bilo gore: vježbanje za nastup ili pripreme uoei revije. Nisam stigla pojesti ni sendvie, a kamoli odspavati više od nekoliko sati. Sve je bilo kao ružan san”, požalila se Petra iznena?enim roditeljima nakon revije.
ŽIVE RANE
Tek kada je skinula cipele i pokazala noge prepune rana i žuljeva, Slavica i Bernie shvatili su da je njihova kai donijela konaenu i neopozivu odluku. Stopala su joj, naime, bila potpuno izranjavana i krvava od 12-satnog treninga hodanja pistom. Mama Slavica pokušala ju je utješiti, ali bez uspjeha. Tako je posve neoeekivano, i prije nego što je zapoeela, završila jedna potencijalno velika manekenska karijera. Naime, modni struenjaci i kritieari u prvim su ocjenama nakon revije bili suglasni da je mlada debitantica više nego sjajna. Najzadovoljnija je bila Alberta Ferretti, eije je modele Petra nosila.
VELIKA NADA
"Petra je bila najugodnije iznena?enje moje revije, bila je sjajna, prirodna i opuštena kao da vea godinama nastupa na revijama. Pred njom je velika karijera, posebno zato što je rijee o vrlo pristojnoj i dobro odgojenoj djevojci." No, u tom trenutku Alberta Ferretti nije znala da je Petra Ecclestone vea donijela odluku u završetku manekenske karijere, premda je sve zapoeelo kao u bajci. Slavica i Bernie osigurali su mla?oj kaeri ulazak u svijet mode na spektakularan naein: Petra Ecclestone imala je prvi manekenski nastup 26. veljaee na glasovitom Fashion Weeku, tjednu mode u Milanu, jednom od najvažnijih modnih doga?aja u svijetu. Slavica i Bernie Ecclestone cijeli su tjedan proveli u društvu ruskih tajkuna. Najprije su u srijedu, 23. veljaee, bili gosti Romana Abramoviea na utakmici Barcelona-Chelsea u Barceloni, a potom su u eetvrtak otputovali u Moskvu gdje su u petak na Crvenom trgu nazoeili predstavljanju prve ruske ekipe u Formuli 1. Naime, ruski tajkun Alex Shnaider, koji ima kanadsko državljanstvo, za 50 je milijuna dolara kupio momead Jordana, pa ae se tako u sezoni 2006., na utrkama Formule 1 prvi put pojaviti i ruska zastava. U subotu ujutro Slavica i Bernie privatnim su zrakoplovom požurili u Milano kako bi u posljednji trenutak stigli na reviju. Tijekom svih putovanja pratio ih je Flavio Briattore, vlasnik ekipe Benettona.
VISOKA MODA
Na reviji u Milanu Petra je nosila modele Alberte Ferretti, jedne od najveaih svjetskih kreatorica. Slavica Ecclestone isprieala je kako se njena Petra našla u društvu najboljih svjetskih kreatora i manekenki: “Petra zna da su nam Armani i Valentino prijatelji i da bez problema možemo osigurati njen nastup na njihovim revijama. No Bernie i ja složili smo se da je Petra još premlada da bi nosila Armanijeve i Versaceove modele i hodala polugola, pa smo tražili reviju na kojoj ae se nositi modeli za mlade. Kada nam je glavna urednica Voguea isprieala da Alberta Ferretti priprema novu kolekciju za mlade, znali smo da to Petri treba. »im smo Alberti spomenuli Petrinu želju, sama je odmah ponudila da nosi njene modele. Tako smo joj osigurali nastup u Milanu. Pružili smo joj šansu tako da smo joj pomogli da nastupi na Ferrettinoj modnoj reviji. Kad sam je upozoravala da život manekenki nije lak, nije mi vjerovala. Sada, kad se sama uvjerila što je manekenstvo, mora sama odlueiti što je za nju najbolje. Bernie i ja neaemo se upletati u njene odluke.” Tek nakon što se malo primirila, Petra je roditeljima isprieala što ju je sve snašlo u Milanu. Kada su se, naime, organizatori revije Alberte Ferretti 25. veljaee, nakon što je Petra doletjela iz Londona, uvjerili da najmla?a elanica obitelji Ecclestone nije baš viena manekenskom hodu, postali su neumoljivi: Petra je morala vježbati hodanje od podneva do ponoai, gotovo punih 12 sati. I da za nju cijela situacija bude još gora, nosila je dva para potpuno novih kaubojskih eizama koje su je vrlo brzo nažuljale. No, organizatori nisu bili nimalo obazrivi i popustljivi, pa je Petra morala stisnuti zube i hodati u eizmama koje su je strahovito stiskale. Iako je revija u subotu poeela u 16.30, Petra je vea oko 12 morala doai na posljednje probe, ali i na šminkanje. Buduai da je na reviji nastupalo 30-ak manekenki, eekala je satima da do?e na red za uljepšavanje, a onda ju je doeekalo novo neugodno iznena?enje.
Hebrang kandidat za gradonaeelnika:
Sanader je odredio da Andrija Hebrang na izborima u Zagrebu predvodi zajednieku listu HDZ-a, DC-a i HSLS-a
Da ae skori izbori za lokalne organe uprave i samouprave biti zaista krajnje neizvjesni i dramatieni, potvr?uje i najava spektakularnog obrata koji ae se ovih dana dogoditi u Zagrebu. Nakon što su SDP, HSS i HSU te HSLS, HIP i HS potpisali koalicijske sporazume, a HSP i HNS najavili da ae sami na izbore, einilo se da je sudbina HDZ-a u glavnom gradu zapeeaaena. Tim više što je Jadranka Kosor, glavni adut HDZ-a u Zagrebu, porazom na predsjedniekim izborima izgubila svaku šansu za uspjeh. No posljednjih je dana predsjednik HDZ-a Ivo Sanader uspio režirati rijetko vi?enu dramu: u posljednji trenutak, na njegovu inicijativu, HSLS je pristao razvrgnuti dogovor o koaliranju koji su postigli šefovi gradskih organizacija HSLS-a, HIP-a i HS-a, Darinko Kosor, Miroslav Tu?man i Zdravko Tomac. Umjesto toga, odlueeno je u vrhu HDZ-a i HSLS-a da ae liberali potpisati koalicijski sporazum u Zagrebu s HDZ-om i DC-om. I na kraju najveaa senzacija: na eelu liste HDZ-a, HSLS-a i DC-a, njihov kandidat za gradonaeelnika Zagreba bit ae, saznao je Globus iz izvora bliskih vrhu HDZ-a, potpredsjednik stranke Andrija Hebrang.
OSTAVKA
Takvom, doista nevi?enom obratu, nitko se nije nadao: nakon što je utvr?eno da boluje od teške bolesti, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Andrija Hebrang podnio je prije tri mjeseca ostavku na sve funkcije u Vladi. Zadržao je tek dužnost potpredsjednika HDZ-a. Premda ga je predsjednik Vlade i HDZ-a Ivo Sanader ustrajno nagovarao da odustane od ostavke, Hebrang je bio odluean u svojoj namjeri da se povuee. Govorio je da mu predstoji borba za goli život te da neae imati snage, vremena i koncentracije posvetiti se zahtjevnim državniekim dužnostima. Me?utim, nakon što je Hebrang podnio ostavku, slijedilo je novo, još veae iznena?enje: ispostavilo se, naime, da se Hebrang nije povukao iz javnog života te da nastupa gotovo jednakim intenzitetom kao i prije bolesti. Hebrang je posljednjih tjedana redovito komentirao najvažnija politieka zbivanja, davao intervjue, nastupao u televizijskim emisijama... Tako se još jednom potvrdilo da se Hebrang, kao i toliki drugi, zaljubio u politiku i postao njezinim zarobljenikom. Zbog toga se, unatoe najboljoj volji, Hebrang ipak nije mogao odreai politiekih aktivnosti.
Andrija Hebrang posljednjih je tjedana bio posebno aktivan u promicanju i objašnjavanju Sanaderove politike za ubrzani prijam Hrvatske u EU. Zdušnije od svih drugih Sanaderovih suradnika Hebrang je tumaeio zašto Hrvatska mora što prije u EU i zašto general Ante Gotovina mora svoju nevinost dokazati pred Me?unarodnim sudom za ratne zloeine u Haagu.
VO?A DESNOGA KRILA
Hebrangovi istupi izazvali su veliku pozornost javnosti, a s posebnim ih je zadovoljstvom doeekao premijer Ivo Sanader. Hebrang, naime, vea neko vrijeme slovi kao neformalni vo?a desnog krila HDZ-a i zato su njegova posljednja obraaanja javnosti imala smirujuai utjecaj na radikalniji dio HDZ-ova elanstva te su djelovala kao važan povezujuai unutarstranaeki eimbenik.
Buduai da HDZ u Zagrebu nema nijednog lokalnog politieara koji bi se mogao uspješno nositi s Milanom Bandiaem, voditeljem liste SDP-a, i Vesnom Pusia, prvom na listi HNS-a, vodstvo vladajuae stranke vea je dugo na muci koga odrediti za nositelja svoje liste. Tražila su se razna rješenja, spominjala su se imena ministrice obnove i graditeljstva Marine Matulovia-Dropulia, ministra kulture Bože Biškupiaa, vagale su se moguanosti saborskih zastupnika Petra Selema i Stjepana Fioliaa, razmatrala moguanost da kandidat za gradonaeelnika bude stomatolog Mario Zubovia....
Predsjednik HDZ-a Sanader od prvoga je trenutka bio potpuno svjestan koliko je za svaku vladajuau stranku na nacionalnoj razini važno imati veainu i upravljati glavnim gradom. Bez Zagreba, koji je generator razvoja Hrvatske, financijski i materijalni motor države, s proraeunom koji se približava vrijednosti od milijarde eura, nijedna stranka ne može zaokružiti svoju vlast u državi. Zato se predsjednik HDZ-a dugo dvoumio koga staviti na eelo liste u Zagrebu. Jedna od ideja bila je da upravo Sanader, kao predsjednik stranke, bude na eelu svih lista u Hrvatskoj, pa tako i one u Zagrebu. Time bi HDZ u najveaoj mjeri riješio svoj problem u glavnome gradu. No zbog otpora ostalih stranaka, ali ponajprije pojedinaca unutar HDZ-a, od te se ideje moralo odustati. Tako je problem Zagreba ponovno izbio u prvi plan. I tada je Sanader, u posljednji trenutak, odlueio izvaditi skriveni adut iz rukava: Andriju Hebranga. S jedne strane, ohrabrila ga je einjenica da je Hebrang ostao politieki aktivan, što daje naslutiti da njegovo zdravstveno stanje i nije tako teško kako se u prvi mah procjenjivalo. Istodobno, potpuno je jasno da samo Hebrang može okupiti i mobilizirati dio raspršenih i pomalo razoearanih biraea HDZ-a izraženijeg desnog politiekog svjetonazora. A to je jedino jamstvo da ae se HDZ uspješno suprotstaviti dominaciji Milana Bandiaa i Vesne Pusia u Zagrebu. To ima stratešku važnost za vladajuau stranku: samo Hebrang koji uživa nepodijeljene simpatije radikalnijih biraea HDZ-a može sprijeeiti da oni glasuju za HSP i ostale radikalne desne stranke te da svoje povjerenje opet poklone HDZ-u. Za razliku od predsjednieke kandidature, kada je bilo itekako važno ideološko usmjerenje HDZ-ova kandidata, pa je Hebrang zato i bio idealan HDZ-ov favorit, funkcija gradonaeelnika u najveaoj je mjeri lišena politiekih konotacija. Ona je ponajprije upravljaeko-poslovna dužnost i stoga se Hebrang može kandidirati bez opasnosti da se HDZ-u predbaci favoriziranje ideološko tvrdih kadrova.
Preraspodjela glasaekog tijela
Hebrang ae najviše ugroziti Bandiaa i Rožiaa
Ako Hebrang povede listu HDZ-a u Zagrebu, tada ae Milan Bandia, prvi na listi SDP-a, i Miroslav Rožia, vo?a liste HSP-a, imati mnogo više problema negoli su to uopae mogli predvidjeti. Milan Bandia svojom je populistiekom i potpuno dezideologiziranom politikom privukao na svoju stranu i znatan broj glasaea HDZ-a. Kako ae se, pak, iz nevolje izvuai Miroslav Rožia, predvodnik HSP-a u Zagrebu, doista nije lako predvidjeti. U slueaju Hebrangove kandidature, najveai dio HDZ-ovih desnieara i nacionalista ponovno ae svoj glas dati HDZ-u, a to znaei da ae HSP biti osu?en tek na naklonost svojih tradicionalnih biraea. A to ne jamei bogzna kakav rezultat. Jednako tako, Hebrangova kandidatura mogla bi dovršiti proces devastacije preostalih stranaka radikalne desnice: njihov poraz u Zagrebu mogao bi ih konaeno zbrisati s hrvatske politieke pozornice i oznaeiti kraj politiekih karijera Nenada Ivankoviaa, Iviaa Pašaliaa, Miroslava Tu?mana... Najmanje ae Hebrangovom kandidaturom biti pogo?ena šefica HNS-a Vesna Pusia. Štoviše, kandidatura Hebranga može samo homogenizirati biraeko tijelo HNS-a, liberala i ljevice.
Haag 15. travnja - Carla del Ponte:
"Državni odvjetnik Mladen Bajia ima podatke gdje se krije Ante Gotovina, ali ne poduzima ništa da ga uhiti"
Glavna tužiteljica Me?unarodnog suda za ratne zloeine u Haagu Carla Del Ponte izvukla je 15. travnja u Haagu novog asa iz rukava: na sastancima s više europskih diplomata, ali i dužnosnika hrvatske Vlade, šokirala ih je tvrdnjama "da raspolaže pouzdanim informacijama kako državni odvjetnik Mladen Bajia posjeduje podatke gdje se krije Gotovina, štoviše da zna tko mu pomaže u bijegu, ali da unatoe tome ne poduzima ništa da ga uhiti". Carla Del Ponte je, dakle, desetak dana prije podnošenja izvješaa specijalnom task force o suradnji Zagreba s Me?unarodnim sudom za ratne zloeine u Haagu, koje je predvi?eno za 26. travnja, vea presudila Hrvatskoj: njezina ae ocjena te suradnje biti negativna.
Optužbe bez dokaza
Donošenje te zaprepašaujuae, ali ne i neoeekivane odluke, Globusu je potvrdilo više europskih diplomata. Naime, u razgovorima s dužnosnicima Europske Unije i hrvatske Vlade, Carla Del Ponte ponovno je zakljueila, kako je istaknula, "da u Zagrebu nema dovoljno politieke volje za uhiaenje odbjeglog generala Ante Gotovine". Takvim neumoljivim zakljuekom glavna haška tužiteljica samo je potvrdila da ae svojim izvješaem izazvati ponovnu odgodu poeetka pregovora o ulasku Hrvatske u EU. Time je na dulji rok zapeeatila europsku sudbinu Hrvatske: zatvorila joj je vrata ulaska u EU sve do sredine drugog desetljeaa 21. stoljeaa.
U strateškom smislu jednu od najnegativnijih odluka u novijoj povijesti Hrvatske Carla Del Ponte donijela je i prije nego što je saslušala najnovije izvješae hrvatske Vlade o naporima koje ulaže da u?e u trag Anti Gotovini. Time, ali još više argumentacijom kojom opravdava svoju ocjenu, ona najozbiljnije dovodi u pitanje svoju objektivnost i dobronamjernost.
Uz, naime, teške, ali nieim potkrijepljene optužbe protiv državnog odvjetnika Bajiaa, tužiteljica svoje sugovornike pokušava impresionirati pokazujuai im fotografije plakata s likom Ante Gotovine kojima je, kako tvrdi, "oblijepljena cijela Hrvatska". To je za nju krunski dokaz kako Gotovina "uživa široku potporu u Hrvatskoj te da se radi o masovnoj kampanji u koju se ulažu velike svote novca".
Carla Del Ponte u razgovoru s europskim diplomatima izrazila je eu?enje kako "vlasti u Hrvatskoj nisu unaprijed saznale za operaciju lijepljenja plakata i kako tu akciju nisu sprijeeile". I, što je najgore, "nisu ueinile ništa da se ti plakati promptno uklone". Sve to bilo je dovoljno glavnoj haškoj tužiteljici da u razgovorima zakljuei kako i nakon odluke EU o odgodi poeetka pregovora "hrvatska strana ne poduzima ništa da se slueaj Gotovina stvarno riješi, a ono što eini svodi se na najobienije rutinsko postupanje". Stoga je od svojih sugovornika zatražila da prenesu Vladi Ive Sanadera "njezino duboko razoearanje ponašanjem Hrvatske".
Negativni izvještaj
Svoje razgovore s europskim diplomatima Carla Del Ponte zakljueivala je ocjenom kako je "hrvatska strana u posljednjih mjesec dana spustila razinu svojih operativnih aktivnosti te da su, uz nju, do istih saznanja došle i neke druge zainteresirane europske države". Stoga je isticala kako njezino izvješae 26. travnja u Luksemburgu, "ako se situacija ne promijeni, svakako neae biti pozitivno".
Nema nikakve sumnje da je cilj najnovijih prijetnji Carle Del Ponte priprema terena i pribavljanje alibija za njezinu, najvjerojatnije, negativnu ocjenu suradnje Hrvatske s Haškim tribunalom. Mnogo je manje vjerojatno da takvim upozorenjima želi potaknuti hrvatsku Vladu da uloži dodatne napore u traganju za Antom Gotovinom. U tom slueaju ne bi se služila argumentacijom koja je, u najmanju ruku, krajnje dvojbena. Teško se, naime, oteti dojmu kako Carla Del Ponte groznieavo pokušava prikupiti nove dokaze protiv Hrvatske koji ae, pred onim državama koje nisu za to da se Hrvatska zaustavi na ulasku u EU bez pravih i dokazima potkrijepljenih optužbi, biti pokriae za negativnu ocjenu.
Seksualni skandal u Gospiau - Lieki moanik Joso Mraovia:
"Nikog nisam silovao, spolno sam gotovo nemoaan jer mi je teško ozlije?ena kralježnica"
Amerieka košarkašica Ilisha Jarrett (28), koja je u eetvrtak policiji u Gospiau prijavila da ju je silovao vlasnik hotela Ante i poduzetnik Joso Mraovia, poznat kao Lieki Tu?man, u nedjelju prijepodne napustila je grad i preko Zagreba otputovala u Italiju, gdje joj živi deeko. Jedina osoba koja, osim nje, vjerojatno pouzdano zna što se dogodilo u srijedu popodne, njezina je donedavna klupska kolegica, Amerikanka Rhonda Smith, koja nam je rekla da ne želi o tome govoriti za medije.
OBRADA
Zajedno sa eetverogodišnjom kaerkicom Rhonda Smith je prebaeena iz Mraoviaeva hotela Ante u obližnji hotel Ana, koji je proteklih dana napuštala samo uz policijsku pratnju. Dok osumnjieeni Mraovia tvrdi kako nije nikoga silovao, policija je, kaže glasnogovornik MUP-a Zlatko Mehun, završila kriminalistieku obradu. Osumnjieenog je ispitao i istražni sudac Županijskog suda u Gospiau Dušan Šporeia, koji sada treba donijeti odluku hoae li protiv Mraoviaa podnijeti kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu. Nakon što je glasnogovornik PU lieko-senjske Jozo Milas smijenjen, jer je u svom izvješau o tom slueaju otkrio identitet žrtve, u MUP-u su nam rekli da je za davanje svih informacija zadužen naeelnik policijske uprave Željko Jurkovia. No on nam se nije htio javiti, kao ni istražni sudac. U ameriekom veleposlanstvu, koje je je odmah obaviješteno o incidentu, tako?er istieu da, pridržavajuai se ameriekih zakona, ne mogu ništa komentirati jer štite privatnost svoje državljanke.
KUCANJE NA VRATA
Svoja saznanja o slueaju koji je podigao veliku medijsku prašinu otkrili su nam osumnjieeni Joso Mraovia te gradonaeelnik Gospiaa i ujedno direktor košarkaškog kluba Milan Kolia. "Nevin sam i za to imam svjedoke. Prošlu srijedu sjedio sam s društvom za stolom u hotelskom restoranu, a za stolom do nas bila je Rhonda s kaeri. Moj je prijatelj izrazio želju da je upozna. No, kako je ona razgovarala na mobitel, odustali smo. Otišla je gore u sobu, a kako je moj prijatelj inzistirao da je upozna, popeli smo se na prvi kat, gdje su sobe, i objema košarkašicama kucali na vrata. Kako nekoliko minuta nitko nije otvarao, vratili smo se dolje te sam zamolio konobara da me odveze kuai jer sam tih dana dosta pio. To je bilo neposredno nakon 15 sati, a u hotel sam se vratio tek iduae jutro, u eetvrtak oko 6 sati", istiee Mraovia, tvrdeai kako nikad prije nije košarkašicama kucao na vrata soba, 102 u kojoj je bila J.I., i 103 gdje je stanovala Rhonda Smith. U proteklih godinu dana, koliko su košarkašice živjele u hotelu, uspostavili su, kaže, prijateljski odnos. Buduai da je do 1989. godine, 20 godina, živio u Australiji, dobro govori engleski te je s Amerikankama mogao bez problema komunicirati.
Ekskluzivno:
General Phillippe Rondot, francuski 007 lovi Gotovinu
Upravo za najeešaih napada glavne tužiteljice Haškog suda Carle Del Ponte na Vladu Ive Sanadera, iz jednog od krugova bliskih odbjeglom generalu Anti Gotovini potekla je nova, po njihovoj ocjeni, spektakularna inicijativa. General Ante Roso uz pomoa više posrednika, potvr?eno je Globusu iz nekoliko izvora, vea neko vrijeme pokušava uspostaviti kontakt s Carlom Del Ponte. Razlog: general Roso želi razgovarati s tužiteljicom o uvjetima pod kojima bi odbjegli general Ante Gotovina mogao odgovarati na pitanja haških istražitelja. Nakon razgovora s posrednicima tužiteljica se pristala sastati s Antom Rosom. Eak je dogovoreno vrijeme i mjesto susreta: trebalo se to dogoditi za njezina posjeta Sarajevu, u ožujku ove godine. No Carla Del Ponte unaprijed je odredila i okvire razgovora: može se raspravljati samo o tome na koji ae naein Gotovina stiai u Haag. Kako je Ante Roso namjeravao prenijeti haškoj tužiteljici uvjete pod kojima je Gotovina spreman razgovarati, nakon njezina rezolutnog odgovora odustao je od puta u Sarajevo. Gotovina je, naime, bio spreman na pregovore jedino pod uvjetom da ga istražitelji Haškog suda ispitaju u Zagrebu te da prilikom dolaska u Hrvatsku ne bude uhiaen. Dakle, pod uvjetima koje je nudio Carli Del Ponte i prije nekoliko godina. Kao što je poznato, i tada, kada je odbjegli general bio u neusporedivo povoljnijoj poziciji, Carla Del Ponte energieno je odbila njegove prijedloge. Vrh vlasti znao je da se Roso želi susresti s Carlom Del Ponte i na vrlo je jasan naein ovlastio dio institucija da o tome izvijesti glavnu tužiteljicu. Vlast je, dakle, samo pomogla u ostvarivanju kontakta izme?u generala Rose i haške tužiteljice bez ulaženja u meritum stvari. Stoga zaeu?uje tvrdnja iz Haaga da Mladen Bajia nije imao pojma o posrednim kontaktima Ante Rose i Carle Del Ponte.
FRANCUSKA MISIJA
Najnovije Globusovo otkriae upliae u cijelu prieu o Gotovini još jedno ime: u Zagrebu je proteklih mjeseci u potpunoj tajnosti boravio francuski general Philippe Rondot poznat po nadimku "superšpijun". Rondot je, za raeun francuske vlade, proteklih desetljeaa sudjelovao u brojnim akcijama osloba?anja talaca, hvatanja terorista i odbjeglih ratnih zloeinaca. Pretpostavlja se da je Rondot došao u Zagreb kao eovjek Pariza i kao struenjak za povjerljive zadatke Carle Del Ponte po eijem je nalogu, svojedobno, organizirao akciju uhiaenja haškog optuženika Momeila Krajišnika. S obzirom na sve to mogu postojati samo dva razloga njegova dolaska u Zagreb. Prvi: da je pokušao stupiti u kontakt s Gotovinom i nagovoriti ga na predaju po nalogu iz Pariza. Del Ponte, naime, vea neko vrijeme traži od francuske vlade da se izravnije angažira jer je naposljetku rijee i o njihovu državljaninu. Drugo, da je došao savjetom pomoai hrvatskim tajnim službama i policiji kako da prona?u i uhite odbjeglog generala. No, nema nikakve potvrde o tome.
U centrali francuskog ministarstva obrane u Parizu o Rondotu smo uspjeli saznati samo da su svi podaci o njemu povjerljivi i da se nijedna pojedinost njegovih misija ne iznosi javno. Tako nisu ni potvr?ena ni demantirana naga?anja da je francuski superšpijun dobio novi zadatak, koji se tiee operacije predaje generala Gotovine!
Na pitanje je li Rondot u Hrvatskoj, odgovor smo dobili i iz francuskog veleposlanstva u Zagrebu, gdje su nam u službi za odnose s javnošau odgovorili "da nemaju nikakvu informaciju o njegovu boravku u Hrvatskoj".
MASAKR U ALŽIRU
Ova regija i uhiaenja optuženika koje Haški sud traži Rondotu nisu nepoznato podrueje; upravo je on, bez uplitanja lokalnih vlasti, koordinirao akciju uhiaenja haškog optuženika Momeila Krajišnika, a navodno je, prema pisanju srbijanskih medija, vodio i zasad neuspješne akcije me?unarodnih snaga u operaciji hvatanja Radovana Karadžiaa.
Momeila Krajišnika uhapsili su pripadnici francuskih postrojbi iz sastava SFOR-a, "13. puk padobranskih zmajeva", 3. travnja 2000. godine, u njegovoj obiteljskoj kuai na Palama. Ugledni francuski vojni tjednik TTU International otkrio je da je hapšenje dogovoreno krajem veljaee na tajnom sastanku generala Rondota, tada zaduženog za suradnju obavještajnih službi i specijalnih operacija pri kabinetu francuskog ministra obrane Alaina Richarda, i - Carle Del Ponte.
Rondot je i ranije angažiran za specijalne, najzahtjevnije zadaae. Kada je 27. ožujka 1996. iz samostana u Tibhirinu, u Alžiru, GIA, radikalna alžirska teroristieka skupina, poznata po okrutnim ubojstvima i masakrima civila, otela sedam redovnika (samo nekoliko kilometara dalje, 1993. godine, poubijano je 12 hrvatskih radnika Hidroelektre na privremenom radu u Alžiru), na pregovore i pokušaj spašavanja talaca iz Pariza poslan je upravo Rondot. Taj zadatak nije uspio obaviti jer su redovnici poubijani, a razgovora o njihovoj razmjeni ili spašavanju zapravo nije bilo. GIA, naime, nije ni imala namjeru pregovarati, vea je masakrom redovnika željela sablazniti Francusku, svog bivšeg kolonijalnog gospodara. GIA je planirala i posebnu osvetu protiv Rondota jer je nekoliko godina prije, 1993., uspio spasiti trojicu talaca, službenika francuskog veleposlanstva, od sigurne smrti.
Moja istina o An?elinu ubojstvu - Ivan Bulj:
Kad sam odlueio dobrovoljno otiai u policiju, žena mi je rekla: Ako si je ubio, ubij se...
U splitski zatvor na Bilicama, kraj Solina, Buljev odvjetnik Toni Vukieevia, fotograf Tom Dubravec i ja došli smo u petak 29. travnja, nešto prije 9 ujutro. Nakon obavljenih formalnosti na porti i ulazu u zatvorsku zgradu, uputili smo se, u pratnji zatvorskih euvara, na prvi kat, u tzv. me?uprostor, u kojem zatvorenici primaju posjete. Uveli su nas u najprostraniju i najsuneaniju prostoriju "me?uprostora". Ivan Bulj Ture (42) trebao se pojaviti, u pratnji nekolicine policajaca, svakog trenutka. "Me?uprostor" istražnog zatvora na Bilicama s obje je strane ome?en vratima koja su stalno zakljueana. Jedna vrata vode u slobodu - u onaj dio zatvora u kojem su policajci, zatvorski euvari, uprava i pomoano osoblje. I, naravno, izlaz na svjetlo dana, u zatvorsko dvorište. Druga vrata vode u posve suprotni dio zatvorskog zdanja, u kojem borave zatvorenici. Buka na tim vratima - štropot otkljueavanja, žamor i galama što je potom uslijedila - bili su siguran znak da nam se trenutaeno najslavniji bilieki pritvorenik Ivan Bulj Ture, nepravomoano osu?en na 27 godina zatvora zbog ubojstva svoje sugra?anke, 16-godišnje Sinjanke An?ele Bešlia, približava. Došao je do praga prostorije u kojoj smo ga nestrpljivo išeekivali. Otprilike onakav kakvog sam ga i oeekivao: niži rastom, evrste, robusne gra?e (ali fizieki ipak vidno oslabio u odnosu na dane kad je bio na slobodi), ponosnoga, samouvjerenoga garda, gotovo kao svetac... Bio je jednostavno, sportski obueen (karirana bijelo-plava košulja s kratkim rukavima i traperice), a u rukama je jedva držao svu silu pomno odabranoga pisanog materijala: brojne zapisnike s netom završenog su?enja, kazneni zakonik, Ustav RH, Stari i Novi zavjet, još nekoliko knjiga, gomilu fascikala, spisa, bilježaka, kojeeega još...
Neoeekivani ultimatum
Naš prvi susret nije protekao najslavnije. Bulj je postavio neoeekivano stroge uvjete intervjua, što ga je, usput reeeno, sam bio zatražio, preko svog odvjetnika Vukieeviaa, pošto ga je razbjesnio moj tekst objavljen, pod naslovom "Osveta impotentnog manijaka", u Globusu od 15. travnja. Prvi je uvjet bio: autorizacija intervjua. Ali i ne samo to: Bulj je, tako?er, tražio da mu sve snimljene kasetice presnimimo još istoga dana (dakle, u petak 29. travnja) i dostavimo mu ih, u najhitnijem roku, u zatvor, kao jamstvo da ae naš razgovor biti u Globusu prenesen korektno. Kako mu tako brzometno presnimavanje kaseta nisam mogao obeaati, zatražio je, ultimativno, dvostruko snimanje razgovora, tj. na dva zasebna ure?aja (diktafona). Ili to ili - ništa. Nemajuai kamo, morali smo se vratiti u Split, po još jedan diktafon. Zapravo, po rezervni diktafon otišao je kolega Dubravec, a ja sam za to vrijeme ostao u krugu zatvora. Konsterniran tvrdim, ultimativnim Buljevim gardom, potužio sam se njegovu odvjetniku Vukieeviau. Kazao sam mu da tako neae iai, da ja mogu razumjeti Buljevu ogoreenost zbog mog teksta u Globusu, i opaenito zbog nezavidne situacije u kojoj se danas nalazi, ali da neka pravila moraju postojati. Novinar sam ja, a zatvorenik je on. Intervju au voditi ja, po svojim unaprijed pripremljenim pitanjima, a ne on, Ivan Bulj. Ili - intervjua neae biti.
U eetiri oka
Vukieevia je te moje rijeei shvatio ozbiljno. Vidjevši da sam na samom rubu da odustanem od dogovorenog razgovora s njegovim klijentom, otišao je ravno u njegovu zatvorsku sobu na pregovore. Pregovarali su gotovo pola sata. Vratio se s osmijehom na licu: Bulj mu je obeaao da ae biti "dobar", konstruktivan, koncilijantan. Ponovno smo otišli gore, u onaj "me?uprostor". I ovaj smo put malo poduže eekali na novi Buljev dolazak. Kad je, u pratnji policajaca, došao, bilo je vea 11 sati. Izgubili smo dva sata, takoreai, ni na što. Sjeli smo za stol, postavljen nasred prostorije: Vukieevia i ja s jedne, a Bulj, oboružan svojom literaturom, s druge strane. Dubravec se slobodno kretao po prostoriji i snimao nas kako razgovaramo (poslije mu je Bulj i pozirao). Nakon nepunih sat vremena Vukieevia je otišao, poslom, u Split, a nakon "prvog poluvremena" (kad je snimljena jedna od ukupno dvije kasete) pritvorsku je ustanovu napustio i Dubravec. Bulj i ja ostali smo sami, naravno u nazoenosti zatvorskog euvara koji je eitavo vrijeme budno stražario ispred vrata prostorije. Moj intervju s Buljem trajao je toeno tri sata. Bulj je za to vrijeme, rekao bih, pokazao dva razlieita lica. Prvi dio razgovora bio je, uglavnom, njegov monolog. Njegova unaprijed pripremljena i dobro izvježbana obrana, koju je, kako je izjavio, nekoliko puta ponavljao i na samom su?enju. Nije tu bilo nieega novog. U tom se dijelu doimao vrlo sigurnim i samouvjerenim, kao netko tko baš sve ima pod stopostotnom kontrolom. Gledao me ravno u oei (a i ja njega), i uvjeravao me da je nevin, tj. da nije napao i ubio An?elu Bešlia. U jednome trenutku teatralno je obujmio Stari i Novi zavjet i rekao, kao da se zaklinje:
- Odgovorno tvrdim, tu pred Biblijom, držeai u ruci Stari i Novi zavjet, da govorim istinu, da za sve izgovoreno odgovaram svojom eašau i svojim životom... Ovo što govorim jedina je, prava i nedvosmislena istina. Iza toga evrsto stojim, kao hrvatski vojnik i easnik, te to garantiram svojom easniekom eašau...
Novi život starih podsljemenskih vila - Ruža Pospiš-Baldani:
"Kad smo kupovali staru vilu na Prekrižju, ulogu agenta za nekretnine odigrao je sam Franjo Tu?man"
Pazi, oštar pas - ploeica okaeena na veaini dvorišnih vrata najljepše zagrebaeke vile moderne nije jedina laž koja ae se otkriti o današnjim vlasnicima vila koje su, uglavnom 30-ih godina, projektirali najbolji hrvatski arhitekti: Drago Ibler, Viktor Kovaeia, Stjepan Plania, Zlatko Neumann, Drago Galia, Stjepan Gomboš i Mladen Kauzlaria... Naime, prema vratima s unutrašnje strane zaletjet ae se eventualno neka pudlica ili sliena bezopasna pseaa minijatura. A kao druga laž, odnosno predrasuda, pokazat ae se ona da u njima žive novopeeeni bogataši koji ne drže do digniteta svojih kuaa iako su one pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba. Istina, njihovo neposredno susjedstvo eine novoizgra?ene eudovišne vile u vlasništvu raznih trgovaca, primjerice N. Jelaviaa, poduzetnika, ali one nikle na sjeveru grada izme?u Prvoga i Drugoga svjetskog rata, bez obzira na svoje stanje, kraj njih s lakoaom ostavljaju dojam savršene mjere za ljepotu i funkcionalnost. No, premda apsolutno udoban, život u me?uratnoj vili i nije sasma ugodan. Jer svaku intervenciju netko uoei - ako ne vea Zavod za zaštitu spomenika (to se nekako najrje?e dogodi), onda na nju upozore povjesnieari umjetnosti, živuai arhitekti i, konaeno, novinari.
IZLOŽBA
Tako zagrebaekim galerijama vea neko vrijeme putuje izložba fotografija "Mladost i starost zagrebaekih vila iz me?uratnog razdoblja" Silvije Limani i Vanje Žanko, netom diplomirane povjesniearke umjetnosti i apsolventice istog smjera. Izložba na naein koji bi se mogao svesti pod rubriku "Prije i poslije" mnogo govori baš o ljudima, iako djevojke niti znaju niti ih zanima ime, imovinski i društveni status ili rodoslovlje novih vlasnika. No, kolikogod one svojom izložbom izbjegavale ljude, nas su zanimali upravo oni, vlasnici vila. I svi su stanari prema nama bili vrlo gostoljubivi, premda se nisu htjeli fotografirati.
S izuzetkom jedine primadone me?u njima, Ruže Pospiš-Baldani, koja vea desetak godina sa suprugom Janom živi na Gornjem Prekrižju u zelenilu i vili arhitekta Hinka Bauera iz 1936. godine. Zanimljivo, tu duguljastu visokoprizemnicu od 250 eetvornih metara s golemim voanjakom napravila si je za vikendicu Mira Poduje, svekrva ruske književnice iz zagrebaekih salona Irine Aleksander. Baldanijevi su stan u Jurjevskoj 27 prodali Hrvoju Petraeu i kupili Bauerovu vilu. A njihov je agent za nekretnine igrom slueaja bio tadašnji hrvatski predsjednik dr. Franjo Tu?man.
KUPNJA
Naime, Irina Aleksander devedesetih je godina vilu iznajmljivala zamjeniku ameriekog veleposlanika u Hrvatskoj Petera Galbrighta, te se pismom iz Švicarske potužila našem predsjedniku kako je želi prodati, ali da ne zna kome jer je Amerikanci ne žele kupiti. Tu?man, koji je znao da njegovi prijatelji traže adekvatnu kuau u Zagrebu, spomenuo je to Ruži Pospiš-Baldani i stvar je bila riješena. Ali onda je poeetkom 21. stoljeaa vila bez njihova znanja stavljena pod zaštitu. "Kada vam zaštitari stave kuau pod zaštitu, to je velika nevolja. Njih to ne obvezuje ni na što jer je vlasnici moraju održavati, a oni se ponašaju kao da je to Sikstinska kapela", kaže nam Jan Baldani. Me?utim, povjesniearke umjetnosti Limani i Žanko njihovu vilu nisu ni uvrstile u svoju izložbu jer ima jedan veliki "nedostatak" - danas je potpuno identiena kao i prije 69 godina kada je podignuta, eak su i uliena ograda i vrata iz tog vremena.
Najmla?i britanski ministar za Hrvatsku - Douglas Alexander:
Gotovinino uhiaenje jedini je uvjet koji Velika Britanija postavlja pred Hrvatsku
Državni ministar za Europu u britanskom Foreign and Commonwealth Officeu Douglas Alexander (38) naslijedio je na tom mjestu Denisa McShanea nakon svibanjskih izbora. McShane je politieku karijeru nastavio kao zastupnik u House of Commons, Donjem domu britanskog parlamenta, a Alexander je do izbora bio državni tajnik zadužen za trgovinu i investicije. Da uživa veliku podršku premijera Tonyja Blaira, svjedoei i podatak da je najmla?i ministar u Vladi dvije godine, od 2001. do 2003., bio šef njegova kabineta. Alexander je u svom resoru u britanskome Ministarstvu vanjskih poslova odgovoran za britansku politiku prema Europskoj Uniji, Balkanu, Rusiji, Središnjoj Aziji, Južnom Kavkazu, Ukrajini, Bjelorusiji te za suradnju sa OESS-om i NATO-om. Uoei za Hrvatsku presudnog dolaska glavne tužiteljice Carle Del Ponte u Zagreb, a odmah nakon fijaska europskog Ustava na referendumu u Francuskoj, eime se bavio cijeli vikend, ministar Alexander Globusu je dao svoj prvi intervju za hrvatske medije.
Prepreke za Hrvatsku
- Veliku Britaniju percipira se kao glavnu zemlju koja stvara prepreke za brži ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Takvo mišljenje ne prevladava samo u Hrvatskoj, nego i u nekim drugim državama elanicama EU. Mislite li da su te tvrdnje realne?
Svaka odluka koju je Europska Unija donijela o Hrvatskoj bila je jednoglasno usvojena. Europsko je vijeae neprestano isticalo potrebu za punom suradnjom s Haškim sudom i naglašavalo potrebu da Hrvatska locira generala Gotovinu i ueini sve da se on pojavi pred Sudom. To nije nekakav novi stav niti je to samo stav Britanije. Naprotiv, istiee golemu važnost vladavine prava kao temeljne vrijednosti Europske Unije. Ne samo što Velika Britanija ne zadržava Hrvatsku na njezinu putu u Europsku Uniju, nego daje znatnu praktienu pomoa za pripreme Hrvatske. Ali, puna suradnja s Haškim sudom preduvjet je za taj proces o kojemu se ne može pregovarati.
- Je li toeno da britanska Vlada, zbog odre?enih strateških razloga, želi da Hrvatska u EU u?e zajedno sa Srbijom, Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Albanijom... više nego da Hrvatska individualno u?e u Uniju?
Vlada Velike Britanije nema baš nikakva interesa da zadržava Hrvatsku na putu prema Europskoj Uniji, niti da je udružuje u neki politieki paket. Eim ispuni sve uvjete, Hrvatska ae se prikljueiti Europskoj Uniji.
- Je li odbjegli general Ante Gotovina jedina prepreka hrvatskom poeetku pregovora s Europskom Unijom? Što ako Gotovina zauvijek bude u bijegu, eemu se onda Hrvatska može nadati po pitanju elanstva u EU?
Uvjet koji je Europska Unija postavila puna je suradnja s ICTY-jem. Hrvatska mora preuzeti potpunu odgovornost da locira Gotovinu i omoguai njegovo pojavljivanje u Haagu i mora poduzeti sve potrebne korake da bi do toga došlo. Što se drugog dijela vašeg pitanja tiee, ako je Hrvatska ueinila sve što je u njenoj moai, sigurno ae Sud to potvrditi. Me?utim, glavna tužiteljica Haškog suda jasno je ustvrdila da vjeruje kako se Gotovina nalazi u dosegu hrvatskih vlasti i da se o potpunoj suradnji ne može govoriti sve dok Gotovina nije u Haagu ili dok se ne do?e do informacija koje ae dovesti do njegova uhiaenja. Vjerujemo da Gotovina može biti lociran i da ae biti lociran.
Suradnja s Haagom
- Je li potrebno da Gotovina bude izrueen Haagu ili bi bilo dovoljno znaeajno da hrvatska Vlada uništi mrežu Gotovininih pomagaea, eime bi pokazala da Hrvatska ozbiljno i iskreno sura?uje s Haagom?
Samo Hrvatska može poduzeti potrebne korake da dovede Gotovinu u Haag. Na ICTY-ju je da odluei eini li Hrvatska sve što može i ulaže li sve napore da bi poduzela te potrebne korake. Najbolji naein kako riješiti ovo pitanje upravo je u konkretnim rezultatima.
- Je li Hrvatska zadovoljila druge važne uvjete, osim uhiaenja generala Gotovine, da bi zapoeela pregovore s Europskom Unijom?
Da. Pregovori ae poeeti eim haško pitanje bude riješeno. U me?uvremenu, puno je stvari koje Hrvatska može ueiniti da bi nastavila reforme i pripremila se za pregovore. Naše iskustvo s ranijim proširenjima Unije govori da datum kada ae neka zemlja uai u elanstvo ovisi o tome koliko je dobro pripremljena, a ne o tome kad ae zapoeeti pregovore. Hrvatska je napravila dobar posao na mnogim podruejima avisa. Vaše gospodarstvo ima dobre ocjene u usporedbi s drugim kandidatima. Ali ima još posla. Priprema za elanstvo u EU velik je i praktiean zadatak, a vi možete iskoristiti to razdoblje da bi se riješila pitanja važna za vaše stanovnike, kao što je reforma pravosu?a, borba protiv korupcije i stvaranje veae transparentnosti i konkurentnosti u poduzetništvu. Europska Unija pružit ae i praktienu i financijsku pomoa, a struenjaci Velike Britanije vea su na terenu i pomažu.
- Koji ae biti glavni prioriteti i zadaci britanskog predsjedanja Europskom Unijom, koje zapoeinje u srpnju?
Nastavit aemo s agendom o kojoj smo se dogovorili s Luksemburgom i Austrijom, kako bismo zadržali kontinuitet. Želimo dati nov poticaj lisabonskoj strategiji kako bismo Europu ueinili što kompetitivnijom i dovršili projekt jedinstvenog tržišta. Velika Britanija uvijek je predvodila i zagovarala proširenje; mislimo da je ono dobro za Europsku Uniju, elanice i kandidate.
NOVA BRITANSKA POLITIKA
London ae biti oduševljen kad ispunite uvjete
- Možemo li oeekivati ikakve promjene u britanskoj politici prema Europi s vama kao novim ministrom? Hoaete li povuai neke nove, drugaeije poteze?
Nastavit aemo s vrlo pozitivnom politikom kojom ae se Britanija smjestiti u srce Europe. Želimo Europu koja ae rješavati probleme koji su važni ljudima, Europu koja ae se moai nositi s izazovima globalizacije, ueinkovito riješiti organizirani kriminal, širiti stabilnost i štititi okoliš. Naš je prvi izazov predsjedanje Unijom. Zato au nazoeiti sastancima užeg kabineta, što samo govori o važnosti s kojom britanska Vlada prilazi pitanjima Europske Unije. Naša se pozicija neae mijenjati. Želimo vidjeti Hrvatsku u Europskoj Uniji. Pregovori ae poeeti eim bude postojala puna suradnja s Haškim sudom. Bili bismo oduševljeni da se to dogodi u vrijeme britanskog predsjedanja, ali na Hrvatskoj je da poduzme potrebne korake.
Kerumova eeliena sestra - Nevenka Beeia:
Željko ima znanje koje se ni u jednoj školi ne može naueiti, ali je pogriješio s jareaom bradicom
O Željku Kerumu zna se manje-više sve. No, o ženi koja doslovno iz sjene upravlja velikom trgovaekom tvrtkom "Kerum", a koju njihovi poslovni partneri nazivaju "eelienom lady", u javnosti se malo zna. Žena koja veainu ideja i snova Željka Keruma pretaee u stvarnost njegova je sestra Nevenka Beeia (48). Rad, red i disciplina tri su pravila po kojima djeluje ova poslovna žena dok su joj ljubav, povjerenje i nježnost norme kojih se drži kad su upitanju obitelj i prijatelji. Sposobna ekonomistica punih 14 godina u "Kerumu", drži sve konce u svojim rukama i kako se eini, svoje mjesto pri vrhu hijerarhijske ljestvice (iznad nje je samo brat) ne kani uskoro napustiti. Razgovarali smo u njezinu uredu u Lori, u kojem, kako kaže, provodi više vremena nego u obiteljskom domu na Baevicama:
Direktorica
"Radim 16 sati dnevno, svaki dan osim nedjelje. Vea cijeli niz godina držim se zacrtanih planova i odstupanja nema. Ja sam direktorica tvrtke "Kerum", jedina sam u upravi, jedina mogu zastupati tvrtku. To sa sobom nosi odre?ene odgovornosti. Sreaom, imam odliene suradnike pa ako mojim kolegama iz ostale Željkove dvije tvrtke treba pomoa, mogu raeunati na mene. Savjet au im uvijek dati."
- Dakle, sve što se doga?a u Kerumovu poslovnom carstvu doga?a se pod vašim budnim okom?
Možete to nazvati kako hoaete, no, velim, ja sam odgovorna za trgovinu i za nju polažem Željku raeune, a na sve ostalo što se doga?a u tvrtkama koje se bave turizmom i gra?evinarstvom ne mogu previše utjecati. Mogu, dakle, samo pomoai.
- Mnogi su skloni mišljenju da je kupnja poznatog hotela "Central" u samom središtu Splita propala investicija na kojoj ste vi i vaš brat umalo "slomili zube".
Nije propala investicija i nismo na njemu "slomili zub", no da imamo velikih problema oko njega, to je istina. "Central" je predivan hotel na legendarnoj splitskoj pjaci, no projekt kao i sva dokumentacija vezana za njegovu realizaciju vea dugo stoji u ladici. Danas u hotelu "Central" pravne osobe obavljaju svoj posao, ali su tu bespravno. Sud je bio dužan kupca, tj. nas, uvesti u posjed, no do danas se to nije ueinjeno. Hotel je inaee pod Zavodom za zaštitu spomenika i s njima smo sklopili ugovor prema kojem bi oni trebali vršiti nadzor restauriranja. Prema našim indicijama, hotel bi mogao biti otvoren iduae ljeto.
Biznis u turizmu
- Okreae li se tvrtka "Kerum" ka turizmu?
Turizmom se bavi tvrtka "Neva Kerum" eiji je direktor naš neaak, izuzetno sposoban mladi eovjek, ali ne mogu reai da turistieka djelatnost postaje naša najveaa opcija. Vea eetiri godine u Podstrani pokraj Splita otvoren je naš hotel "Neva". Ima tri zvjezdice i veliki bazen. Možda neaete vjerovati, ali ne radimo nikakav buking. Tijekom sezone u njemu odsjedaju stalni gosti, dok u zimskom periodu odsjedaju naši poslovni partneri. Ugostili smo Dalaj-lamu i predsjednika Mesiaa, na što smo jako ponosni.
- Iduau sezonu trebao bi biti gotov hotel na Žnjanu, ali i apartmansko naselje na Braeu.
Na Žnjanu ae iduau sezonu goste primati luksuzan hotel s pet zvjezdica. Što se tiee Supetra na otoku Braeu, ondje smo kupili bivši auto-kamp i namjeravamo ga pretvoriti u solidno apartmansko naselje s bazenima. No, otom-potom.
- U javnosti se stjeee dojam da vama i bratu sve ide odvea glatko, pa su mnogi skloni povjerovati kako iza vas stoje nelegalne rabote.
Željko je fanatik koji zna znanje. On svaki potez vuee promišljeno, izvanredan je strateg. Posjeduje nešto što se ni u jednoj školi ne može naueiti. Toeno zna koju ae lokaciju i kada kupiti, pa sve su naše lokacije vrhunske! On jednostavno nikada nije promašio. O neeasnim i prljavim poslovima nema ni govora, mi samo naš kapital ulažemo u ono što ae i sutra donijeti profit.
- I sama rijee sindikat u vašoj je firmi navodno zabranjena?
- Ne osvraem se na kuloarske priee. Ako radnici žele sindikalno udruživanje, nitko ih neae sprijeeiti. Jednako kao što ih nitko neae natjerati da postanu sindikalni elanovi. To je njihova osobna odluka na koju doista nitko ne može utjecati. U tvrtkama Željka Keruma radi nešto više od 2500 ljudi. Valjda i taj podatak nešto govori. Mi smo splitska tvrtka, svoj kapital investiramo u nove projekte, a Željko je putem njih potaknuo zapošljavanje u gradu.
- Je li naporno s trgovine prehrambenom robom preko hotelijerstva odra?ivati i poslove vezane uz gra?evinarstvo?
Željko je prepun ideja i u trgovini ne može više ništa realizirati. Hotelijerstvo i ugostiteljstvo pomalo se postavljaju na noge, no kako je on nemiran duh, morao se upustiti u treai projekt, a to je gra?evinarstvo. Osnovao je tvrtku "Kerum Zagreb", i to mu je sad poseban izazov. U centru Zadra u Jazinama izgra?eno je 80 stanova od kojih je veaina vea prodana. Sljedeaa lokacija za izgradnju stanova je prostor koji smo kupili od Lure, tako?er u Zadru, a u pripremi su i projekti vezani uz stambenu izgradnju u centru Rijeke te na Bundeku u Zagrebu.
Indirin muž prvak divljih ulienih utrka - Narcis Mujkia:
Ubrzo ae i moja Indira poeeti s utrkama: Street Race manje je opasan od obiene vožnje gradom
Ljudi koji se bave Street Raceom veliki su zaljubljenici u automobile, oktanski fanovi, ljudi koji stvarno žive za to. Iako nemaju ni sponzora, provest ae 12 sati dnevno u svojoj garaži kako bi sre?ivali automobile. To im je naprosto u krvi - kaže Narcis Mujkia, suprug estradne zvijezde Indire Vladia, apsolutni pobjednik nedavno održanog Street Racea u Velikoj Gorici, koji je sa svojom plavom Subaru Imprezom postavio rekord i za samo 12 sekundi prešao 402 metra. Atraktivna utrka "nabrijanih" automobila, koji uz zaglušujuau buku motora i cviljenje guma prolaze zadanu duljinu od spomenuta 402 metra, privlaei sve više gledatelja koji uživaju u jureaim vozilima, pa je tako prošlotjedni dvodnevni oktanski spektakl u Velikoj Gorici pratilo više od 35 tisuaa ljudi. Me?utim, ne raste samo broj posjetitelja nego je sve više i onih koji se i sami žele okušati u Street Raceu. Za prošlotjednu utrku u Velikoj Gorici organizatori su prvo planirali oko 120 natjecatelja, no zbog golema interesa poveaali su kvotu na 160, a ipak je stotinjak ljudi moralo odustati od utrke. Ljudi koji se bave Street Raceom ne spadaju me?u poznatija lica hrvatske javne scene: vozaei su uglavnom anonimni ljudi koji ni po eemu nisu eksponirani, vea nakon svog prosjeenog radnog dana radije odlaze u vlastitu garažu i svoj "obieni" automobil pretvaraju u moanu zvijer na eetiri kotaea.
INDIVIDUALNE KREACIJE
Jedini uvjet koji mora biti zadovoljen da bi netko postao natjecatelj u Street Raceu vezan je uz gume na automobilu koji se natjeee - one, naime, moraju biti obiene serijske cestovne gume, a sve drugo, od preinaka na motoru do konjskih snaga, prepušteno je individualnim "kreacijama" vozaea i njihovih mehanieara. Mujkiaev automobil ima 450 konjskih snaga, a za njegovo održavanje i "sklapanje", kako glasi strueni termin koji se koristi u Street Raceu, brine se bivši višestruki prvak u reliju Nenad Lonearia. A kako to izgleda, saznajemo od Mujkiaa:
"Uoei utrke, u petak naveeer završili smo s poslom negdje iz ponoai i otišli isprobati auto. Me?utim, u startu je bio toliko jak da su se polomile stražnje poluosovine. Tada smo do tri ujutro ponovno sklapali automobil, a ja sam vea u šest ujutro bio u Velikoj Gorici na startu utrke. Nekoliko dana prije utrke išao sam u Anconu nabaviti dijelove za svoj automobil. I naravno da mi to nije predstavljalo nikakav problem, jer ne bavim se ovime zbog nekog prestiža ili da bih dokazao da mogu, nego baš iz ljubavi."
Mujkia planira i svoju suprugu Indiru nagovoriti da se natjeee u Street Raceu, doduše u nešto slabijoj, lakšoj kategoriji:
"Na utrci u Velikoj Gorici bila je jedna vozaeica, a nadam se da ae se uskoro i moja supruga prikljueiti utrkama. Obeaao sam joj da au je naueiti sve što treba znati", rekao nam je Mujkia, koji se u hrvatski Street Race ukljueio od samog poeetka, prije tri godine. "Probao sam sve automobile koji postoje, od Ferrarija do Lamborghinija...onda mi se jednom ukazala prilika da isprobam Subaru Imprezu i zaljubio sam se u taj automobil. Svi su drugi automobili za šminku i mogu postiai veliku brzinu na autocesti, ali Subaru je stvarno automobil za sve uvjete, ako želite voziti sporo ili ako želite stisnuti gas", kaže Narcis.
POVRATAK U "NORMALU"
Na pitanje je li Street Race opasan sport, odgovara:
"Opasniji je zapravo za gledatelje negoli za nas koji vozimo jer su oni oko staze. I na našem Street Raceu s vremena na vrijeme svašta se zna dogoditi. Sada je prvi put vozio deeko koji je došao sa svojim Renault Meganom te je na samom kraju staze ubacio iz pete brzine u drugu, umjesto u eetvrtu. Iz mjenjaea je izletjela lamela probivši spremnik za ulje i tako se zapalio. Ipak, mislim da su puno opasnije brdske utrke, a najopasniji je zapravo obiean, normalan promet na cestama i u gradu, jer upravo ondje ima puno onih koji se žele dokazivati i biti najbrži."
Kada završi utrka, automobil koji je za potrebe natjecanja bio mehanieki nabrijan, vraaa se, istom intervencijom mehanieara, u "normalu" i služi kao obiean gradski automobil. Od utrke uglavnom ne trpi neku štetu, osim što potroši puno goriva. Mujkiaeva Subaru Impreza tako za vrijeme natjecanja troši litru goriva po kilometru, a kako je ukupno šest puta startao na stazi dužine 402 metra, potrošio je 40 litara goriva.
FIAO I BMW
Da bi se netko bavio Street Raceom, tvrdi Mujkia, treba mu samo dobra volja:
"Street Race je eisti entuzijazam i upornost. Jer onda vam se dogodi da na trkama vidite kako jedan fiao prešiša najnovijeg BMW-a zato jer je vozae fiae noaima radio na svom automobilu, nabrijao mu motore i izdizajnirao ga."
Iako je me?u natjecateljima Street Racea najviše onih koji iz ljubavi prema automobilima sami ulažu u dodatne konjske snage svojih vozila, ima i onih, saznajemo, koji su spremni uložiti velik novac u struenu pomoa mehanieara. Jedan od njih pozvao je engleske struenjake da mu naprave preinake na automobilu, a osim što ih je ugostio u Hrvatskoj i platio im avionske karte, njihov je rad masno platio s nekoliko desetaka tisuaa eura. Unatoe nabrijanom automobilu i skupo plaaenom radu stranih struenjaka, nije pobijedio na Street Raceu.
Pokroveev nasljednik:
Ico Popovski, najbolji prijatelj i poslovni partner Dina Pokrovca, vea preuzima gotovo sve njegove poslove
Pisali: Boris Orešia, Gordan Malia
Tajanstveni bliski prijatelj, a navodno i poslovni partner Dina Pokrovca koji bi po nekim glasinama trebao postati glavni eovjek Pokroveevih poslova je Ico Popovski. S braaom Popovski, Icom i Duškom, Pokrovac se zna još iz rane mladosti jer su svi živjeli u zagrebaekom naselju Sigeeica. S Duškom, euvenim zagrebaekim igraeem malog nogometa, Dino je igrao u momeadi Big Ben. Ico i Dino posebno su se zbližili dok su zajedno poeetkom osamdesetih radili kao zaštitari na ulazu u diskoteku Saloon. Dino je uskoro postao šef zaštitara i to je, kako je jednom prilikom rekao, bilo najsretnije razdoblje njegova života. Prema nama dostupnim informacija, Ico Popovski neko je vrijeme radio kao službenik na pošti u poslovnici u PU zagrebaekoj u Petrinjskoj ulici. Kasnije su Pokrovac i Popovski, otkrivaju naši izvori, zajedno držali mjenjaenicu. Priea se i da je upravo Popovski za Pokrovca posljednjih godina vodio poslove koji nemaju veze s nogometnim menedžerstvom. Pokrovac je nerado govorio o svojim poslovima koji se ne tieu nogometa, a javnosti je otkrio samo da ima kafia "Dino" i autopraonu na Sigeeici.
ZARADE
U nedavnom razgovoru za Globus, nekoliko mjeseci prije ubojstva, Pokrovac je istaknuo kako je finacijski posve zbrinut, te da se nogometom ne bavi da bi zaradio novac, nego iz ljubavi prema tom sportu. Vrlo je vjerojatno da je kao eovjek iz sjene u kojeg je Pokrovac imao veliko povjerenje, Popovski imao i veze s Pokroveevim kamatarskim poslovima. Istodobno, istražna tijela bave se i nogometnim transferima u kojima je Pokrovac sudjelovao. Državno odvjetništvo RH osnovano sumnja da je prodaja bivših Hajdukovih igraea, Srne i Pletikose, provedena nezakonito, te da su tom prilikom milijunske zarade ostvarili Igor Štimac, bivši predsjednik uprave Hajduka, i Hrvoje Petrae, tajkun u bijegu. Odvjetništvo, naime, raspolaže internim obraeunom prodaje Srne i Pletikose ukrajinskom Šahtjoru, za koji se pretpostavlja da je napisao Igor štimac, iz eega je vidljivo da je cijena prodaje dvojice hajdukovaca bila više nego dvostruko veaa od one prijavljene. Da podsjetimo, rukovodstvo Hajduka izjavilo je da su dva vrhunska igraea prodana ukrajinskom klubu za 1,7 milijuna dolara, dok je vlasnik ukrajinskog Šahtjora, Rinat Ahmetov, u jednom intervjuu ustvrdio da je Srnu i Pletikosu platio 5 milijuna dolara.
SUMNJIVI TRANSFERI
U me?uvremenu su se, kako doznajemo, državnom odvjetništvu javili i svjedoci iz bivše Hajdukove uprave, koji su potvrdili autentienost obraeuna ispisanog, navodno, Štimeevim rukopisom. Prema indicijama kojima raspolažu istražitelji, prodaja Srne i Pletikose kontroverzna je i zbog einjenice da u upravu Hajduka, navodno, nikad nije stigla originalna ponuda Šahtjora. Ugovor je sklopljen usmeno, i to intervencijom Hrvoja Petraea, Štimeeva dobrog prijatelja. Kada je prodaja Srne i Pletikose zapela, jer je Ahmetov odbio pregovore, Štimac se za pomoa obratio Hrvoju Petraeu, eiji je sin Rok poha?ao isti koledž u Švicarskoj sa sinom Rinata Ahmetova. Ta je intervencija uspjela i posao je sklopljen sljedeaih dana, kada je Ahmetov osobno pozvao Petraea i Štimca da posjete Donjeck, njegovu prijestolnicu u Ukrajini. Nedugo nakon tog posjeta Ahmetov je dao i ekskluzivni intervju tjedniku Nacional... Državno odvjetništvo sumnja da je isplata Stipe Pletikose obavljena preko raeuna jedne Petraeeve tvrtke u Austriji. Uz Štimca, osobe upoznate s transferima Hajdukovih igraea bile su Branko Grgia, predsjednik kluba, Fredi Fiorentini, direktor, odvjetnica Doris Košta, te Tomislav Svetin, odvjetnik Dinka Pokrovca.
UCJENE I PRIJETNJE
Doris Košta napustila je klub u sva?i s upravom, navodno baš zbog nezakonitih transfera igraea, a na mjestu odvjetnika kluba zamijenio ju je Mate Peroš, eiji je vjeneani kum Davor Pavia, predsjednik Nadzornog odbora Hajduka. Pavia, inaee, vea dulje vrijeme živi nevjeneano sa sestrom bivšeg hajdukovca Stipe Pletikose. Prema izvorima bliskim Hajduku, zbog sukoba s tim klanom klub je napustila Doris Košta, upustivši se u vode haškog odvjetništva, a uz tužbu protiv kluba otišli su i Aljoša Asanovia, Slaven Bilia i Alen Bokšia, trojica bivših prijatelja Igora Štimca te suvlasnici Hajduka. Ivica Šurjak, nogometna legenda Hajduka, otišao je još prije, nakon što mu je pod automobil podmetnuta bomba. Mutni milijunski poslovi vezani uz prodaju igraea, kontroverzna poznanstva klupskih funkcionara s bossovima hrvatskog i inozemnog podzemlja, ucjene, prijetnje, paljevine - i profesionalno ubojstvo, prisilile su državno odvjetništvo da otvori dossier hrvatskog nogometa.
10 politieara novog kova
Zvonimir Mršia: Treba donijeti zakon koji ae mi zabraniti da se treai put kandidiram za gradonaeelnika
Pisao: Mladen Pleše
Snimili: Darije Petkovia, Darko Tomaš, Rino Gropuzzo, Roberto Orlia, Tom Dubravec
Sramotno postizborno ponašanje veaeg broja politiekih stranaka i njihovih elanova, ucjene, podvale, nemoralne ponude i beskrupulozna kupnja i preprodaja netom izabranih vijeanika, dali su osnovni peeat upravo završenim lokalnim izborima. U sjeni postizbornih izdaja, prijevara i otimaeina, te definitivne kompromitacije politike i politieara, lokalno izborno nadmetanje donijelo je slabašan, ali ipak stanovit traeak nade. Lokalni izbori iznjedrili su, naime, nekoliko izbornih pobjednika nove, mla?e generacije hrvatskih politieara. Svi se oni, bez obzira na stranaeku pripadnost, ne samo po godinama i obrazovanju, vea i u politiekom i moralnom smislu, bitno razlikuju od svojih starijih kolega. Uvjerljivi izborni pobjednici, poput SDP-ove uzdanice Zvonimira Mršiaa, IDS-ovca Antea Milosa, Ivana Kirina i Milana Koliaa iz HDZ-a te Branka Hrga iz HSS-a, koji su drugi put trijumfirali nad svojim konkurentima, potvr?uju da politieari ipak ne moraju nužno biti olieenje nemorala i grabeži. Promocija tako mladih i obrazovanih politieara kao što su An?elka Vuko iz Trilja, Amir Muzur, nezavisni kandidat iz Opatije, i Josipa Rimac u Kninu, daju pak naslutiti da hrvatska sudbina ipak nisu politieki metuzalemi. Samo se mladi i obrazovani politieari mogu suprotstaviti najezdi politiekih fosila predvo?enih Hrvatskom strankom umirovljenika, koji sve više daju ton hrvatskoj politiekoj sceni.
DOBROBIT GRA?ANA
Uostalom, samo je u Hrvatskoj moguae da se pripadnici jednog društvenog sloja kao što su umirovljenici nametnu cijelom društvu. I ne samo to: zahvaljujuai svekolikoj nesposobnosti i kompromitiranosti upravljaekih struktura u Hrvatskoj, došli su u poziciju da bitno utjeeu, ponegdje eak diktiraju i usmjeravaju, politieke procese. Premda su razlieitih opredjeljenja i ideoloških predznaka, anketirani pobjednici lokalnih izbora u razgovoru za Globus otkrili su da su se upustili u politieku avanturu iz vrlo slienih pobuda: žele pokazati da politieari nisu nužno nemoralni tipovi koje zanima samo vlastita korist. Svi oni žele pokazati koliko se može ueiniti predanim radom za dobrobit gra?ana. Tako, primjerice, 24-godišnja An?elka Vuko iz HSP-a kaže kako je zajedno sa skupinom prijatelja odlueila uai u politiku svjesna da se samo tako mogu promijeniti uemale strukture koje su godinama vladale njezinim rodnim Triljem. Branko Hrg ušao je u HSS još 1992., nezadovoljan naeinom na koji je u to doba HDZ poeeo voditi dražvu. Ivan Kirin iz Virovitice opredijelio se za profesionalno bavljenje politikom u trenutku kada je postao svjestan da, nakon stjecanja nezavisnosti i samostalnosti, samo mladi i obrazovani ljudi mogu odgovoriti novim izazovima. Josip Posavec bio je pak ogoreen einjenicom što se politieari regrutiraju po principu tzv. negativne selekcije, odnosno što u politiku ulaze ljudi koji nisu drugdje uspjeli ili su pak u njoj prepoznali moguanost da se na brzinu obogate i steknu društvenu promociju. Posavec kaže da je ušao u politiku i zato što je shvatio da se bez njezina blagoslova ne mogu realizirati nikakve ozbiljnije promjene.
NATRAG U BIZNIS
Josipa Rimac objašnjava kako je cijela njena obitelj od 1990. evrsto vezana uz HDZ te da je, još kao gimnazijalka, postala elanicom Mladeži HDZ-a. Eim je stasala, odlueila se intenzivnije ukljueiti u politiku, uvjerena da tako može ueiniti najviše za svoju sredinu. Buduai da je najmla?a od pet sestara, život ju je zarana naueio da se sama mora izboriti za bolju poziciju te da mora biti bolja od drugih ako želi nešto postiai. Premda nikome od Globusovih sugovornika politika nije zanimanje niti su se prihvatili društvenih funkcija oeekujuai da to bude njihovo trajno opredjeljenje, veaina ne odbacuje moguanost da nakon isteka mandata na lokalnim razinama svoje znanje i iskustvo iskoristi na nacionalnoj razini. Tako Zvonimir Mršia smatra da bi bilo nužno ponovno uvesti ogranieenje od najviše dva mandata za obavljanje politiekih funkcija. “Znam da to nije demokratski, ali to je jedini naein da se otvori prostor za mla?e ljude. Sada oni nemaju šanse u politici jer njihove starije kolege greevito drže svoje pozicije. Nakon osam godina provedenih na nekoj politiekoj funkciji, eovjek više nema potrebnog entuzijazma ni novih ideja za obavljanje složenih i odgovornih zadataka. Stoga ne vidim sebe u politici za dvadesetak godina jer neae biti funkcije koja ae me zanimati. Nakon što mi istekne drugi gradonaeelnieki mandat, izazov mogu biti samo najodgovornije politieke dužnosti u stranci i na nacionalnoj razini. No ni te poslove, ako ih dobijem, neau moai obavljati doživotno. Stoga sam siguran da au svoj radni vijek završiti u biznisu”, zakljueio je Mršia.
VELIKE AMBICIJE
Josip Posavec, pak, priznaje da ga zanima dugotrajnije bavljenje politikom. “Premda imam moguanosti baviti se biznisom i znanstvenim radom, želio bih, nakon što mi istekne mandat župana, nastaviti baviti se politikom. To je iznimno ozbiljan posao koji, ako ga radite pošteno, dan i noa, može uvelike koristiti gra?anima. Želio bih dokazati da me?u politiearima ima poštenih ljudi, koji žele raditi u zajednieku korist, koji ne misle samo na svoje sitne interese. Ušao sam u HNS jer je to stranka projekata, kojima je cilj unaprijediti kvalitetu života i podizati životni standard gra?ana. Siguran sam da au, nakon što u tome uspijem u Me?imurskoj županiji, moai ueiniti nešto više i na nacionalnoj razini”, istaknuo je Posavec.
Amir Muzur, koji je diplomirao na dva fakulteta i pred kojim je bila znanstvena karijera, vjeruje da bi najviše mogao dati upravo kao politiear. “Vea s dvadeset godina shvatio sam da nisam genij te da au biti tek prosjeean znanstvenik. Kako sam se zarana ukljueio u javni život, odlueio sam se okušati u politici, uvjeren da zajedno s ekipom mladih i sposobnih ljudi mogu pridonijeti boljitku sredine u kojoj živim. Nakon posla asistenta na fakultetu, gradonaeelnieka je funkcija velik izazov. Nastojat au izvuai Opatiju iz letargije i vratiti joj nekadašnji sjaj. Biti au sretan ako od Opatije uspijemo napraviti kongresni centar, ako izgradimo dvorane i infrastrukturu koja ae produžiti sezonu na cijelu godinu, ako Opatija postane grad muzej srednje Europe te najprivlaenije odredište Zagrepeana. Mene mnogo više zanima politika na lokalnoj razini jer je Hrvatska dražva s toliko razlieitih interesa i vizija da je to vrlo teško uskla?ivati”, zakljueio je Muzur.
POLITIEKI MENADŽERI
Anteo Milos uopae ne kalkulira o tome eime ae se baviti u buduanosti. “Kao što sam neoeekivano ušao u politiku, jednako tako mogu na brzinu i izaai iz nje. Ako me itko bude trebao, ostat au, ako ne, vratit au se biznisu. I neau zbog toga biti nesretan: siguran sam da au kao poduzetnik zara?ivati više novca nego kao politiear.
”Ivan Kirin smatra da nove generacije politieara svoj posao ne doživljavaju kao nešto iznimno, vea kao obieno menedžersko zanimanje. “Vodim Viroviticu kao poduzeae i kada završim taj posao, prihvatit au se neeega drugog. Politika je posao kao i sve ostalo i zbog toga se ne optereeujem pitanjem što au biti nakon što mi istekne gradonaeelnieki mandat. Radit au nešto drugo, bit au menedžer u tko zna kojoj tvrtki.”
Ruski car Jadrana
Dmitry Zheleznyak: Završio sam prvu fazu obnove Luke Split i sad se sa svojom prelijepom ženom odmaram u unajmljenoj vili Floriana na Hvaru
Braeni par Olesya i Dmitry Zheleznyak, ruski top-model i biznismen, provode odmor u unajmljenoj vili Floriana na otoku Hvaru. Pristup vili s kopna i s mora nemogua je ako posjet nije unaprijed dogovoren, a o braenom paru brinu kuhar, domaaica, sobarica i vrtlar. Kontakti s vanjskim svijetom vrlo su rijetki.
Na velebni posjed stigli smo krajem prošlog tjedna, u prijepodnevnim satima, a kako je gospodin Dmitry bio na radnom sastanku u Splitu, primila nas je njegova mlada supruga. Poštujuai protokol, obavili smo razgovor i snimanje za Globus, a plavokosa Olesya nekoliko je sati pozirala našem fotografu kao prava profesionalka. Ostali smo pomalo zateeeni kad nam je kazala kako su modne piste i škljocanje objektiva, nakon što je poeela ljubavnu vezu s današnjim suprugom, za nju prestali postojati.
Mir ljetnog podneva poremetio je zvuk glisera koji je uplovljavao u uvalu: stigao je Dmitry s prijateljima. Mlada supruga ustala je te otreala na mali dok, šireai ruke prema suprugu. Je li svaki njegov povratak kuai ovako romantiean, ili je ovo bila tek predstava za novine, nikad neaemo doznati. Nakon poljubaca i zagrljaja, Dmitry je bio spreman za razgovor. Tijekom našeg intervjua, braeni par držao se za ruke.
Prvi milijun
Iznimno ste bogati, a uvriježeno je pravilo da je najteže zaraditi prvi milijun. S koliko ste godina postali milijunaš?
- Prvi milijun zaradio sam u Americi, 1985., imao sam tvrtku za izradu softwarea i radio sam za velike kompanije na Wall Streetu. Upustio sam se u poslovni svijet i uspio, svi?alo im se poslovati sa mnom i korist je bila obostrana - i moja i njihova.
Danas su vaše poslovno carstvo nafta i plin.
- To je jedan od najzanimljivijih poslova i jednostavno izaziva ovisnost. Organizirati veliku transakciju u ovome poslu vrlo je uzbudljivo, to nije samo pitanje novca. Kad se sve skupa složi i privede kraju, do?em kuai, uživam u jelu i piau, i mirno kažem samome sebi: uspio sam! Kad transakcija ne uspije, vrlo je loše. Katkad se osjeaam veai od neba, a katkad niži od Australije. No, to je biznis.
Vaš poslovni partner u medijima je manje eksponiran od vas.
- Viktor je manje u medijima, no to i nije toliko važno u našem poslu. Obojica imamo podjednako važnu ulogu u biznisu, i to je važno. Ne sjeaam se dana a da nismo dva-tri sata razgovarali o poslu, o onome što je bilo, što jest, i što ae biti.
Obeaana zemlja
Amerika je vaša zemlja snova, no ondje ste sve rje?e.
- Amerika je još i sad moj dom, moja majka ondje živi, moj je otac ondje posljednjih godinu i pol. Svi?alo se to nekome ili ne, SAD smatram najboljom zemljom svijeta. I danas mislim da je to zemlja u kojoj se ostvaruju snovi. Ne znam ni jednu drugu zemlju u kojoj mladia kao ja, s 20 godina može doai, na ulici eistiti cipele i za sedam godina postati milijunaš. U Americi je to moguae.
Briljantno govorite engleski jezik od rane mladosti, što vam je uvelike pomoglo kada ste kao neiskusan mladia iz Rusije došli u Ameriku.
- U sovjetsko vrijeme, dok sam bio klinac, postojale su specijalne škole u kojima se ueio i engleski jezik, a ja sam bio sretnik koji je poha?ao jednu takvu školu. Iz tih su škola uzimali pet do sedam ueenika starijih od 14 godina, koji su imali privilegij poha?ati teeajeve iz povijesti Sankt Peterburga. Preko praznika bih bez ikakve noveane naknade vodio djecu iz anglosaksonskih zemalja po svom rodnom gradu. Bio sam sretan što sam mogao razgovarati sa svojim vršnjacima koji su dolazili iz jednog sasvim drugaeijeg svijeta.
|